Artur Klark: Vitez naučne fantastike
BIJELjINA - Jedan od najvećih pisaca naučne fantastike ser Artur Čarls Klark (1917-2008) rođen je 16. decembra 1917. godine. Uz Rusa Isaka Asimova, Klark važi za najpoznatijeg pisca naučne fantastike i, za razliku od Asimova, čvrsto se drži nauke i njenih realnih dometa i hipoteza.
Glavne teme Klarkovih romana i priča su istraživanje svemira, mora i vremena, mjesto čovjeka u kosmosu i posljedice ljudskih kontakata sa vanzemaljskom inteligencijom.
Njegov najveći doprinos nauci jeste ideja da bi geostacionarni sateliti mogli da se koriste kao komunikacioni releji.
U Klarkovu čast, Međunarodna astronomska unija nazvala je geostacionarnu orbitu /na visini od 42.000 kilometara/ "Klarkovom orbitom".
Godine 1951. Klark je napisao kratku priču "Stražar", koja je postala glavna inspiracija za roman, kasnije pretvoren u čuveni film Stenlija Kjubrika "2001: Odiseja u svemiru".
Artur Klark je dobitnik najznačajnih nagrada u oblasti naučne fantastike.
Klark je obolio od postpoliomijelitis sindroma i dobar dio života bio je vezan za invalidska kolica.
Britanska kraljica Elizabeta Druga proglasila ga je vitezom.
Napisao je mnošto naučno-fantastičnih dijela i romana poput: "Apokalipse Amerike", "3001: Konačna odiseja", "Svjetlost drugih dana", "Oko vremena", "Prvorođeni", "Posljednja teorema"...
Čarls Klark je umro 2008. godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
