Milorad Dodik za "Glas": Bosne nije bilo ni prije mene, neće je biti ni poslije

Žarko Marković
Foto: D. Pozderović

Kristijan Šmit očigledno ispunjavanja želje sarajevskih stranaka i opozicije u Republici Srpskoj. Ovo što je nametnuto, to nigdje nema na svijetu, tvrdi u razgovoru za “Glas Srpske” Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH koji će u oktobru završiti svoj prvi mandat na toj funkciji.

Drugi neće ni pokušati da osvoji jer se na izborima kandidovao za predsjednika Republike Srpske. Odlazak iz Sarajeva dobar je povod za osvrt na protekle četiri godine, ali u BiH je gotovo nemoguće ignorisati dnevnopolitička pitanja jer događaji sustižu jedan drugi. Odluka Nijemca koji se predstavlja kao visoki predstavnik za BiH samo je posljednja u nizu. Odustajanje Šmita od namjere da promijeni Izborni zakon na način da olakša legitimno predstavljanje u Domu naroda FBiH za Dodika je dokaz da njegovim akcijama upravljaju sarajevski političari, a da će sve dovesti do još veće majorizacije Hrvata u FBiH. S druge strane, za nametnute tzv. tehničke izmjene Izbornog zakona koji bi trebalo da spriječe govor mržnje, sve vidove neprimjerenog ponašanja u kampanji kao i zloupotrebu javnih resursa, Dodik ističe da je Centralnoj izbornoj komisiji sada data “inkvizicijska uloga”.

- Ako američki predsjednik ide u kampanju za drugi mandat, onda on koristi sve resurse, najviše iz bezbjednosnih razloga - ističe Dodik.

Naglašava ponovo da je Šmit neovlašćen i neizabran.

- Često se govori da ga ne priznaje Republika Srpska. Ne, njega ne priznaje Savjet bezbjednosti, to je primarno mjesto nepriznavanja. Nismo se mi tu nešto uzdigli. Nije saglasna Rusija, nije Kina, nije ni mnogo drugih zemalja, ali se to predstavlja kao neki problem nas buntovnika. Kako da te prihvatim kad te nije Savjet bezbjednosti imenovao? Ali i da je imenovan, nema pravo da ovo radi. I sada je pokazao da je isključivo na muslimanskoj strani. On govori da je došao ovdje da zaštiti građane. Nije tačno, on mora da štiti Dejtonski sporazum, a ne građane. A on krši Ustav, ovo je sve antidejtonski, urušena je sva priča o demokratiji. Nekoliko zapadnih zemalja želi da disciplinuje ovaj prostor. Prvo, to je eksperiment, koji neće uspjeti. Sve je oskrnavljeno - kaže Dodik.

Dodaje i da ne želi da prihvati narative koje Zapad nameće.

- Da se vratimo malo u prošlost. Komunisti su poslije Drugog svjetskog rata nametnuli priču kako je 27. jula 1941, kad su se Srbi u Milića Gaju digli protiv okupatora, da je to dan kad su se narodi i narodnosti BiH digli na ustanak. To nije tačno, tada nije bilo BiH. Bila je Vrbaska banovina, a teritoriju današnje BiH su pokrivale četiri banovine. To je istorijska neistina po kojoj mi amnestiramo muslimane koji nisu bili u ustanku. Iste floskule su nametali na spomenicima, pobili su 12.000 Srba kod Bihaća, a napisali su da su to žrtve fašizma i ništa više. Srbi su digli ustanak. U tri mjesta, Milića Gaj, Drvar, Zupci kod Trebinja, u svim tim mjestima Srba je bilo ne 100, nego 300 odsto. I to je bila komunistička podvala da su muslimani digli ustanak, a oni su se priključili kad su vidjeli ko pobjeđuje. Mi moramo objašnjavati da je to podvala - navodi Dodik.

GLAS: Kakve to veze ima sa današnjom situacijom?

DODIK: Tako je i danas podvala ta priča sa visokim predstavnikom. Oni su ovdje sproveli okupaciju. Nekad su dolazili na tenkovima, a sada su došli putničkim avionima. Mi danas u BiH imamo civilnu upravu Nijemaca, imamo Šmita koji se lažno predstavlja, imamo Johana Satlera, Austrijanca, imamo sudiju Ustavnog suda BiH iz Njemačke i još jednu koja je Njemica iz Švajcarske. A treći stranac je Albanac. To mora da bude rečeno. Na svakom sudu bi palo ovo što je Šmit uradio. Kad bih se ja sada žalio, a možda i hoću, da dokažem da je sve to besmisleno, taj isti Ustavni sud BiH bi podržao Šmita. Kakav je to Ustavni sud koji dozvoljava neustavno djelovanje? BiH je rasturena zemlja gdje dominiraju muslimanski nacionalistički ciljevi, muslimani upravljaju akcijama lažnog visokog predstavnika i pretvaraju BiH u mjesto potpune majorizacije Hrvata. Pazite, na svim dosadašnjim izborima ovdje je bila posmatračka misija OEBS-a. Riječ je o 150 do 200 ljudi koji prate izbore. I svake izbore su proglasili poštenim. I šta sada kaže Šmit? Da je to što je govorio OEBS pogrešno?

GLAS: Da li ćete poštovati nametnute odredbe?

DODIK: Da postoji konsenzus svih faktora u RS da se zbog nametanja bilo kakvog zakona dogovorimo da mi ne izlazimo na izbore i da ih organizujemo samo na prostoru RS, ja bih to prihvatio. Ali ako bismo se mi povukli, onda bi na izbore izašli ovi koji hoće, a to je opozicija, i njih bi stranci verifikovali. Tako da smo mi primorani da učestvujemo u toj priči. Nastavićemo pravnu borbu, ali i u takvim okolnostima ćemo pobijediti. Imamo istraživanja koja nisu naša, došla su sa strane, koja govore o određenim rezultatima, optimistična su, ali treba još mnogo da radimo. SNSD je blizu apsolutne podrške za sastav parlamenta, Željka Cvijanović i ja ne bi trebalo da imamo problema u pojedinačnim kandidaturama, ali treba da se radi, i mi radimo. Mi smo sve svoje turbine upalili i krenuli. Nije nama problem da ispoštujemo to što je nametnuto iako oni prijete da bi, navodno, Milorad Dodik, ako bi koristio auto Predsjedništva i otišao na miting, bio skinut sa liste. Milorad Dodik u Predsjedništvu se vozi kolima koja je kupila stranka, imamo saobraćajnu dozvolu na SNSD. Nisam htio da tamo u Sarajevu kupujem auto. Za mog mandata nije kupljeno vozilo u Predsjedništvu. Dakle, ja ću stranačkim automobilom ići u kampanju.

GLAS: Helikopter nije kupila stranka.

DODIK: Helikopterom najčešće idem u neku zvaničnu posjetu načelniku ili nekom preduzeću i na kraju tog dana posjetim stranačku strukturu, što je sasvim normalno. Na kraju krajeva, ovi iz bezbjednosnih krugova određuju kako ja mogu da se krećem. Oni odlučuju. Naravno da ću se ja i dalje voziti helikopterom tamo gdje budem išao na zvanične sastanke u svojstvu člana Predsjedništva. Naravno da nije bilo tih zloupotreba koje pokušavaju da nametnu. Neka provjere, imaju mehanizme. To je sve plačljiva opozicija izgurala, kao, eto, on stiže helikopterom, a oni ne mogu da stignu automobilima. A ja imam energije više nego svi oni zajedno.

GLAS: Završavate mandat u Sarajevu, gdje ste, grubo rečeno, i otišli nazor. Ima li danas više ili manje BiH nego prije četiri godine?

DODIK: Bosne nije bilo ni prije mene, a neće je biti ni poslije. Na sceni su te bitange iz međunarodnog faktora koje nama nameću narativ kako da se ponašamo. Mi odemo u Brisel, oni kažu da Evropski savjet ima sastanak za pet dana i da odlučuju o Ukrajini, a možda i o BiH. Da bi imali neko meso uoči tog sastanka kažu nam: “Dajte da se nešto dogovorimo”. I onda smo se mi kao nešto usmeno dogovorili, a ne pismeno. Pitao sam je li to samo za ovaj put, rekli su da jeste. I onda Ukrajina dobije status kandidata, a BiH ne. Oni kažu da sporazum iz Brisela važi i dalje. Čekajte, šta važi dalje?

GLAS: Dakle, dogovor iz Brisela više ne važi?

DODIK: Ne bi trebalo. Iako u tom dogovoru ništa nije sporno što se nas tiče. Pred nas je donesen dokument u kojem je maltene pisalo da je BiH građanska zemlja bez entiteta. Rekao sam im da tamo mora da stoji ono što piše u Ustavu BiH i to je uvaženo. Srbi se ne bune protiv ustavne BiH. Ovdje je problem što su nametnuti neki ciljevi koji nisu ustavni. Mi kažemo: “Ustavna BiH”, i mi smo loši momci. Potpuno izokrenuta situacija, to je jedno ludilo. Sve će se ovdje na kraju raspasti samo od sebe.

GLAS: Tokom mandata imali ste brojne susrete sa važnim svjetskim liderima, a posebno su bili interesantni sastanci sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom. Kako vidite njegovu ulogu kada je BiH u pitanju, imajući na umu percepciju da je Turska tradicionalno naklonjena Bošnjacima?

DODIK: U krajnjoj instanci on će uvijek biti na strani Bošnjaka. Ono što se promijenilo jeste da je sa pozicije ministra spoljnih poslova otišao Ahmet Davutoglu koji je zagovarao neoosmanizam. Bila je prilika da se sretnem sa Erdoganom u dva-tri navrata. Nije lijepo prepričavati te sastanke, ali ja sam u njemu vidio jednog od najobjektivnijih ljudi iz te priče. Naravno da on voli BiH, ali je svjestan da se stvari ovdje ne mogu modelirati odlukama stranaca. Svaki sastanak je bio poziv da se mi dogovaramo. Čak je jednom izričito rečeno da se ne oslanjamo na strance jer će oni doći glave BiH.

GLAS: Erdogan je to rekao?

DODIK: U tom nekom smislu, ja sam tako razumio. To je potpuno racionalno. Ulogu Turske ne treba odbaciti, pozvao sam ga da posjeti Republiku Srpsku. Raspitivao se da li naš aerodrom može da primi njegov avion. Rekao sam mu da može, ostalo je da se to dogovori. Taj odnos sa Turskom je danas korektan. Ne mogu reći da li će tako biti u budućem vremenu. Erdogan je veliki državnik, veoma pragmatičan. Najčešće teme razgovora sa njim su bile ekonomske u stilu “daj da pravimo autoput od Beograda do Sarajeva”. Eto, Srpska se pripremila za to, a FBiH nije odredila ni trasu. Sad ćemo vidjeti, najavljeno je da će doći 18. avgusta, vjerovatno ćemo podvući neke crte.

GLAS: Bilo je ideja o trilateralnom sastanku Srbije, Hrvatske i Turske sa liderima iz BiH. Ko je to zakočio?

DODIK: Bakir Izetbegović. Zoran Milanović je obećao da će u tome učestvovati, smatrali smo da imamo dogovor, a on je onda javio da je pričao sa Bakirom i da mu je rekao da je odustao. Izetbegović je podanik Zapada. Ne mogu da razumijem da jedan narod koji bi trebalo da bude politički narod, odbija to i prihvata lažnog visokog predstavnika kao svoj autoritet. Meni to ne ide u glavu.

GLAS: Milanović je posljednjih mjeseci prilično žestok kad komentariše situaciju u BiH. Zbog čega je to tako?

DODIK: Mnogi su shvatili da će BiH propasti ako nije ustavna. On razumije to i gleda stvari iz svoje vizure. Ako rušite Dejton, ugrozili ste poziciju Hrvata. Sad su stjerani uza zid. Shvatili su da Hrvata neće biti kao političkog naroda ako se ovako nastavi. S druge strane, prije petnaestak godina protiv Srba su bili svi, i OHR i svi stranci, i muslimani i Hrvati. Danas to nije tako. A onda me opozicija proglašava hrvatskim čovjekom, a meni je u priči oko Pelješkog mosta bilo samo važno da dobijemo most u Gradišci.

GLAS: Govore da ste u tom slučaju “zaklali vola zbog kile mesa”?

DODIK: Kakav vo, kakve to ima veze sa Pelješkim mostom? Šta je tu koštalo mene ili Srpsku?

GLAS: Optužuju Vas da ste preko te priče mogli rješavati problem Trgovske gore.

DODIK: To je došlo kasnije. Ovo sa mostom u Gradišci traje 10 godina. Mi smo još tada dobili kredit, ali nismo aktivirali sredstva jer je Hrvatska opstruisala cijelu stvar. Još sam Ivi Sanaderu predlagao da mi finansiramo izgradnju, a da rade njihove firme, samo da bismo napravili most. Na kraju smo vidjeli tu priču sa Pelješkim mostom i odlučili da ne odstupimo od stava da ga pravimo popola. To je nama kapitalno. Pelješki most, šta mi imamo s tim? A i nije bilo opravdano zaustavljati Hrvatsku u toj priči. Meni su i Kinezi zahvalili što je ta investicija uspjela. Sve drugo je galama, kakva kila mesa? To je bio pragmatičan potez.

GLAS: Veto koji ste potegli zbog Pelješkog mosta bio je jedan od rijetkih koji je prošao u Narodnoj skupštini RS. Za većinu drugih niste imali dovoljno ruku. Da li to shvatate kao poraz?

DODIK: Ne, to je poraz NSRS kojoj je dato to pravo. Moje je da kažem da mislim da to treba da ide na NSRS, da Skupština afirmiše svoje pravo da donese konačnu odluku. To je vrhunsko pravo.

GLAS: Jedini ste evropski lider koji se u Rusiji sastao sa Vladimirom Putinom. Da li ste uoči odlaska u Sankt Peterburg razmišljali da li bi to moglo da izazove neke negativne posljedice?

DODIK: Jesam razmišljao. Do samog odlaska na avion imao sam pozive iz Evrope i Sarajeva. Govorili su da mi to ne treba. Ali smatram da rat u Ukrajini nije naša stvar, osim ovog generalnog pristupa protiv rata i da to se u suštini vodi rat između Rusije i tog liberalnog svijeta koji pada. Ja tu nemam nikakvu ulogu, ali imam ulogu da predstavljam ovaj narod i mislim da treba sa Rusijom da se razgovara. Eto, sada i Amerikanci traže neke sastanke. Razgovarali smo kao da nema rata. Osnovne teme su bile vezane za naš prostor, kako napraviti gasovod, kako učiniti neke stvari za veći uticaj ruskog kapitala...

GLAS: I kako da se griju građani Sarajeva.

DODIK: To je meni nevažno. Ali, eto, da smo mi insistirali da se Rusima uvedu sankcije, da BiH bude proglašena za neprijateljsku zemlju, plaćali bismo gas pet-šest puta skuplje. Htio sam da ojačam poziciju RS u nesumnjivo jednom od glavnih centara svjetske moći. Evo vidimo da se sa Putinom sastaje Erdogan, imamo novu konfiguraciju odnosa u svijetu, tu su Kina, Indija i Iran, 80 odsto planete nije uvelo sankcije. Zašto bismo pripadali toj globalnoj manjini? Zašto bismo zatvorili vrata koja su nam otvorena? Kad sam putovao tamo, morao sam preko Turske, a kad smo završavali sastanak, Putin mi je rekao da će se u septembru potruditi da lakše dođem.

GLAS: S druge strane, svaki sastanak sa predstavnicima SAD je izazivao kontroverze. Nerijetko ste morali nakon susreta da objašnjavate o čemu ste razgovarali i tvrdili ste da oni daju pogrešne interpretacije. Da li su to namjerno radili ili jednostavno nisu razumjeli o čemu ste razgovarali?

DODIK: Namjerno su to radili. To su lažovi koji guraju svoje matrice. Gabrijelu Eskobaru sam rekao da ono što on predlaže nije ustavno, a on je uzvratio da njega to ne zanima i da oni imaju paket sankcija, na šta sam mu rekao to što sam rekao, a kako je to nepristojno, pokazao sam stenogram. Nakon toga sam dobio još žešće sankcije. Zašto se sastaju sa mnom? Kažu da sam član Predsjedništva pa me ne mogu mimoići. Pa zašto uvodite sankcije članu Predsjedništva ako cijenite BiH, kakav god da sam ja? Naravno da će smanjiti te sastanke kad postanem predsjednik Republike Srpske. Ja sam u vrlo lagodnoj situaciji, u SAD nemam imovinu, bio sam tamo tridesetak puta, ali sada nemam nikakvu želju da idem, osim da posjetim prijatelje, ali i za tim nema potrebe jer oni dođu ovdje.

GLAS: Ipak, zbog sankcija ne možete, recimo, u Njujork, na sjednicu Savjeta bezbjednosti, pa tamo ode Šefik Džaferović i priča samo svoju stranu priče.

DODIK: To je stvar procedura da najvažnije sesije u UN padaju mimo mandata Srbina kao predsjedavajućeg. Taj problem su imali i Mladen Ivanić i Nebojša Radmanović. Potvrda raspada BiH je i odnos prema tom pitanju. Amerikanci savršeno dobro znaju da je Predsjedništvo organ, a ne predsjedavajući. On je tehničko lice. I oni sada, da bi ojačali neku svoju priču, guraju predsjedavajućeg, minimiziraju Predsjedništvo i Ustav. Kad sam ja predsjedavao, uvijek su Željko Komšić i Šefik Džaferović išli sa mnom, gdje god bi bili pozvani, jer nisu htjeli da me puste samog. Ali to pokazuje kako Zapad ruši BiH. Ne poštuju njen ustavni poredak. Džaferović je tamo išao bez odluke Predsjedništva i iznosio lične stavove.

Postojala je ideja da se povučem

GLAS: Dosta se spekulisalo o tome da ćete se tokom mandata povući iz Predsjedništva i prepustiti tu poziciju nekome iz reda poslanika u Parlamentu BiH. Da li je to ikada bilo na dnevnom redu?

DODIK: Jeste. Razgovarali smo u okviru stranke o tome, ali nekad moram da prihvatim i stavove kolega. Oni su govorili da nije dobro vrijeme za to. Naši ljudi u institucijama BiH su pokazali kakva je BiH moguća, da je ne mogu praviti tako da je centralizuju. Sad zapadnjaci traže deblokadu. Čega deblokadu? Mi radimo u skladu sa Ustavom. Mi nećemo da ispunjavamo njihove želje. Najozbiljniji momenat kada smo razgovarali o mom povlačenju bio je u martu ove godine, ali smo nakon razgovora u stranci odustali.

Kapitalan dokument

GLAS: U govoru na inauguraciji članova Predsjedništva u novembru 2018. godine istakli ste da ćete se zalagati za odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda i za ukidanje OHR-a. Strane sudije su i danas tu, a OHR je praktično ojačan.

DODIK: Nasiljem ga ojačavaju, ali to ne može tako. Naučili smo i mi nešto o politici. Primjenjivo je ono što mi ovdje implementiramo. Imamo sada odluke o skidanju nekih naših zakona, ali nismo mi blesavi da, u uslovima sukoba u Ukrajini, kada je Zapad pobjesnio i obračunava se s Rusijom, a ovdje traži neke navodne saradnike Rusa, se mi podmećemo. Polako. U čemu je razlika da li će neke stvari biti sprovedene sada ili do kraja godine, ili iduće godine. Kapitalan politički dokument je donesen u decembru, kada je NSRS donijela odluku o odbacivanju neustavnih zakona i vraćanju nadležnosti. Svako zna da to ne može jednokratno. Mi radimo po tom dokumentu, mi imamo sve napisano, samo je stvar procjene tajminga kad ćemo to i sprovesti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Galerija
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana