Zaustavljeno kockanje sa izborima
Sarajevo - Dom naroda Parlamenta BiH odgodio je juče izjašnjavanje o zahtjevu Predstavničkog doma za razmatranje po hitnom postupku izmjena Izbornog zakona BiH kojima je predviđeno uvođenje skeniranja glasačkih listića i uvođenje video-nadzora u prostorijama za glasanje na predstojećim izborima.
Klub delegata hrvatskog naroda predložio je da bude odgođeno izjašnjavanje o izmjenama Izbornog zakona, što je i prihvaćeno. Donesen je zaključak da Centralna izborna komisija, Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), Savjet ministara, Agencija za zaštitu ličnih podataka i Agencija za javne nabavke daju mišljenje o predloženim izmjenama. Mišljenja bi trebalo da budu dostavljena najkasnije do 26. aprila. Za takav rasplet jučerašnje sjednice glasalo je osam delegata (SNSD, DNS, HDZ BiH, HDZ 1990 i HSS), dok ih je protiv bilo sedam (SDA, SBB, SDS i Narodna stranka).
Protivnici predloženih izmjena zakona ističu da oni nisu protiv uvođenja moderne tehnologije u izborni proces, ali da je ovaj prijedlog stigao prekasno da bi bio primijenjen na izborima zakazanim za oktobar i da nema potrebe da se preko noći donosi odluka o tako važnoj promjeni.
Delegat srpskog naroda Nebojša Radmanović iz SNSD-a istakao je da Savjet ministara spava sve vrijeme, pa da zbog toga Dom naroda mora da vodi računa o interesima naroda u BiH.
- Priče o izbornim krađama su jalovi pokušaji malih stranaka da skrenu pažnju javnosti. Velike stranke nemaju šta da ukradu od malih stranaka. SNSD, kao velika stranka, nema šta da ukrade od, na primjer, Narodne stranke Ognjena Tadića - istakao je Radmanović koji je optužio Tadića da je na prošlom zasjedanju zloupotrijebio poslovnik prekidajući sjednicu zbog odlaska jednog delegata.
Tadić je rekao da se krađa glasova ne odnosi na građane, nego na stranke i dodao da građanima treba da bude omogućeno da slobodno izraze svoju izbornu volju.
Šef Kluba delegata srpskog naroda Sredoje Nović iz SNSD-a rekao je da se Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH ranije izjasnila da pomenute izmjene zakona nisu u skladu sa evropskim standardima zaštite ličnih podataka građana jer krše pravo na privatnost, ali da neko nije želio da reaguje na vrijeme. Dodao je da su nedavno održani sastanci međunarodnih mentora i lidera nekih političkih partija o izmjenama Izbornog zakona BiH bili farsa.
- Ko će prihvatiti i snositi odgovornost za sprovođenje ovog zakona? Koja institucija, koja agencija? Nije jasno ni da li bi sprovođenje ovog zakona koštalo 13 ili 130 miliona, niti se zna ima li novca za to - rekao je Nović.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Bariša Čolak iz HDZ-a BiH istakao je da bez mišljenja institucija ne treba da budu razmatrane predložene izmjene Izbornog zakona.
- Nekoliko puta sam pročitao ovaj prijedlog i on ne udovoljava bilo kakvim, a kamoli evropskim standardima - upozorio je Čolak i dodao da se treba fokusirati na izmjene izbornog zakonodavstva koje nalaže odluka Ustavnog suda BiH i koje se tiču ravnopravnog predstavljanja konstitutivnih naroda.
Delegat bošnjačkog naroda Halid Genjac iz SDA smatra da ovaj zakon nudi dobra rješenja, koja će omogućiti da budu zaustavljene neregularnosti u radu biračkih odbora.
Delegati Doma naroda nisu prihvatili zahtjev Kluba hrvatskog naroda da izmjene Zakona o krivičnom postupku budu razmatrane po hitnom postupku jer su protiv bili Srbi i Bošnjaci. Izmjene je kreiralo Ministarstvo pravde BiH, a s obzirom na to da ih već duže vrijeme predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić ne uvrštava u dnevni red sjednice, taj prijedlog su u parlamentarnu proceduru uputili delegati hrvatskog naroda. Pored tog prijedloga, u Predstavničkom domu Parlamenta BiH se nalazi i prijedlog koji je uputio poslanik SDA Amir Fazlić. Izmjene se odnose na dužinu trajanja prisluškivanja u istragama slučajeva terorizma i organizovanog kriminala, a ako zakon ne bude izmijenjen, one bi mogle da budu dovedene u pitanje.
Grubeša: Tražiću povlačenje zakona
Ministar pravde BiH Josip Grubeša rekao je da će sutra zatražiti od parlamentaraca da oba prijedloga izmjena Zakona o krivičnom postupku BiH povuku iz procedure.
- To treba da se vrati u Savjet ministara BiH i da napravimo jedinstveni zakon i izađemo iz ove potencijalno pravne nesigurnosti za BiH - istakao je Grubeša.
Ustavni sud BiH je najavio da će idućeg mjeseca staviti van snage sporne odredbe Zakona o krivičnom postupku. Ustavni sud je ranije zaključio da su odredbe koje regulišu trajanje praćenja i prisluškivanja osoba osumnjičenih za terorizam i druga teška krivična djela neustavne. Rok za donošenje izmjena zakona istekao je početkom ove godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
