Pakt Šmita i Džaferovića sa sudijama
BANjALUKA, SARAJEVO - Ustavni sud BiH je produžena ruka OHR-a i to nije moguće poreći nakon prijetnji Kristijana Šmita uoči današnje sjednice na kojoj će sudije odlučiti o zahtjevu za stavljanje van snage zakona koji predviđa osnivanje republičke agencije za lijekove i medicinska sredstva, koji je uputio bošnjački član Predsjedništva Šefik Džaferović.
Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Srpske je stupio na snagu prošle sedmice, a istog dana je uslijedio i Džaferovićev zahtjev za ocjenu ustavnosti tog akta i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi, kojim je započet proces vraćanja nadležnosti sa BiH na Srpsku.
Nakon Džaferovića, oglasio se i Šmit, koji se nalazi na poziciji visokog predstavnika u BiH, kojeg Srpska ne priznaje. Njemački diplomata je otvoreno, uoči sjednice suda koja je ekspresno zakazana po Džaferovićevom zahtjevu, objelodanio da je njemačka vlada zaustavila 120 miliona evra pomoći Republici Srpskoj zbog, kako kaže, “secesionističkog ponašanja” te priprijetio i sankcijama. Rekao je da i da se očekuje odluka Ustavnog suda BiH u vezi sa formiranjem Agencije za lijekove Srpske i da će tek tada “djelovati”, najavljujući da je spreman i da ponovo upotrijebi bonska ovlašćenja.
Do zaključenja ovog teksta nije bilo pojašnjenja iz OHR-a, a s druge strane zvaničnici Srpske koji su reagovali na Šmitove navode kažu da su moguće dvije opcije - da “njemački turista” već zna odluku sudija ili da će, ako kojim slučajem odbiju Džaferovićev zahtjev, on posegnuti za bonskim ovlašćenjima.
Potpredsjednik republičkog parlamenta Milan Petković podvukao je za “Glas Srpske” da je potpuno apsurdno da se najavljuju i prejudiciraju sudske odluke, jer je to očigledan pritisak na rad jedne pravosudne institucije.
- Nije pristojno ni ispravno da Šmit, kao strani turista, komentariše bilo šta za odluke Ustavnog suda, a pogotovo da ih najavljuje. Ovo ne smije da se u budućnosti ponavlja, jer je pogubno za vladavinu prava u BiH. Očigledno je da Šmit pokazuje mišiće u BiH - rekao je Petković, koji je, i kao član skupštinskog odbora za ustavna pitanja, podvukao da Srpska uporište za formiranje agencije za lijekove ima u Ustavu i da tu nema dileme.
Zamjenik predsjednika Odbora za ustavna pitanja u Narodnoj skupštini RS Davor Šešić (SP) je, komentarišući Šmitove navode, je istakao da je jasan uticaj politike na Ustavni sud BiH, dok je Radovan Kovačević, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, rekao da se Šmit identifikovao kao direktni naručilac odluke i presude, jer je očigledno da unaprijed zna kada će zasjedati i koje odluke donijeti taj sud.
Šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać je podvukla da Šmit nema utemeljenje u bilo kojem pravnom aktu da bi djelovao ili prijetio, a njegovo prisustvo samo može da napravi prolazni, ali nepotreban metež na političkoj sceni. Bursaćeva naglašava da ostaje istina da Šmit nema legitimitet ni moć da uređuje unutrašnje odnose u BiH, ma koliki mu značaj pridavali neki federalni i domaći akteri.
- Međutim, kad je već izjavio da je Dejton “crvena linija”, zanimljivo bi bilo da neko iz tog okruženja odgovori kako je moguće da je Agencija za lijekove Srpske postojala do 2009. ako nije u skladu sa Dejtonom - upitala je Bursaćeva.
U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS kazali su ranije za “Glas” povodom Džaferovićevog zahtjeva da je zakon prošao sve procedure te da je oblast zdravstvene zaštite u nadležnosti RS.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
