Službe na nogama, migrantska kriza pred vratima
Sarajevo - Povećan broj ilegalnih ulazaka migranata u BiH podigao je na noge domaće službe, a nadležni ističu da posljednja dešavanja nisu samo problem BiH već cijelog regiona, ali i Evrope koja je krajnja destinacija izbjeglica sa Bliskog istoka i iz ratom zahvaćenih zemalja.
Zapadnobalkanska ruta zvanično je zatvorena, ali migranti i dalje, uz pomoć kriminalnih grupa, nezakonito prolaze ili pokušavaju da prođu. To već potvrđuju i evidencije bezbjednosnih institucija u BiH o otkrivenim migrantima. Posljednji podaci, koji se odnose na period od januara do 22. aprila ove godine, pokazuju da je u pokušaju ili neposredno nakon ilegalnog prelaska granice otkriveno 1.139 migranata, a njih 1.362 je spriječeno da uđe u BiH. Ako bi taj talas, upozorili su nadležni, bio nastavljen ili dodatno ojačan tokom narednih dana i mjeseci, to bi moglo da stvori, prije svega, veliku humanitarnu krizu.
Savjet ministara BiH zadužio je prošle sedmice Koordinaciono tijelo za pitanja migracija u BiH da se u punom kapacitetu aktivira i putem operativnog štaba preduzme aktivnosti nakon što je povećan broj ilegalnih ulazaka migranata. To, kako su kazali u Savjetu ministra, uključuje pojačane kontrole na granici i sprečavanje ilegalnog prevoza migranata, a onima koji su ušli u BiH biće pružena pomoć.
- Radi se i na iznalaženju novih lokacija za njihov smještaj da bi na human i dostojanstven način bili zbrinuti u BiH. U sprovođenju aktivnosti učestvovaće nadležne institucije, a očekuje se uključivanje i Institucije ombudsmana za ljudska prava te međunarodnih organizacija koje se bave ljudskim pravima - kazali su u Savjetu ministara.
Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić izjavio je da za sada migranti nisu pravili probleme i da je više nego jasno da im BiH služi samo kao tranzitna zemlja, ali da to ne znači da se situacija može posmatrati skrštenih ruku.
- Ilegalna ruta iz Turske, preko Grčke, Albanije, Crne Gore i BiH, prema Hrvatskoj funkcioniše. Svakim danom ona sve više dobija na intenzitetu, a cilj tih ljudi koji su krenuli je zapadna Evropa. Ne žele da se zadržavaju u BiH. Dođu da podnesu zahtjev za azil da regulišu svoj status, dobiju hranu, odjeću, eventualno medicinsku zaštitu i idu prema EU. Ovo je više humanitarno pitanje i problem, ali ne treba nikako isključiti ni bezbjednosni - rekao je Mektić. Dodaje da ovo nije problem samo BiH već svih zemalja na ovoj ruti.
- Nadležni u BiH i u ostalim zemljama na ruti moraju biti na visini zadatka jer migranti nisu u BiH došli padobranom - rekao je Mektić koji očekuje bolju saradnju svih zemalja.
Migranti koji su stigli do BiH najčešće su državljani Sirije, Pakistana, Libije, Avganistana, Iraka, Alžira, a ima ih iz Turske, Bangladeša, Tunisa, Somalije, Kameruna te sa područja samoproglašenog Kosova. Najviše ih je otkriveno na području Zvornika, Višegrada, Trebinja, Bratunca, Gacka, Velike Kladuše, Bihaća.
Kontrole
Savjet ministara usvojio je na posljednjoj sjednici izvještaj o radu Koordinacionog odbora za pitanje migracija za prošlu godinu. U dokumentu je naglašeno da su za period od 2016. do 2020. godine određeni srednjoročni strateški ciljevi, koji se odnose na unapređenje sistema kontrole ulaska i boravka stranaca u BiH, jačanje kapaciteta u oblasti azila, povećanje efikasnosti kontrole granice te unapređenje borbe protiv nezakonitih migracija.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
