RS traži kazne za blokade u istrazi ratnih zločina
Banjaluka - Izmjene Strategija za rad na predmetima ratnih zločina trebalo bi da budu usaglašene na proljeće, a predstavnici RS insistiraju da tom koraku mora prethoditi utvrđivanje odgovornih zato što u ranije predviđenom roku nisu završeni svi najsloženiji i najprioritetniji predmeti u kojima su mahom žrtve Srbi.
Strategija za rad na predmetima ratnih zločina usvojena je 29. decembra 2008. godine i propisivala je da najsloženiji i najprioritetniji predmeti budu završeni u roku od sedam godina. Rok za to istekao je u decembru 2015. godine, a glavni ciljevi iz dokumenta nisu ispunjeni. Zbog toga je otvoren proces njene izmjene za šta je kao rok označen kraj marta 2017. godine. Ministarstvo pravde BiH izradilo je informaciju o potrebi izmjena Strategije za rad na predmetima ratnih zločina, a Savjet ministara je donio zaključak da bude formirana radna grupa čiji će zadatak biti da predlože izmjene Strategije za rad na predmetima ratnih zločina. Sastavni dio informacije Ministarstva pravde BiH je i izvještaj Nadzornog tijela za praćenje realizacije Strategije za rad na predmetima ratnih zločina. U tom izvještaju je navedeno da Tužilaštvo BiH ni prije niti nakon usvajanja Strategije nije u dovoljnoj mjeri procesuiralo najsloženije i najprioritetnije predmete ratnih zločina.
- Prije i u jednom periodu nakon usvajanja Strategije za rad na predmetima ratnih zločina, Tužilaštvo nije bilo u dovoljnoj mjeri kadrovski osposobljeno za procesuiranje ovih predmeta. To se, međutim, ne može konstatovati za period od 2013. godine naovamo kada je došlo do značajnog jačanja kapaciteta Tužilaštva - navedeno je u tom izvještaju.
Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić, koji je i član Nadzornog tijela za praćenje realizacije Strategije za rad na predmetima ratnih zločina, kaže da nije dovoljno samo produžiti rok za procesuiranje najsloženijih predmeta već da treba analizirati šta do sada nije urađeno i ko za to snosi odgovornost.
- Sigurno ćemo imati prijedloge i sugestije za izmjene Strategije za rad na predmetima ratnih zločina. Ona ne smije ponovo biti mrtvo slovo na papiru. Treba obaviti analizu prethodne strategije da bi na pravi način mogli kreirati njene izmjene kako bi dala rezultate sa posebnim aspektom na procesuiranje najsloženijih zločina. Treba utvrditi odgovornost onih koji su bili zaduženi za sprovođenje strateških ciljeva, a koji to ili nisu uradili ili su uradili sa zakašnjenjem. Previše je predmeta koji se odnose na zločine nad Srbima a koji nisu dobili epilog - rekao je Kojić.
Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica među tim slučajevima je ubistvo 33 Srba u selu Čemerno za koje uprkos dokazima Tužilaštvo BiH još nije podiglo optužnicu. Epilog čekaju i predmeti u kojima su istragom obuhvaćeni general Armije RBiH Atif Dudaković, Treći korpus Armije RBiH i odred "El mudžahedin", "Dobrovoljačka ulica", "Tuzlanska kolona" i slučaj "Jošanica" gdje je 19. decembra 1992. godine mučki pobijeno 56 lica srpske nacionalnosti.
Tužilaštvo BiH je zaključno sa 18. februarom 2016. godine, u radu imalo 2.561 neriješen predmet ratnih zločina. Svi predmeti ratnih zločina trebalo bi da budu završeni do kraja 2023. godine. S obzirom na to da biološki nestaju, svjedoci, počinioci zločina i druga lica koja su od značaja za postupke, Kojić je ocijenio da je ovo možda i posljednja šansa za istinu koja je neophodna ovom društvu.
Neki od neriješenih predmeta zločina nad Srbima
"Atif Dudaković"
Treći korpus Armije RBiH i odred "El mudžahedin"
"Dobrovoljačka ulica"
"Tuzlanska kolona"
"Jošanica"
Ubistva Srba u Sarajevu
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
