Prof. dr Vlado Đajić za „Glas Srpske“: Paprikovac postaje “moderno medicinsko brdo”

Podvukao je da nastavljaju sa realizacijom velikih investicija čiji je cilj kvalitetnija zdravstvena zaštita i bolje usluge pacijentima u Srpskoj.

- Borio sam se u proteklih pet godina i nastaviću tako, samo da imamo zdravstveni sistem Srpske kakav zaslužuju naši građani - rekao je Đajić.

GLAS: Proteklih pet godina ustanova kojom rukovodite je postala lider u zdravstvu Republike Srpske i šire. Kako ste to uspjeli?

ĐAJIĆ: Iskreno da vam kažem, da je lako, nije. Međutim, kada čovjek ima pomoć i razumijevanje najbližih ljudi oko sebe, ima jaku podršku saradnika, njegovo je samo da posloži kockice, da ne bude lijen i da iskoristi pozitivan momenat i uspije. Mogu sa sigurnošću da kažem da sam uspio u svemu što sam naumio. Nakon pet godina rukovođenja najvećom zdravstvenom ustanovom u Republici Srpskoj uveli smo mnoge novine koje nas svrstavaju u sam vrh svjetskih centara. Nedavno smo dobili i Kardiohirurgiju, najnoviji 3 T MR uređaj, LOOP Dž uređaj pomoću kojeg je uz navigaciju moguće preciznije i bezbjednije hirurško zbrinjavanje trauma kičme i karlice, a uveli smo i mnoge druge usluge koje će doprinijeti poboljšanju zdravlja našeg stanovništva. Takođe je važno napomenuti da smo nakon 12 godina potpisali kolektivni ugovor sa predstavnicima tri sindikata, na zadovoljstvo naših radnika.

GLAS: Da li ste lično zadovoljni postignutim rezultatima u prethodnom periodu?

ĐAJIĆ: Proteklih pet godina je period truda, rada, odricanja, zalaganja i borbe za svakog pacijenta, za zaposlene u UKC-u Republike Srpske, borbe za zdravstveni sistem Srpske kakav zaslužuju naši građani. Veoma jedan izazovan period koji je zahtijevao angažman 24 sata, ali kada vidim rezultate koje smo postigli, mogu samo da kažem da je vrijedjelo truda. Ljudi su najvredniji resurs UKC-a i bez angažmana radnika i mojih saradnika u ostvarivanju profesionalnih ciljeva ne bih uspio, hvala im neizmjerno. Kada sam počeo da obavljam funkciju generalnog direktora, jedan od prvih ciljeva je bila kadrovska organizacija. Bez zapošljavanja mladih ljudi, ulaganja u znanja i vještine zaposlenih nijedna zdravstvena ustanova ne može prosperirati.

GLAS: Pandemija virusa korona je prijetila da poljulja zdravstveni sistem. Da li ste uspjeli odoljeti toj pošasti?

ĐAJIĆ: Sa ove vremenske distance mogu da kažem da mi je to bio najteži i najzahtjevniji period u profesionalnom smislu. Rukovoditi tolikim brojem ljudi u takvim okolnostima kao što je pandemija virusa korona i nositi toliko breme odgovornosti zaista nije lako. Nekad sam sam sebe pitao da li mogu toliku količinu stresa da izdržim. Međutim, treba biti krajnje pošten i reći da je teže bilo mojim kolegama koji su bili na prvoj liniji odbrane od ovog nevidljivog neprijatelja, a još teže porodicama pacijenata koji su gubili svoje najmilije u ovoj pošasti. Zbog njih ne smijemo da ni u jednom momentu odustanemo. Iza nas su dvije i po godine bespoštedne borbe protiv nevidljivog neprijatelja, virusa korona. Za ove dvije godine bolnički je liječeno više od 12.000 “kovid” pacijenata, a samo u 2021. godini je bilo više od 1.500 pacijenata na respiratornoj podršci. Sami brojevi govore više od riječi koji obim posla su zdravstveni radnici iznijeli na svojim leđima. Za svaki život smo se borili i borimo se danonoćno, radeći praktično u dva paralelna zdravstvena sistema u jednoj zdravstvenoj ustanovi - u “kovid” i “nekovid” sistemu. I pored svih teškoća i udara, uspjeli smo sačuvati zdravstveni sistem i, zahvaljujući konstantnoj podršci Vlade RS i kompletnog rukovodstva Srpske, osigurati sredstva, te iznijeti najteži teret borbe protiv pandemije. Zahvaljujući finansijskim ulaganjima, dobroj organizaciji, pravovremenom planiranju i sposobnostima naših ljudi uspjeli smo odgovoriti na sve izazove. Sve ono što je uslijedilo nakon ove reorganizacije, a to je izuzetno pojačan priliv “kovid” pacijenata kojih je u jednom momentu bilo više od 600, pokazalo je da je svaka odluka koja je donesena bila ispravna. Zahvaljujući brzom reagovanju medicinskih radnika, mojih saradnika i mene svaki pacijent dobio je pravovremenu zdravstvenu zaštitu, što je najvažnije u ovoj situaciji.

GLAS: Bez obzira na pandemiju, niste stali sa edukacijama kadra. U javnosti je odjeknula vijest da ste u jednoj godini dodijelili rekordnih 78 specijalizacija za doktore UKC-a Republike Srpske.

ĐAJIĆ: U zadnjih pet godina u UKC-u Republike Srpske zaposleno je 1.165 medicinskih radnika, 323 ljekara i 842 medicinske sestre/tehničara, a ove godine dodijelili smo rekordnih 78 specijalizacija, što niko do sada nije uradio. U odnosu na 2017. godinu čak za 2,7 puta povećali smo izdvajanja za usavršavanje kadra. Uspostavili smo kontinuiranu saradnju sa stručnjacima širom svijeta, te naši zaposleni imaju priliku da idu u svjetske referentne zdravstvene centre kao što su AKH Beč i Klinički centar Ljubljana, Onkocentar u Sankt Peterburgu na edukacije. Takođe, eminentni stručnjaci poput Dijega Gonzaleza, dr Vladimira Kojovića, ruskih vrhunskih hirurga i drugih dolaze kod nas da edukuju naše ljekare. Takvom fluktuacijom stručnjaka i edukacijom smo postigli cilj da naša ustanova na neki način postane edukativni centar i da se pozicioniramo u regiji kao jedna od najboljih zdravstvenih institucija. Poznata je činjenica da ko god mi se od zaposlenih obrati da želi da uči, da se edukuje i usavršava, ima i imaće moju podršku i stimulaciju. Ova ulaganja su dala i rezultate, što su i analize pokazale, te je od 2019. godine do danas naša ustanova uvela 142 nove usluge. Osnovni zadatak nas svih koji smo trenutno na funkcijama je da razmišljamo unaprijed i da stvorimo dobar ambijent i osnovu budućim generacijama koje će doći poslije nas.

GLAS: Koji izazov Vam je predstavljao najveći prioritet u proteklih pet godina?

ĐAJIĆ: Kada sam počeo da obavljam funkciju direktora, zatekao sam veoma loše finansijsko stanje UKC-a Republike Srpske. Prioritet mi je bio da stabilizujem ustanovu koja je bila u veoma lošem finansijskom stanju. Zahvaljujući neizmjernoj podršci Vlade RS i činjenici da je važnost naše ustanove prepoznata s ponosom kažem da u zadnje tri godine UKC Republike Srpske posluje pozitivno, a do 2017. godine gubitak u poslovanju je prelazio 20 miliona. Nakon pet godina neplaćanja, od marta 2017. godine redovno se isplaćuju plate sa doprinosima radnicima, a u maju 2018. godine donesena je odluka o mjesečnoj naknadi za prevoz bez obzira na mjesto prebivališta. Domaćinskim pristupom prema ustanovi uspjeli smo da optimizujemo poslovanje i povećali smo prihode od pruženih usluga za 65/67 odsto, a bruto plata je povećana za 17 odsto u odnosu na 2017. godinu. Sva dugovanja koja UKC Republike Srpske ima su iz prethodnog perioda, prije nego što sam došao na mjesto generalnog direktora. Gore navedeni podaci govore u prilog činjenici koliko je truda i rada uloženo da bi se postigli ovakvi rezultati, posebno kada uzmete u obzir koliko smo imali nepovoljnu polaznu tačku.

GLAS: Da li je tzv. afera “Kiseonik”, koja je potresala najveću zdravstvenu ustanovu, ostavila traga na radnicima i Vama? Kako to komentarišete i kako komentarišete uopšte negativne konotacije u javnom prostoru što se tiče Vas i rada najveće zdravstvene institucije?

ĐAJIĆ: Vrijeme je najbolji pokazatelj šta je istina, što je i u ovom slučaju tzv. afere “Kiseonik” evidentno. Mislim da je već svima jasno da je riječ o političkoj manipulaciji kako bi se destabilizovala najveća zdravstvena ustanova i kako bi se minimiziralo sve što je urađeno do sada. Ono što je meni lično najporaznije na ljudskom nivou je to što je neko u stanju da se igra i manipuliše strahom naših građana. Kao što smo svjesni naših postignuća i uspjeha, tako smo svjesni i gdje treba da popravimo trenutno stanje. Pristupati ozbiljnim stvarima senzacionalistički je krajnje nedopustivo i nepristojno. Živimo u vremenu digitalizacije i slobode govora kada svako može javno da iskaže svoje mišljenje bez posljedica. Nemam kompetencije da kažem koliko je to dobro ili loše, to je više tema za sociologe, pravnike i psihologe, ali mogu da kažem da sam i te kako sve to osjetio na svojoj koži kao i moji zaposleni, gdje smo u jednom vještački izazvanom momentu stavljeni na stub srama ovog društva.

GLAS: Lokacija Paprikovac postaje moderno “medicinsko brdo” gdje će naši pacijenti na jednom mjestu imati svu potrebnu zdravstvenu zaštitu. Šta to podrazumijeva?

ĐAJIĆ: Nakon istorijskog događaja 2018. godine, kada smo preselili hirurške klinike sa lokacije iz centra grada na lokaciju Paprikovac u rekonstruisani i izgrađeni objekat, nastavljamo dalje. Projekat Kardiohirurgije, koja je u vlasništvu UKC-a Republike Srpske, je završen i ona je na ponos svih stanovnika Srpske puštena u rad. Svečano smo je otvorili 11. septembra. Uspješno je operisano više od 40 pacijenata i oni su se oporavili bez komplikacija. Odjeljenje se sastoji od četiri operacione sale (grudna, vaskularna i dvije kardiohirurške sale), te svih potrebnih pratećih ambulanti i prostora za pripremu i oporavak pacijenata. Intenzivna njega broji šest kreveta, a odjeljenje 13 kreveta. Naši pacijenti neće više morati da odlaze u inostranstvo, gdje su dugačke liste čekanja, kako bi bili podvrgnuti složenim operativnim zahvatima iz ove oblasti, nego će to moći obaviti ovdje. Samim tim smanjiće se troškovi FZO Republike Srpske, kao i troškovi porodica pacijenata. Gradimo objekat za pružanje zdravstvene zaštite oboljelima od malignih bolesti koji će biti najmodernije opremljen, što je od izuzetne važnosti s obzirom na činjenicu da je na ovim prostorima, nažalost, povećan broj onkoloških oboljenja. U sastavu tog objekta biće i 50 kreveta za palijativnu njegu onih pacijenata koji su u terminalnoj fazi bolesti, što je najhumanija odluka nas i Vlade Republike Srpske. Gradimo novu Kliniku za psihijatriju, a u narednom periodu planirana je izgradnja i rekonstrukcija Tehničko-ekonomskog bloka. Rekonstruišemo podove i mokre čvorove u zgradi Materniteta u kojoj se nalaze Klinika za ginekologiju i akušerstvo, Pedijatrija i Dječija hirurgija, kao i u zgradi Klinike za infektivne bolesti. Završili smo projekat “Adaptacija i opremanje prostora Banke humanog mlijeka i polikliničkog dijela Klinike za dječije bolesti”. Cilj osnivanja Banke humanog mlijeka je da se prijevremeno rođenoj i teško bolesnoj djeci, kojoj nije dostupno majčino mlijeko, obezbijedi donirano humano, majčino mlijeko. Formiranjem polikliničkog dijela Klinike za dječije bolesti sve specijalističke pedijatrijske ambulante sada su na jednom mjestu, odvojene od stacionarnog dijela gde su naši najmlađi hospitalizovani pacijenti. U okviru kompleksa na Paprikovcu planirana je izgradnja objekata Medicinskog fakulteta i Medicinske škole.

Garaže

GLAS: Mnogi kritičari Vas napadaju zbog kompleksa sa garažnim mjestima koji gradite. Ima li osnova za te kritike?

ĐAJIĆ: Oni koji kritikuju ne znaju šta mi ovdje proživljavamo. Ukoliko ambulantna kola ne mogu proći do Urgentnog centra od gužve, nije odgovornost na njima, nego na nama. Tim projektom mi rješavamo mnoge probleme. Gradimo moderan saobraćajni kompleks sa 2.300 parking mjesta, uključujući 184 parking mjesta za lica sa invaliditetom i na taj način rješavamo višedecenijske probleme ovog dijela grada. Time obezbjeđujemo olakšan pristup vozilima i pacijentima Urgentnom centru, jer su vozila, nažalost, svakodnevno parkirana po trotoarima i zelenim površinama. Našu ustanovu svakodnevno posjeti nekoliko hiljada ljudi i do nje saobraća nekoliko hiljada automobila, jer osim zaposlenih i pacijenata u UKC Republike Srpske dolaze i posjetioci, kao i studenti medicine i učenici srednjih škola. Bitno je da se saobraćajni kompleks izgradi, jer će se za dvije do tri godine na prostoru UKC-a Republike Srpske smjestiti još nekoliko objekata. Sve naše kolege i rukovodioci ustanova iz regiona oduševe se tim projektom i mnogi kažu da je to veoma značajan projekat koji bi mnogi željeli da imaju, ali nisu u mogućnosti da ga realizuju zbog nedostatka prostora oko svojih medicinskih centara. Veliki UKC Ljubljana ima samo nekoliko desetina parking mjesta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.