Pobjeda Handkea i istine nad propagandom

U Republici Srpskoj i Srbiji ovaj čin je ocijenjen kao potvrda pobjede Handkea i istine nad propagandom i lažima o Srbima koji se širom svijeta forsiraju već više od 20 godina.

Od objavljivanja odluke da je Handke ovogodišnji laureat najprestižnije književne nagrade počeli su napadi na njega od strane intelektualnih krugova sa zapada, a naročito bošnjačkih političkih krugova. Ispred Koncertne kuće u Stokholmu, gdje je dodijeljena nagrada daans je organizovan protest, a jedan od organizatora protesta Jasna Čaušević iz Društva za ugrožene narode ocijenila je da je dodjela nagrade promašaj za humanost i težak udarac preživjelima u BiH. S druge strane i predstavnici srpskih udruženja okupili su se danas u Stokholmu na skupu podrške Peteru Handkeu. Predsjednica Udruženja žena žrtava rata RS Božica Živković Rajilić rekla je da su predstavnice ovog udruženja došle u glavni grad Švedske kako bi čestitale "Handkeu kao jednom od ljudi koji su zadužili čovječanstvo, jer su govorili istinu, što je danas rijetko".

- Handke je prenio istinu u svojim djelima, istinu koja ostaje budućim generacijama i mi ga podržavamo, kao i sve ljude koji govore tačno i ispravno i koji razmišljaju svojom glavom, a ne po plaćenim medijima i tuđim narudžbama - rekla je Rajilićeva.

Vrhunac političkih trvenja zbog ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za književnost uslijedio je u utorak kada je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić uputio dopis ambasadi BiH u Švedskoj u kojem je naveo da "ne postoji ovlašćenje za bilo čije prisustvo u ime BiH jučerašnjoj ceremoniji dodjele Nobelove nagrade".

- Ovim putem vas informišemo da Predsjedništvo BiH nije zauzelo stav kojim se bilo ko ovlašćuje da prisustvuje dodjeli Nobelove nagrade u ime BiH, a u tome smislu niti u ime Ambasade BiH u Kraljevini Švedskoj. Napominjemo, da bi svaki vid samovoljnog postupanja mimo Ustavom utvrđenih stavova Predsjedništva BiH predstavljao kršenje Ustava i zakona - navodi se u dopisu.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ocijenio je da je Komšić neovlašćeno pisao Ambasadi BiH u Švedskoj i mimo bilo kakvog dogovora dao instrukcije njenom osoblju u vezi sa prisustvovanjem ceremoniji dodjele Nobelove nagrade za književnost.

- Predsjedništvo BiH, kako i sam Komišić priznaje, nije rasparavljalo o tome, pa je nejasno ko je donio odluku da osoblje ambasade ne ide na dodjelu Nobelove nagrade. Da sve bude još čudnije Predsjedništvo BiH nije dobilo poziv za tu ceremoniju, nije dobilo čak ni upit iz MIP-a ili Ambasade u Švedskoj - istakao je Dodik.

On je rekao da nije jasno zašto se Komšić našao pozvanim da daje ili uskraćuje ovlašćenja bilo kome u diplomatskoj misiji BiH u Švedskoj.

- Komšićevo insistiranje na politizaciji i problematizaciji nečega što je pitanje književnosti, a ne politike, dodatno diskredituje BiH u očima civilizovanog svijeta - zaključio je Dodik.

Delegat SNSD-a u Domu naroda BiH Dušanka Majkić ocijenila je za "Glas Srpske" da je nedopustiv potez Željka Komšića.

- Nedopustivo je da daje takve upute, a pri tome je sam učinio sve što je mogao da predstavi stav samo bošnjačke strane prema Handkeu, njegovoj literaturi i stavovima o BiH. Predsjedništvo jeste nadležno za spoljnu politiku, ali spoljna politika se ne odnosi samo na jednu stranu, što znači da samo usaglašeno mišljenje mogu da šalju prema ambasadi. To govori da Predsjedništvo funkcioniše kao zbir pojedinačnih članova, a sve dok ne bude funkcionisalo kao kolektivni šef ove zemlje, nema BiH kao države definitivno - rekla je Majkićeva.

Na konstataciju da se dodjela nagrade za književnost pretvorila u političko prepucavanje u ovoj zemlji, Majkićeva je kazala da je Handke jedan od najboljih pisaca poslije Getea na njemačkom jeziku, a da činjenica  da o njenu sude oni koji nisu vidjeli ni slova od njegovih književnih djela dovoljno govori sama za sebe".

- Jedina mjera o kojoj oni sude jeste da je čovjek progovorio nešto u korist srpskog naroda. To dovoljno govori koliko su poremećeni i odnosi i vrijednosti na Balkanu, koliko je BiH zemlja koja još živi u prošlim ratovima i koliko ljudi nemaju nikakav osjećaj gdje je granica kada prestaje politika, a počinje književnost. Duboko se nadam da će veliki pisac dostojanstveno primiti nagradu i da ćemo ga čitati sve više, a ne naklapati o onome o čemu nemamo pojma - rekla je Majkićeva.

Profesor Filološkog fakulteta u Banjaluci Duško Pevulja rekao je za "Glas Srpske" da haranga koja se podigla protiv Handkea i jednoglasno osporavanje njega kao stvaraoca nije iznenađenje, već svojevrsno obilježje svijeta u kome živimo.

- Handke je jedan od najznačajnijih mislilaca i pisaca savremenog svijeta, a poslije ovakvih napada on je samo još veći. Nobelov komitet je profitirao dodjeljivanjem nagrade Handkeu. Oni koji ga napadaju, a uglavnom je riječ o minornim ljudima, pogotovo na ovom našem lokalnom nivou, samo mu daju više za pravo i na neki način snaže njegova politička opredjeljenja - rekao je Pevulja.

Prema njegovim riječima, trebamo se zamisliti i zabrinuti nad činjenicom da se najmanje priča o onome što je u epicentru, a to je veliko književno djelo Petera Handkea.

- Riječ je o djelu izuzetne umjetničke snage, žanrovske raznovrsnosti, različite iskustvenosti koja je sadržana u tome djelu, jedne umjetničke vizije svijeta koja ne liči ni na koga, koja je potpuno osobena, originalna i handkeovska - kaže Pevulja.

Stiže u Banjaluku?

Peter Handke izjavio je da Nobelova nagrada koja mu je dodijeljena nije zakasnila 20 godina, već da je došla u dobro vrijeme i u pravom trenutku.

Handke je istakao da ne poznaje Švedsku kraljevsku akademiju koja dodjeljuje Nobelovu nagradu, ali da vjeruje da se nešto u njoj promijenilo u posljednjih 20 godina.

- Osjećam nešto. Omladinu, mlađe ljude, iako nemam ništa protiv starijih - rekao je Handke za RTRS.

Na konstataciju da neki ljudi kažu da dodjela Nobelove nagrade njemu kao jednom od najvećih pisaca današnjice predstavlja prekretnicu u Akademiji, Handke je naglasio da je u redu ako neki ljudi tako kažu, ali da to on ne bi mogao tako reći. Na pitanje novinara šta je radio od trenutka kada je čuo da je dobio nagradu do danas, Handke je rekao da bi trajalo dva mjeseca kada bi to opisivao.

- U početku je to bio vrlo miran trenutak, kada sam čuo vijest, kada me je sekretar Akademije pozvao telefonom, osjetio sam mir kao energiju. Ali je onda u određenim trenucima postalo teško. Svi ti napadi. Ja nisam mazohista - istakao je Handke.

Handke je rekao da bi volio da ponovo dođe u Banjaluku i Republiku Srpsku.

- Ako Bog dozvoli da dođem, došao bih sljedeće godine, možda u proljeće. Volim Banjaluku, volim BiH, svaka zemlja je lijepa. Svaka zemlja u sebi ima dobru dušu, ali u ovom trenutku je teško detektovati tu dušu - istakao je Handke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.