Paradoks posljednje sporne presude Ustavnog suda BiH: Srpska ne može šume dobiti ni na poklon

Knežević, koji nije saglasan ni sa ranijom presudom kojom se Srpskoj osporava pravo vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem, u obrazloženju svog stava je naveo da postoje tri sporna pitanja zbog kojih nije saglasan sa presudom i zbog kojih je glasao protiv.

On je u obrazloženju podsjetio na svoje od ranije poznate stavove da Ustavni sud treba da tumači, a ne da kreira odredbe Ustava.

- Uz svu opasnost pojednostavljivanja, za mene se odluka većine svodi na tri sporna pitanja. To su poistovjećivanje javnog dobra i državne imovine, zatim tolerisanje pa čak i naglašavanje različitih zakonskih rješenja o istom pitanju (šumama) i prihvatanje diskriminišućeg statusa Republike Srpske u odnosu na drugi entitet i Distrikt Brčko. I treće je stav kojim se Ustavni sud postavlja kao nadređeni Parlamentu BiH, jer nadležnost Ustavnog suda je da u odnosu na donesene zakone ocijeni da li su u skladu s Ustavom, a ne da u situaciji kada zakon nije donesen nalaže Parlamentu šta mora ili šta ne smije biti u zakonu - naveo je Knežević.

On je naglasio da je paradoksalan zaključak da Republika Srpska ne može biti titular šuma i šumskog zemljišta, a svi drugi mogu.

- Mogu pravna lica, mogu fizička lica, može i BiH, samo Republika Srpska ne može. Radi se o suviše ozbiljnom pitanju da bih sebi dopustio banaliziranje ovog stava, ali se nameće pitanje: “Šta ako neko pravno ili fizičko lice pokloni šume Republici Srpskoj?” Kako će se to knjižiti u katastru i da li smiju uopšte da knjiže u korist Republike Srpske, odnosno da li notari smiju da sačine takav ugovor - pita Knežević.

Kada se govori o rušenju vladavine prava i diskriminatornom stavu, navodi on dalje, dovoljno je ponoviti navode prema kojima je Distrikt Brčko BiH vlasnik šuma i šumskog zemljišta na svom području te federalni propis koji govori da su šume i šumsko zemljište državna imovina čiji je vlasnik Federacija BiH.

- Dakle, imamo neusklađene i suprotstavljene zakonske sisteme, ali ne zbog greške zakonodavca, već zbog reakcije Ustavnog suda koji tvrdoglavo brani svoj stav da može da odlučuje samo na osnovu podnesenog zahtjeva za ocjenu ustavnosti, a ne želi da vidi da jednostranim odlučivanjem ruši vladavinu prava i ustavnu ravnotežu. Tako se svi mi u Ustavnom sudu kližemo ka nepriznavanju naših odluka, dajemo za pravo tvrdnjama o nepravednom postupanju - smatra Knežević.

On precizno objašnjava da Ustavni sud ima vrlo jasne nadležnosti i da ne smije unaprijed da naloži zakonodavcu kako treba da glasi budući zakon.

- Ova odluka upravo nalaže zakonodavcu šta ne smije da bude u budućem zakonu. Dakle, kaže zakonodavcu da treba donijeti zakon o državnoj imovini, a u tom zakonu ne smije predvidjeti da vlasnik šuma i šumskog zemljišta bude Republika Srpska. Ili kaže zakonodavnom tijelu RS da mogu donijeti samo zakon kojim Srpska ne može biti titular svojine na šumama i šumskom zemljištu. Do tada - do vrlo, vrlo daleke budućnosti,  ako će takav zakon uopšte postojati - u BiH će vladati pravni haos, različita zakonska rješenja i sve u korist narušavanja vladavine prava - ocijenio je Knežević. Pored njega i sudija Miodrag Simović dao je izjavu o neslaganju sa odlukom većine.

Autoplagiranje

Zlatko Knežević je naveo da nije mogao ne primijetiti da se u ovoj odluci radi o autoplagiranju.

- Na osnovu ranije donesene odluke zasniva se nova odluka, a da ni jedna ni druga nemaju ne samo čvrsto već uopšte ustavno uporište, jer ne postoji ustavna odredba koja daje za pravo takvom odlučenju - smatra Knežević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.