Glas Srpske uz pomoć stručnjaka analizira reformsku agendu: Nema trošenja novca koji ne bude zarađen

To su ključni ciljevi jednog od najvažnijih dijelova reformske agende koju su usaglasili svi nivoi vlasti, posvećenog javnim finansijama, oporezivanju i fiskalnoj održivosti. "Glas Srpske" će detaljno predstaviti svaki od šest najvažnijih dijelova reformske agende i u saradnji sa stručnjacima iz raznih oblasti analizirati kakve su šanse za njihovu realizaciju i efekte koje donosi njihova primjena planirana u naredne tri godine.

Glavni ciljevi

U dokumentu je navedeno da će budžeti biti doneseni i održavani u dogovoru sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) u sklopu novog stend-baj aranžmana. Fiskalna konsolidacija biće sprovedena smanjivanjem javne potrošnje i povećanjem javnih prihoda.

- Povećanje prihoda biće postignuto rastom prihoda od poreza na potrošnju, proširivanjem poreske baze, smanjenjem sive ekonomije i poreskih oslobađanja i unapređenjem rada poreskih uprava, posebno kada je u pitanju naplata dugovanja. Ukoliko se ove mjere pokažu nedovoljnim do kraja 2015. godine biće razmotrene dodatne uključujući i povećanje PDV-a - navedeno je u agendi.

S druge strane smanjenje rashoda najvećim dijelom se očekuje kao rezultat sprovođenja reformi javne uprave i unapređenja njene efikasnosti.

- To uključuje stroge kontrole zapošljavanja i ukupnog fonda plata u javnom sektoru, te penzijske i reforme socijalne zaštite. Potrebno je utvrditi ukupan fond plata i svih tekućih rashoda na svim nivoima vlasti, koji se neće moći povećavati bez obzira na rast poreskih prihoda - navedeno je u agendi.

Iskazana je i potreba za znatnim smanjenjem poreskog opterećenja na rad kroz smanjenje doprinosa, ali uz istovremeno obezbjeđivanje dodatnih prihoda vanbudžetskim fondovima za pokriće pada prihoda koji će nastati kao posljedica te mjere.

- Entitetske vlade će usvojiti i sprovesti sveobuhvatne strategije za rješavanje pitanja preostalih gubitaša u javnom vlasništvu. Vlade entiteta tražiće finansijsku i tehničku pomoć Svjetske banke, kako bi sproveli reformu zdravstvenog sektora, koja podrazumijeva rješenje dugovanja sa akcentom na doprinose, uvođenje trezorskog sistema poslovanja, te definisanje novih modela i izvora finansiranja uz precizno normiranje mreže zdravstvenih ustanova. Paralelno s tim vlasti u BiH će podržati povećanje akciza na duvan i alkohol koji će biti direktni prihodi entitetskih fondova zdravstvenog osiguranja - navedeno je u agendi.

Stav stručnjaka

Budžet institucija BiH za ovu godinu iznosi 1,56 milijardi, RS 2,03 milijarde, a FBiH 2,33 milijarde KM. BiH je od 1998. do 2012. godine s MMF-om realizovala četiri kreditna aranžmana u vrijednosti 2,24 milijarde evra. BiH još otplaćuje dug MMF-u po osnovu ranijih aranžmana, a zaključno sa 31. martom ove godine on je iznosio 594,31 milion evra.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Goran Radivojac kazao je da BiH nema povoljniji izvor novca od kredita MMF-a i da je novi aranžman sa tom institucijom neminovnost.

- Naš problem je što smo se zatrošili, zbog čega će i predviđene mjere u oblasti javnih finansija biti restriktivne. Ne mogu reći da je to loše. Vjerovatno će na početku biti loše posljedice, ali dugoročno će se situacija sigurno popraviti - istakao je Radivojac.

On je podsjetio da u BiH nije bilo smanjenja penzija i otpuštanja radnika u javnoj upravi i smanjenja njihovih plata, a ni povećanja PDV-a, čime bi bili podstaknuti prihodi u budžetima.

- Sada je očigledno da nas čekaju mjere u tom pravcu - naglasio je Radivojac.

On je pozdravio opredjeljenje za povećanje obima javnih investicija, budući da privatni investitori nisu zainteresovani za ozbiljnija ulaganja na ovom prostoru.

- Kada je u pitanju povećanje prihoda kroz pojačan rad kontrolnih organa bojim se da iz suve drenovine više nije moguće iscijediti ni kap i da rješenja treba tražiti drugdje - kazao je Radivojac, ocijenivši da je prvi utisak da se radi o ozbiljnom planu reformi.

Ekonomista Zoran Pavlović smatra da agenda predviđa sve ono što je u BiH godinama zanemareno.

- Ključno je da se iz budžeta može trošiti onoliko koliko u njega stiže novca. Čitav problem i jeste u tome, jer se budžet ne poštuje i troši se više nego što se uprihoduje. Zaduživanje je najgora opcija trošenja i nije donijelo boljitak građanima. Zaduživanje se toliko odomaćilo kao metod za prikupljanje novca za trošenje da niko nije siguran koliko je ko zadužen u odnosu na ono što je zakonom propisano - kazao je Pavlović.

Goran Račić iz Privredne komore RS ističe da je dobro što je opredjeljenje da se ide u rasterećenje troškova rada.

- Za privrednike bi bilo prihvatljivije povećanje PDV-a nego rast poreza i doprinosa, jer bi u suprotnom privreda bila dodatno opterećena. Ako je privreda slaba onda ni ostale reforme ne mogu riješiti problem - istakao je Račić.

Izvršni direktor Centra za istraživanje i studije GEA iz Banjaluke Marko Martić rekao je da agenda definitivno prepoznaje problem glomazne i preskupe javne uprave u BiH i s pravom stavlja njegovo rješavanje u vrh liste prioriteta.

- Prosječne plate u javnom sektoru u BiH su veće u odnosu na privatni za skoro 60 odsto. Ovakvo stanje predugo traje i čini višestruku štetu ekonomiji i društvu u cjelini - istakao je Martić.

On je kazao da je veoma važna mjera koja predviđa da se utvrdi ukupan fond plata koji ne bi bio povećavan.

- To je na tragu onog što GEA već nekoliko godina zagovara, a to je da svako radno mjesto u javnom sektoru bude plaćeno onoliko koliko je plaćeno uporedivo radno mjesto u privatnom sektoru - naglasio je Martić i dodao da uprkos ohrabrujućim nagovještajima treba imati na umu dosadašnje brojne neuspjele pokušaje reformi u BiH.

Agendu su usvojili Savjet ministara BiH i vlade RS i FBiH, a već u novembru podnijeće prvi izvještaj o njenom sprovođenju.

Planirane mjere

- novi aranžman s MMF-om

- postaviti nivo javnog duga na silaznu putanju

- stvoriti prostor za povećanje javnih investicija

- smanjiti učešće vladinog sektora u ekonomiji

- smanjiti javnu potrošnju

- povećati javne prihode (porez na potrošnju, proširivanje poreske baze, smanjenje sive ekonomije i poreskih oslobađanja i unapređenje rada poreskih uprava)

- povećanje PDV-a - ako prethodne mjere ne budu dovoljne

- smanjiti javne rashode na svim nivoima

- unaprijediti efikasnost javne uprave

- fond plata i tekućih rashoda neće se moći povećavati

- strogo kontrolisati zapošljavanje u javnom sektoru

- sprovoditi penzijske i reforme socijalne zaštite

- smanjiti doprinose za zdravstvo

- obezbijediti dodatne prihode fondovima zdravstvenog osiguranja

- tražiti pomoć Svjetske banke za reformu zdravstva

 Sutra: Poslovna klima i konkurentnost

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.