Dragan Korać, stručnjak za sajber bezbjednost: Pritiskom na OK možete biti hakovani

Prema riječima doktora Dragana Koraća, docenta na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci i stručnjaka za sajber prijetnje i bezbjednost, ovaj slučaj vjerovatno najbolje ilustruje kako se neko inovativno vojno rješenje može i zloupotrijebiti.

- Ovaj špijunski softver napravljen je u Izraelu, zbog bezbjednosti i za borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala. Međutim, on je onda komercijalizovan. Oni koji su bili izloženi ovom špijuniranju nisu ga bili ni svjesni. Recimo, kada koristite mobilni telefon ili računar gotovo je nemoguće otkriti da li ste pod "prismotrom". "Pegaz" je nevidljiv, što je dovelo do toga da je veliki broj novinara, političara, pa čak i, kako stvari stoje, sama saudijska kraljevska porodica bila predmet špijuniranja. I ne radi se tu samo o "Pegazu", već i drugim naprednim programima. Prisjetimo se samo nedavnog slučaja špijuniranja bivše britanske premijerke Liz Tras. Navodno je i njen telefon bio hakovan. Ti maliciozni kodovi se vrlo lako instaliraju, tako što od strane hakera budete namamljeni da nešto kliknete. Kada to uradite postajete potencijalna žrtva i protiv toga se vrlo teško boriti. Moj savjet je samo "oprez" - istakao je Korać u intervjuu za "Glas Srpske", analizirajući aktuelne sajber izazove i prijetnje, kako u svijetu, tako i kod nas.          

GLAS: Koje su prema Vašem mišljenju najveće sajber prijetnje i koliko smo ih mi danas uopšte svjesni, ali i zaštićeni od istih?

KORAĆ: Najveće prijetnje jesu sajber napadi, terorizam i kriminal. To su tri glavne stavke. Sajber napadi su najčešći i njima su izloženi kako sami građani, tako i razne institucije. Jednostavno još uvijek ne postoje softverske aplikacije koja nemaju neki "bag", odnosno određenu bezbjednosnu rupu koju hakeri koriste. To je realnost. Navešću vam samo jedan koji se prije par godina desio u Las Vegasu, u jednoj od kockarnica. Znate li kako su "napadači" ušli u njihov sistem - preko termometra sa USB konekcijom, koji je mjerio temperaturu vode u akvarijumu. U posljednje vrijeme je bilo i raznih sajber napada i na bankarske sisteme, odnosno bankomate. I oni su imali USB port, preko kojeg su hakeri instalirali svoje programe. Toga je bilo čak i na našim prostorima.    

GLAS: Kako da se branimo od ovih sajber napada?

KORAĆ: Još uvijek ne postoji nijedan način da se u potpunosti zaštitite. Internet ima mnogo benefita, ali krije i mnoge opasnosti. Postoje određena tehnička rješenja za borbu protiv sajber napada, ali ukoliko niste dovoljno edukovani, ona vam ne mogu pomoći. Takva rješenja su onda potpuno bezvrijedna. Recimo, mene sada neko može nazvati, odnosno poslati poruku i reći da je iz banke, te da su im potrebni moji neki lični podaci.

To se može uraditi i putem elektronske pošte i ta vrsta napada se zove "fišing". Na taj način se neko mami da klikne na nešto. Kada to uradite, upali ste u zamku.

GLAS: Znači ne bi trebalo otvarati sumnjive poruke?

KORAĆ: To je moja preporuka. Takođe, po svaku cijenu treba čuvati lične podatke. Stvarno nema potrebe držati ih u mobilnom telefonu ili na društvenim  mrežama i profilima, jer su oni predmet i osnov za daljnje inicijalne napade. Da zaključim, treba biti oprezan kada se na nešto "klika", jer se nakon toga možete naći u poziciji žrtve, pogotovo kada se radi o "važnim obavještenjima" koja vam iskaču kada recimo surfate po internetu. Postoji čitava lepeza tih potencijalnih napada. Ne treba biti paranoičan, već samo oprezan.

Naučni rad

GLAS: Nedavno ste uradili jedno istraživanje koje je objavljeno u jednom od najprestižnijih časopisa. Možete li pojasniti o čemu se radi?

KORAĆ: Kao prvo, moram pomenuti da je u ovom radu učestvovao i profesor s Univerziteta u Teksasu, doktor Kim-Kuang Rejmond Ču, jedan od najpriznatijih stručnjaka u ovoj oblasti. On je jedan od najcitiranijih svjetskih naučnika, s brojnim dodijeljenim nagradama i priznanjima od strane uglednih svjetskih univerziteta. I meni je stvarno bila velika čast što je i on uzeo učešće, baš kao i profesor Boris Damjanović, docent Univerziteta "Union" - Nikola Tesla, ali i Dejan Simić, redovni profesor Fakulteta organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu. U ovom radu sam pisao o sajber napadima, ali iz ugla potencijalnih napadača.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.