Dodik: Bilo je logično da svjedočim na suđenju Karadžiđu

Dodik je uvjeren da Tužilaštvo u Hagu nema nijedan validan dokument koji bi potvrdio Karadžićevu krivicu i da, stoga, pokušavaju da navedu svjedoke da potvrde neke tvrdnje koje postoje jedino na bazi novinarskih izvještaja.

U tom smislu, rekao je Dodik, tužioci su imali namjeru da i njega navedu da odustane od nekih ranijih svjedočenja u nekim drugim predmetima pred Haškim tribunalom.

Dodik je potvrdio da mnogi bivši bliski saradnici Radovana Karadžića, iako su pozvani, nisu se odazvali da svjedoče u odbranu bivšeg predsjednika.

O imenima Dodik nije želio da govori, jer smatra da nije pozvan da daje takve informacije.

Upitan o tome koliko je proces protiv prvog predsjednika RS Radovana Karadžića danas bitan za Srpsku, Dodik je rekao da je početni entuzijazam Haškog tribunala ili početno vjerovanje da će taj sud od početka suditi sve počinioce zločina, izgubljen vremenom.

- Jedan stereotip, politički stereotip nametnut je kao glavna osnovica za raspad bivše Jugoslavije, a to je politika Srba ili tadašnjeg srpskog režima Slobodana Miloševića i da bi upravo ta politika, koja je kasnije po njima prerasla u zločine, trebala da bude kažnjena, a ostali su zločini bili kao neki refleksi, nešto što se desilo kao neka vrsta samoodbrane u samom ratu...To naravno nije tačno. Tako da Haški proces gubi značaj u tom pogledu. Ali, ono što je važno jeste da, kao svaka institucija međunarodnog prava, ostaje sa pozicijama izrečenih presuda koje postaju kasnije ne samo istorijska građa, nego i značajna politička građa za ocjenjivanje aktuelnih događaja - ocijenio je Dodik i dodao da je sigurno da se sa takvim optužnicama i presudama “navučemo” na krivi zaključak o raspadu bivše Jugoslavije.

- Bilo je logično da se pojavim na poziv gospodina Karadžića i da svjedočim o događajima u kojima sam ja učestvovao. A, učestvovao sam na Osnivačkoj skupštini srpskog naroda u oktobru 1991. godine u Sarajevu, u vremenu veoma turbulentnom, kada se već pucalo. Mi smo se odvojili i izašli su gotovo svi Srbi iz različitih političkih partija pred navalom politike Alije Izetbegovića, koji je htio da stvori BiH kao unitarnu državu, po principu jedan čovjek jedan glas, gdje su muslimani apsolutna većina ili gdje su mogli da obezbijede apsolutnu političku većinu i donose svoje odluke. Mi Srbi smo smatrali da to ne može - potvrdio je Dodik.

Ako napuštamo Jugoslaviju, dodao je, moramo da imamo neki stepen svoje organizacije koja će omogućiti da na ovim prostorima odlučujemo o svojim resursima i svom životu.

- Ta ideja, koja je promovisana tada, bila je prihvaćena i od mene i ja sam zbog toga razloga učestvovao u oktobru 1991. godine na Osnivačkoj skupštini srpskog naroda i danas sam jedini aktuelni političar u političkom životu Srpske koji se iz tog vremena bavi politikom – rekao je predsjednik Srpske.

Mislim da je presuda Karadžiću napisana i prije nego što je ušao u sudnicu, naveo je.

- Njima treba samo scenografija u kojoj bi se pokazalo da ima neke pravde u procesu. Volio bih da nisam u pravu i volio bih da sud oslobodi Radovana Karadžića od odgovornosti. U tom pogledu, mislim ipak da su Karadžić i Mladić proglašeni licima od najvećeg značaja za Haški tribunal, jer su upravo preko njih htjeli da se završi sva ta farsa o srpskoj kolektivnoj odgovornosti i krivici. Očigledan je pokušaj da se presudama napiše kolektivna odgovornost. Ako je za Srbe iz proteklog rata na različitim prostorima izrečeno kazni zatvora u ukupnom kumulativnom iznosu od 1.100 godina, onda to svako ko za 50 ili 100 godina bude pisao istoriju, moraće da kaže: Ti Srbi su zaista predodređeni za to - kaže Dodik za “Presing”.

Ovo je bio građanski rat, naglasio je, motivisan vjerskim elementima koje je u politički život unio Alija Izetbegović, putem ranije napisane Islamske deklaracije, koja je promovisala univerzalno muslimanstvo i tražio i podučavao muslimane kako da se politički ponašaju u vremenu, za šta je još u bivšoj Jugoslaviji bio spreman da leži u zatvoru za napisanu Islamsku dekleraciju.

- Muslimani toga vremena nisu propustili da izaberu Aliju Izetbegovića za svog političkog vođu i pored činjenice da su znali da je on napisao deklaraciju u kojoj je pozivao na stvaranje islamske države - rekao je predsjednik RS.

Dodik je potvrdio da je o Karadžiću, kojeg nije sreo od 1995. godine do prije nekoliko dana u Tribunalu, stekao pozitivan utisak, o njegovom entuzijazmu i njegovom vedrom duhu.

- Nisam shvatio iz kojih elemenata crpi motiv, ali vjerujem da želi da se čuje ova druga priča i u tome vidi svoju ulogu u ovom suđenju – rekao je on.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da nikakva rješenja za Kosovo i Srbe na Kosovu nisu moguća nasiljem, već isključivo institucionalnom političkom borbom.

- Isključivo institucionalna politička borba može da dovede do određenih elemenata da Srbi na tom prostoru mogu da organizuju svoj život na način kako to njima odgovara - istakao je Dodik.

Dodik je sinoć za RTRS rekao da bi Srbija trebalo da istraje na stavu neprihvatanja nečega radi EU.

- Srbija treba jasno da poruči da joj ne treba EU, ako gubi svoje suvereno pravo na Kosovu - istakao je Dodik.

Govoreći o situaciji u BiH, Dodik je rekao da bazični interes Srba nije BiH, već Republika Srpska.

On je istakao da Srpska ne spori BiH u Dejtonskim okvirima, ali da je Srbi ne vole.

- Ukoliko BiH ide u EU, onda mora da ide sa pojačanim kapacitetom Republike Srpske - zaključio je Dodik.

Dodik smatra da bivši predsjednik Srpske Dragan Čavić treba da se odrekne potpisa sa izvještaja o Srebrenici i da se javno izvini srpskom narodu, jer su se, u međuvremenu, stekli novi uslovi i dokazi u vezi sa događajima na srebreničkom području u julu 1995. godine.

- Čavić je potpisao sramni izvještaj o Srebrenici da bi sačuvao političku fotelju. Da nije bilo tog sramnog i lažnog izvještaja, mnogo bi lakše bilo danas Radovanu Karadžiću i mnogim drugim ljudima u Haškom tribunalu - ocijenio je Dodik.

Predsjednik Srpske je sinoć rekao da međunarodna zajednica i Haški tribunal nisu imali nikakvih egzaktnih podataka i dokaza o tome šta se dešavalo u Srebrenici.

- Stranci i Bošnjaci pokušali su iskoristiti priču o Srebrenici kao dokaz da su Srbi počinili genocid u Srebrenici i zato je bio potreban Čavićev izvještaj koji prelazi famoznu cifru od preko 8.000 ubijenih u Srebrenici - istakao je Dodik.

On je rekao da svjedočenja mnogih danas u Haškom tribunalu govore da to nije tako, dodajući da je jedan visokopozicionirani muslimanski zvaničnik rekao da se na spomen-ploči u Potočarima nalaze imena više od 1.000 ljudi koji su poginuli u međusobnim borbama muslimana, kao i imena nekih koji su živi.

Komisija za Srebrenicu 2004. godine utvrdila je da je od 10. do 19. jula 1995. godine na području Srebrenice nestao 7.801 Bošnjak.

Komisiju je formirala Vlada Republike Srpske, na osnovu naloga Doma za ljudska prava BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.