Delegati za dva časa razmotrili čak 116 tačaka dnevnog reda

Mario Karamatić iz HSS-a je istakao da bi bilo dobro da su uvijek tako efikasni i da rješavaju probleme, ali da se ovdje radi o zamoru materijala.

- Kolege žele što prije kući. Bilo je tačaka o kojima je trebalo da raspravljamo cijeli dan kao što je finansijska revizija institucija BiH na kojoj smo se zadržali desetak minuta - istakao je Karamatić.

Posebno se osvrnuo na izvještaj revizora o načinu upravljanja imovinom i troškovima smještaja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH.

- Tu je stanje katastrofalno. Ne zna se ko pije, a ko plaća. Tačnije, zna se da to plaćaju svi koji žive u BiH. Interesantno je da ne znaju šta da rade sa zgradom u centru Londona i kako je prodati, a za tu cijenu bi mogli kupiti pet drugih zgrada - rekao je Karamatić.

Zdenka Džambas iz HDZ-a BiH rekla je da BiH nema ni zakona o spoljnim poslovima i da je na sjednici trebalo da razgovaraju o onome što se u Ministarstvu inostranih poslova BiH dešavalo od 2004. do 2016. godine.

- Interesantno je da BiH ima u svom vlasništvu zgradu Ambasade u Madridu o kojoj niko ne vodi računa. Ta zgrada propada, a mi plaćamo našim ljudima u Ambasadi u Madridu poseban prostor. U zgradi Ambasade BiH u centru Londona je pet ljudi, a to je zgrada od 1.400 kvadratnih metara - kazala je Džambasova.

Zamjenik glavnog revizora BiH Jasmin Pilica podsjetio je da je deset institucija BiH lani dobilo mišljenje s rezervom i skretanjem pažnje, njih 40 pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje, dok su svega 23 institucije dobile čisto pozitivno mišljenje.

- Analizirani su i troškovi u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i uočeno je da Savjet ministara nije adekvatno pristupio u upravljanju troškovima - rekao je Pilica.

Delegati nisu primili k znanju izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH za 2016. godinu. Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Bariša Čolak iz HDZ-a BiH rekao je da je VSTS najodgovornije tijelo koje je formirano da uspostavi nepristrasno pravosuđe.

- Treba napraviti mnogo toga da pravosuđe bude odgovorno - rekao je Čolak.

Delegati su raspravljali i o različitim verzijama izmijenjenog Zakona o akcizama koje su usvojene u Parlamentu BiH. Predsjedavajući Doma naroda Ognjen Tadić rekao je da ima obavezu da ih, iako su različite, uputi zajedno sa predsjedavajućom Predstavničkog doma Borjanom Krišto na objavu u "Službeni list BiH".

- Bez obzira na to što to može zvučati apsurdno, moram reći da to radim sa dozom zadovoljstva, imajući u vidu da se time stvaraju pretpostavke da moj kolega Mladen Bosić iz SDS-a podnese apelaciju Ustavnom sudu BiH za koju smatram da će dodatno biti ojačana - rekao je Tadić.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Safet Softić iz SDA kazao je da se nisu upuštali u istragu o tome ko je napravio grešku, ali da je onaj ko zna postupak svjestan da je osnovna greška kada je u pitanju verzija na srpskom jeziku napravljena u sekretarijatu Savjeta ministara, gdje je bila obaveza lektorisanja.

- I unutar dva parlamentarna doma postoji obaveza lektora da provjere ove zakone - kazao je Softić.

Čolak je rekao da se ovo ne može tolerisati i da neko mora odgovarati.

- Ne mislim da je do ovog propusta došlo slučajno. Zakon bi mogao ponovo ići u procedure - smatra Čolak.

Muzika

Mario Karamatić upozorio je da niko ne kontroliše Asocijaciju kompozitora-muzičkih stvaralaca (AMUS).

- To je nevladina organizacija koju vodi Edin Dervišhalidović (Dino Merlin), a zamjenik mu je Hajrudin Hari Varešanović. Dolazim iz zapadne Hercegovine i nikada u kafiću nisam čuo njihove pjesme, a svi kafići moraju plaćati naknadu tom AMUS-u. Teško mi je zamisliti da se i u Prnjavoru poslije ponoći emituje "Da te nije Alija" i da se zbog toga AMUS-u mora platiti - rekao je Karamatić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.