Cvijanović: Potpuno zatvaranje značilo bi poraz i stagnaciju društva

- Boreći se sa tim problemima često moramo da donesemo neku mjeru koja nije prihvatljiva ili razumljiva odmah u javnosti, ali znam da ogroman dio našeg stanovništva razumije ovo što rade institucije, jer sve se radi iz prijeke potrebe. Mi nismo jedini na planete koji se bore sa ovim problemom i svi se borimo na isti način - istakla je Cvijanovićeva u uvodnom obraćanju na sastanaku zvaničnika Srpske sa predstavnicima zdravstvenog sektora, nadležnih institucija i lokalnih zajednica na kojem će biti razgovarano o složenoj i pogoršanoj epidemiološkoj situaciji u Srpskoj, kao i uvođenju novih mjera zaštite stanovništva i privrede od pandemije virusa korona.

Predsjednik Srpske je podsjetila da je bilo raznih komentara u vezi sa zatvaranjem škola i pojasnila da je to bila odluka koja se nerado donijela.

- Ova mjera je donesena uprkos tome što smo imali stalno obavještanja da škole nisu rizična mjesta sa apsekta prenosa virusa, ali vodeći računa o alarmantnim podacima koje viđamo zadnje dvije sedmice, a to su brojevi koji zvone na uzbunu, i znajući da su naša djeca dio porodice koje su široko dio zajednice morali smo da pribjegnemo i toj mjeri - pojasnila je predsjednik Republike izrazivšu nadu da je ova mjera zaista privremenog karaktera.

Ona je naglasila da nijedna mjera koja je donesena nije donesena iz hira ili bilo kakve druge namjere već se vodilo računa o tome šta kaže struka, a nekada se bilo i više brižno i preduzimale su se određene mjere iz straha da se stvari ne otmu kontroli.

- Znam da to naši odgovorni građani razumiju, kao što i mi razumijemo da ovo nije ni pola puta koji moramo preći i s toga apelujem na institucije da nastave da rade svoj posao a suština je u kreiranju mjera, vodeći računa o balansu i njihovom poštivanju. U svemu ovome moramo da budemo na okupu i da se zajedno borimo protiv ove pošasti - poručila je predsjednik Srpske.

Ona je dodala da je na današnjem sastanku i u ovom formatu potrebno da zajedno svi razmotre sve probleme koji postoje, efekte mjera koje su preduzete, kako izaći na kraj sa tim problemima, o osposobljenosti zdravstvenog sektora, te analiziraju eventulane korake koji treba da služe kao doprinos u prevazilaženju ove situacije.

- Svugdje u svijetu epidemiološka situacija je pogoršana, donose se određene mjere, a trendovi i predviđanja su, nažalost, prilično loši. Mi u Republici Srpskoj smo vrlo uporedivi sa ostalim zemljama kada je riječ o mjerama koje smo preduzimali, posebno u početnom periodu borbe protiv ove pošasti. Tada su mjere bile rigorozne i striktne, ali kao društvo i ljudi koji predstavljamo institucije razumijemo da bi sada potpuno zatvaranje značilo veliki poraz i stagnaciju u društvu - rekla je Cvijanovićeva.

Ona je konstatovala da nijedno društvo ne može da preživi potpuno zaključavanje posebno kada se ne zna koliko će sve ovo da traje.

Cvijanovićeva je izrazila zahvalnost svim ljudima koji su tokom proteklog perioda koji je bio veoma izazovan i težak za Republiku Srpsku dali svoj doprinos, prvenstveno zdravstvenim radnicima koji su, kako je istakla, sigurno podnijeli najveći teret.

- Zato apelujemo na sve nas da svoje ponašanje prilagodimo upravo onome što jeste kapacitet našeg zdravastvenog sektora u nadi i s namjerom da to očuvamo ali isto tako i da zaštitimo one koji o nama brinu -rekla je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da su u proteklom periodu preduzimane mnoge stvari s ciljem pružanja pomoć zdravstvenom sektoru.

- U početku je bilo potrebno da dodatno opremimo zdravstveni sektor, da proširimo kapacitete u kontinuitetu, a bila je intervencija i prema privredi. Zahvaljujući mjerama i brzim intervencijama Vlade sačuvanu su mnoga radna mjesta i da toga nije bilo danas bi situacija na tržištu radne snage izgledala sasvim drugačije - naglasila je predsjednik Srpske.

Ona je konstatovala da je mnogo toga urađeno u proteklom periodu ali ostaje još mnogo izazova s obzirom da niko ne zna koliko će sve ovo trajati.

- Ono što znamo jeste da ne možemo u potpunosti zaključati društvo. Moramo naći sredinu i adekvatnu formulu da bismo mogli da funkcionišemo, ali i da zaštitimo zdravlje ljudi, da poštedimo naš zdravstveni sektor, kao i da poštedimo sve nas dodatnih izazova - ocijenila je Cvijanovićeva.

Višković: Zdravstveni sistem još nije pretrpan

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da zdravstveni sistem Srpske još nije pretrpan, iako se već osam mjeseci nosi sa izazovom pandemije virusa korona, te najavio da će Republički štab za vanredne situacije nakon današnjeg sastanka, a na osnovu analiziranog, donijeti nove mjere s ciljem zaštite zdravlja građana i ekonomije.

- Danas smo se okupili da apelujemo na građane da ovu situaciju možemo riješiti isključivo odgovornim odnosom svakog pojedinca. Ovo ne može da riješi zdravstveni sistem, ljekar, Republički štab za vanredne situacije, niti pojedinac, već svaki građanin se mora odgovorno ponašati i poštovati mjere da bi ovu pošast 21. vijeka stavili pod kontrolu - rekao je Višković u obraćanju na sastanku.

On je posebnu zahvalnost iskazao zdravstvenim radnicima koji su neprekidno već osam mjeseci u ovoj borbi, te naveo da je u proteklom periodu ulagano u zdravstveni sektor.

- Na početku smo imali dvije laboratorije u Institutu za javno zdravstvo i Univerzitetskom kliničkom centru Srspke, a danas i u Doboju, Bijeljini i Foči i zato u posljednjih par dana imamo oko 1.400 testova dnevno - naveo je Višković.

On je rekao da je Srpska ograničena ljudskim i tehničkim kapacitetima, ali i napomenuo da je među prvima u regionu nabavila brze testove koji su se pokazali više nego dobri i spasili su zdravstveni sistem da virus masovno ne bude proširen među zdravstvenim radnicima.

Višković je naglasio da je većina građana poštovala uvedene mjere što je davalo rezultate, ali da su se svi u drugoj polovini ljeta malo opustili što je dovelo do pogoršanja situacije.

On je rekao da su se ostvarila upozorenja struke da će u jesen istovremeno u zajednici postojati virus korona i sezonski grip i da će posljedice biti teže nego na početku pandemije, iako je Srpska preventivno djelovala.

Višković je naveo da je Republički štab za vanredne situacije do sada održao 60 sjednica i donio skoro 300 odluka, zaključaka, preporuka i smjernica.

- Mjere koje smo preduzimali u prethodnom periodu nismo mi izmislili, nego je riječ o preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i onome što zemlje regiona i svijeta preduzimaju, a mi smo se pridržavali tih preporuka. Možda smo među rijetkima u okruženju koji nisu previše taktizirali i eksperimentisali sa mjerama, već ih sprovodimo u kontinuitetu osam mjeseci - istakao je Višković.

Premijer Srpske je dodao da želi da vjeruje da su mjere donesene na vrijeme i da su davale rezultate.

- U jednom periodu u Republici Srpskoj smo imali proglašeno vanredno stanje i u tom periodu smo donijeli 19 odluka sa zakonskom snagom. Kada je riječ o vanrednoj situaciji ona je i danas na snazi i na osnovu toga Štab radi i donosi odluke - rekao je Višković.

On je naglasio da sve što je rađeno u proteklom periodu zasnovano je na zakonu, te apelovao na građane da ne nasjedaju na pozive onih koji nemaju rješenja za ovu situaciju da ne poštuju predložene mjere.

Višković je podsjetio da je struka rekla da je u ovom trenutku jedini odbrambeni mehanizam nošenje zaštitne maske, držanje fizičke distance, lična higijena i izbjegavanje skupova.

- Želimo da zaštitimo zdravlje građana, ekonomiju, radna mjesta, republički i budžete lokalnih zajednica da bi nesmetano, kao i do sada, mogli servisirati obaveze poput penzija, plata, podsticaja, grantova i ostalog - istakao je Višković.

On je najavio da će Štab nakon ovog sastanka, a na osnovu analiziranog, donijeti nove mjere u zaštiti zdravlja građana i ekonomije Srpske.

Šef Tima za praćenje i sprovođenje mjera u Republici Srpskoj Nenad Stevandić rekao je da ključni problem širenja infekcije virusom kroona jeste laganje pojedinaca iz kontakata.

- Naši ljudi masovno lažu, oni koji su kontakti. A oni koji su zaraženi ne prijavljuju kontakte - rekao je Stevandić.

Dodao je da to rapidno povećava širenje bolesti.

Generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Republike Srpske, Vlado Đajić kaže da se užubrano radi na renoviranju stare Hirurgije.

- U ovom trenutku, odgovorili smo svim potrebama - naveo je Đajić.

Dodao je da lijek za koronu ne postoji, te da nam ne preostaje ništa osim poštivanja mjera.

Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić rekao je da ne treba zatvarati privredu, uključujući i usluge, dok god, kako je istakao, možemo zdravi po zemlji hodati.

Takođe je ocijenio da treba vratiti nastavu u školama od ponedjeljka.

- Povećan je broj smjena u Domu zdravlja - naveo je Radojičić, dodajući da se najveći pritisci sada osjećaju na zdravstvenoj zaštiti, a osjetiće se i na ekonomsko-socijalnim temama.

Dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Ranko Škrbić smatra da su insitucije od starta dobro reagovale.

- Međutim, moramo maksimalno da uozbiljimo situaciju, da primjenjujemo fizičku distancu, nosimo maske, peremo ruke - rekao je Škrbić.

Rekao je da je Univerzitetski klinički centar (UKC) Republike Srpske danas zapušen, te da broj ljudi koji su sada hospitalizovani prevazilazi sve ranije brojke.

Dodao je da djeca do desete godine imaju mali potencijal zaražavanja. Kako je dodao, djeca u srednjim školama bi trebala i morala da nose maske.

- Mislim da treba da se nastavi sa nastavom, da se ona vrati u školske klupe - naveo je Škrbić.

Gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković kaže da šta je korona shvatite tek kada razgovarate s pacijentima koji su bili na respiratorima.

- Zdravstveni sistem je umoran. Oni su stravično premoreni. Pozivam da se razmisli da se specijalizanti povuku prema zdravstvenim ustanovama - naveo je Đaković, obraćajući se u zgradi Vlade.

Đaković smatra da je potrebno da se u medijima prostor da za što više ljudi koji su izašli iz teške situacije, kako bi rekli šta su preživjeli.

I on je pozvao da se ne zatvara privreda, te dodao da su, dok su škole zaustavljene, "svi prevoznici počeli plakati".

- Sačuvajmo privredu koliko je moguće - naveo je Đaković.

U Administrativnom centru Vlade Republike Srpske u Banjaluci danas je počeo sastanak zvaničnika Srpske sa predstavnicima zdravstvenog sektora, nadležnih institucija i lokalnih zajednica o složenoj i pogoršanoj epidemiološkoj situaciji u Srpskoj, kao i uvođenju novih mjera zaštite stanovništva i privrede od pandemije virusa korona.

Domaćin sastanka je predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović, a prisustvuju i predsjednik Vlade Radovan Višković, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ministri u Vladi Srpske, direktor Policije Republike Srpske Siniša Kostrešević, direktor Instituta za javno zdravstvo Branislav Zeljković, direktor Inspektorata Dragutin Škrebić i direktor Civilne zaštite Milan Novitović.

Na sastanku su i gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić, gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić, gradonačelnik Doboja Boris Jerinić, gradonačelnik Trebinja Miko Ćurić, gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković, gradonačelnik Zvornika Zoran Stevanović, gradonačelnik Istočnog Sarajeva Nenad Vuković, gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić, predsjednik Saveza opština i gradova Ljubiša Ćosić, direktori i predstavnici UKC-a Republike Srpske i bolnica u Republici, Fonda zdravstvenog osiguranja, medicinskih fakulteta i drugi.
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.