Vučić: Nikada se više neće ponavljati agresije na našu zemlju
Grdelica - Premijer Srbije Aleksandar Vučić danas je u Grdeličkoj klisuri, povodom obilježavanja sjećanja na 18 godina od početka NATO bombardovanja, poručio da se nikada više neće ponavljati agresije na Srbiju, na koje ona neće imati jasan, snažan i pobjednički odgovor.
Vučić je rekao da se danas navršava tačno 18 godina od početka jedne od najbrutalnijih agresija u modernoj istoriji ratovanja i istoriji ljudske civilizacije, užasnog pohoda najveće vojne alijanse na teritorijalno i po broju stanovnika malu zemlju, ali po ljudima koji je nastanjuju - veliku zemlju.
On je istakao da se danas osjeća ponosnim, jer nisu uspjeli da Srbiju bace na koljena uprkos svim zločinima, podsjetivši da to nisu uspjeli ni oni prije njih, koji su željeli vazalnu i porobljenu Srbiju, koja će slijepo izvršavati naređenja spolja i raditi u korist nekog drugog, a ne za svoju dobrobit.
"Ne, Srbija je danas slobodna, Srbija sluša sebe, Srbija sluša svoj narod, veruje sebi i polako, ali sigurno postaje sve jača i nikada više neće stradati na način kako je to bilo 1999. godine", istakao je Vučić.
On je dodao da su tih dana Srbiju i njen narod htjeli da unište i ponište, ali da je, uprkos svim gubicima, narod sačuvao ponos i dostojanstvo nepokorenog srca.
Prema njegovim riječima, tokom tri krvava mjeseca na Srbiju, koja ima 88.000 kilometara kvadratnih, ispalili su više od 50.000 projektila, zamalo po jedan projektil po kilometru kvadratnom, oko tri kilograma bombi po stanovniku.
"Skupa je to bila sahrana koju su za nas pripremali, skupa za njih, naravno skupa za nas. Materijalna šteta je, po mnogima, bila veća nego one nastale posle Drugog svetskog rata. Ali, izgubili smo mi mnogo više, nešto što se ne vraća, izgubili smo živote, civila, vojnika, 79 dece", rekao je Vučić.
On je istakao da je na to Srbija već sve rekla, jer je 24. marta 1999. godine rođeno 172 djece, te da je svakog dana do 10. juna rađano otprilike toliko, a na kraju bombardovanja rođenih "u tom nestajanju" bilo je ukupno 14.391.
"Ta deca danas postaju punoletna. I mi svi zajedno sa njima postajemo punoletni. Cela Srbija danas u dane žalosti slavi punoletstvo svog ponosa, dostojanstva i svog hrabrog srca. Slavi što je ponovo vidljiva, ustala i prohodala i što od danas može samo napred", rekao je Vučić.
Ističući da će Srbija biti još bolja i sposobnija i da je sada dio svijeta, čak i onog koji je učestvovao u njenom rušenju, Vučić je kazao da je to izbor Srbije, da čuva mir, da sa svima sarađuje, da odnosi sa NATO-om budu pristojni.
"Ali, nismo i nećemo tražiti da budemo deo alijanse koja je tako besomučno razarala našu zemlju i ubijala našu decu, niti bilo koje druge alijanse. Samo hoćemo da budemo svoji na svome, da imamo svoj mir i našu slobodu", rekao je premijer Srbije.
Okupljenima se obratio i preživjeli mašinovođa Boban Kostić iz voza 393 koji je pogođen NATO bombama 12. aprila 1999. godine na pruzi u Grdeličkoj klisuri.
"Pre 18 godina mi nije bilo jasno šta smo mi bili za NATO pilote, voz pun putnika, civila, nenaoružanih ljudi ili najveća pretnja njihovoj ogromnoj sili, tehnici i vojsci. Ni danas, posle 18 godina ne mogu da shvatim da u naš voz pun putnika, žena, dece, nenaoružanih ljudi, NATO piloti hladnokrvno upućuju projektile", rekao je Kostić.
Počast žrtvama bombardovanja odata je i nizom drugih manifestacija širom Srbije.
NATO avioni su 12. aprila 1999. godine na samom ulazu u Grdeličku klisuru, na jugu Srbije, raketama pogodili putnički voz 393 koji se kretao od Niša prema Skoplju.
Prema zvaničnim podacima, u smrskanim i izgorjelim vagonima život je izgubilo 15 ljudi, a povrijeđeno je 50, među kojima je bilo djece, ali je izvjesno da je bilo više poginulih, jer ostaci nekih žrtava nikada nisu pronađeni.
Jezive slike iz Grdeličke klisure obišle su cijeli svijet, a komandanti NATO-a su kvalifikovali pogibiju nevinih ljudi kao kolateralnu štetu, dok je glavnokomandujući NATO snaga general Vesli Klark cinično zaključio da je voz išao previše brzo, a da je bomba bila previše blizu cilja da bi mogla da se otkaže.
Za ovaj zločin niko nije odgovarao.
U bombardovanju izvršenom prvi put u istoriji bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, osim ljudskih žrtava, materijalna šteta procjenjuje se na više od 30 milijardi dolara.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
