Zaključci samita Brdo-Brioni bez stava o promjeni granica

BRDO KOD KRANjA - Na danas održanom 10. po redu, jubilarnom samitu u okviru procesa Brdo-Brioni, koji je na Brdu kod Kranja okupio lidere zemalja Zapadnog Balkana i Prištine, usvojeni su kompromisni zaključci kojim se potvrđuje posvećenost zemalja regiona proširenju Evropske unije.

Usvojena deklaracija zbog protivljenja Srbije ne sadrži temu o promjeni granica u regionu, koja je postojala u prijedlogu zaključaka.

Naglasak skupa je ostao na tome da je proširenje geopolitičko pitanje, da proces proširenja mora da se ubrza i da EU region Zapadnog Balkana treba da posmatra kao cjelinu.

Sastanku su lideri Srbije, Slovenije, Hrvatske, Albanije, Crne Gore, Severne Makedonije, BiH i politički predstavnik privremenih političkih institucija u Prištini.

Ovo je prvi samit Brdo Brioni na kojem nisu bili prisutni gosti, jer premijer Francuske Emanuel Makron nije mogao da dođe zbog ranije preuzetih obaveza.

"Ovo je prvi put da smo bili sami, i morali smo da se gledamo u oči i suočimo se sa problemima regiona", kazao je slovenački pedsjednik Borut Pahor, uz ocijenu da je skup utoliko bio zahtevniji, ali i uspješan.

Pahor, koji je sa hrvatskim predsjednikom predsjedavao samitu, rekao je da je to bio prvi put da je EU pozvana da gleda na region kao na cijelinu.

Kopredsedavajući Milanović je pojasnio da kompromisno usvojeni zaključci znače da je svako morao nečeg da se odrekne, a kao primer je naveo agendu Vjose Osmani, za koju je rekao da je bila nešto zahtevnija.

Milanović je otkrio i da je na samitu bilo, kako je rekao, određenih prekora povišenih tonova i nesporazuma, kao i da su zbog protivljenja Srbije neki dijelovi iz prištinske agende morali biti „ispušteni".

Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da je sastanak bio "pristojan i dobar" uz mnogo replika, duplikata.

„Ali na to smo navikli. Pre svega ih je bilo između Beograda i Prištine, svih nas sa Sarajevom, i unutar BiH. Ništa novo", dodao je on.

Kazao je da bilo i mnogo stvari oko kojih nje bilo saglasnosti, a jedno pitanje koje je bilo ključno, kaže, bilo je pitanje promjene granica u regionu.

Objasnio je da u regionu pojedini na dva načina tumače mjenjanje granica, onako kako se njima sviđa, a Srbija smatra da ne treba da se mjenjaju van pravila koje su ustanovile UN.

Upitan da li je na sastanku, kao što su pojedini mediji prenjeli, bilo burno, Vučić je odgovorio da nije bilo burno, ali da je on, kako je rekao, "uživao".

Bošnjački član Predsedništva BiH Šefik Džaferović je na sastanku govorio o otvorenim pitanjima koje BiH ima sa Srbijom i Hrvatskom, a njegov kolega Želko Komšić je nakon sastanka izrazio nezadovoljstvo, jer je, kako je rekao, priča ostala na "balkanskim temama".

Komšić je rekao da rasprava "na momente baš nije bila prijatna", a tiče se Beograda i Prištine u koju se, kako je kazao, naravno morao da uključi i predsedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, za kojeg je rekao da se zna na čijoj je strani.

Komentarišući da je to cijelu raspravu odvelo u pogrešnom pravcu, Komšić je rekao da je "najviše vremena otišlo na stavove i politička viđenja Dodika i predsjednice tzv. Kosova (Vjose Osmani)".

Za razliku od Komšića, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović zadovoljan je usvojenim zaključima i vjeruje da predstavljaju dobar prilog u ukupnoj politici zemalja Zapadnog Balkana prema EU.

Đukanović je istakao da je poenta tokom čitavog razgovora bila na temi evropeizacije Zapadnog Balkana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.