Stranke u FBiH sve karte bacaju na Predsjedništvo

Vedrana Kulaga Simić 20.09.2026 21:33

Foto: Agencije | Predsjedništvo BiH

SARAJEVO - Predizborna kampanja ulazi u završnicu, a s njom jača borba za dvije fotelje u Predsjedništvu BiH - bošnjačkog i hrvatskog člana koji se neposredno biraju sa teritorije FBiH, a omjer snaga na političkoj sceni, međusobni odnosi i već otvorene karte u izbornoj trci ponovo otvaraju pitanje da li bi pobjednika iz reda Hrvata mogli odlučiti zapravo glasovi Bošnjaka.

KLjUČNE INFORMACIJE

Za Predsjedništvo BiH na izborima 4. oktobra takmiči se 10 kandidata.
Iz Republike Srpske kandidati su Željka Cvijanović, Marinko Božović i Nebojša Vukanović.
U FBiH se vodi posebno neizvjesna trka za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva.
Kandidatura Slavena Kovačevića ponovo je otvorila spor oko izbora hrvatskog člana glasovima Bošnjaka.

Birači u BiH će na predstojećim opštim izborima, zakazanim za 4. oktobar, birati i novi saziv tročlanog Predsjedništva BiH, a u trku će čak deset kandidata.

Izbornim pravilima je definisano da se jedan član Predsjedništva bira sa teritorije Republike Srpske. Tu fotelju ovaj put jure Željka Cvijanović (SNSD), koja obavlja tu dužnost u ovom sazivu vlasti na nivou BiH, Marinko Božović (SDS) te prvi čovjek Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović.

Dva člana Predsjedništva BiH se, s druge strane, biraju iz Federacije. Uz Denisa Bećirovića (SDP), koji je aktuelni bošnjački član i želi još jedan mandat kao kandidat ispred grupe pod nazivom Ujedinjeni za državu BiH, za tu poziciju bori se lider SBB-a Fahrudin Radončić, Semir Efendić iz SBiH te predsjednik SDA Bakir Izetbegović, koji je tokom karijere već bio član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.

Za poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH bori se tri kandidata. To su Darijana Filipović (HDZ BiH), Zdenko Lučić, kao nezavisni kandidat, ali sa podrškom nekoliko stranaka sa hrvatskim predznakom te Slaven Kovačević (DF), koji je savjetnik predsjednika te stranke i aktuelnog člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željka Komšića.

Centralna tačka

Upravo je kandidatura Kovačevića podigla najviše prašine na političkoj sceni. Jedna od centralnih tačaka političkog spora u FBiH jeste pitanje ko treba da bira hrvatskog člana Predsjedništva i šta se podrazumijeva pod legitimnim predstavljanjem.

Iz HDZ-a su, naime, Komšića, kojem je ovo četvrti mandat u Predsjedništvu BiH, prozvali "drugim bošnjačkim članom", tvrdeći da je biran glasovima Bošnjaka jer imaju daleko veće biračko tijelo nego Hrvati, a netrpeljivost je išla i do mjere da je Hrvatski narodni sabor (HNS), predvođen strankom Dragana Čovića, nakon izbora 2022. donio zaključak da Komšića proglasi nepoželjnom osobom u svim područjima gdje HNS ima uticaj.

DF, s druge strane, politiku bazira na takozvanom građanskom konceptu te da se izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda ne tumači kao isključivo pravo stranaka koje imaju većinsku podršku među Hrvatima, što je tačka oko koje se Komšić i pristalice sukobljavaju sa HDZ-om BiH.

Da ostaju na tom putu potvrdio je Komšić koji je na ovim izborima nosilac stranačke liste za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

On je, naime, gostujući u jednoj emisiji, istakao da je cilj i ovaj put omjer dva naprema jedan u korist probosanskih snaga u Predsjedništvu BiH, naglasivši da je u tom kontekstu pobjeda Kovačevića ključna za očuvanje tog omjera. Uz poziv svim probosanskim političkim strankama koje pređu izborni prag na formiranje vlasti na federalnom i nivou BiH, da bi se zaobišli SNSD i HDZ BiH, dodao je da je prihvatljiva i hrvatske "petorka".

Politički analitičar Filip Matić ističe da je situacija u FBiH složena jer SDA u mandatu na isteku, nakon dugog vremena, nije bila u vlasti, dok je zabilježena intenzivna kampanja "trojke" koju su zasnivali na priči da su "porazili Dodika, Republiku Srpsku...".

- Međutim, te politike nisu uspjele. Pune tri godine smo gledali likovanje nad kvazi-pobjedama BiH, a onda se to sve za kratko vrijeme srušilo. Otišao je Kristijan Šmit, došla je podrška SAD-a usljed diplomatskih napora Republike Srpske i tako dalje. Desio im se poraz na tom nacionalnom nivou koji su sami oni isforsirali - ocijenio je Matić.

U tome, smatra, leži trenutno možda i najveća snaga Izetbegovićeve SDA.

- Da ne prejudiciram rezultate, u ovom momentu se može govoriti o SDA kao favoritu, kada su u pitanju bošnjački glasovi - istakao je on za "Glas".

Pozicija DF-a

Poseban segment je pozicija DF-a, odnosno Slavena Kovačevića.

- Biće interesantno da li će i ko podržati Bećirovića u borbi protiv SDA, gdje obično, kada je velika borba između Bošnjaka za bošnjačkog člana, postoji šansa za Hrvate da ne budu preglasani. S druge strane, tu je izjava da će DF sve uložiti kako bi Kovačević ušao u Predsjedništvo - rekao je on.

Govoreći o poziciji i šansi HDZ-a BiH, s obzirom na to da ove godine ima više kandidata i u ime stranaka sa hrvatskim predznakom, ponovio je stav da hrvatski narod ne bira svog člana Predsjedništva do momenta dok borba za onog iz reda Bošnjaka ne postane žustra.

- Samo ako ankete koje dobije "trojka" i SDA budu pokazale tijesnu borbu za bošnjačkog člana, HDZ ima šansu da izgura kao pobjednika svog kandidata - rekao je Matić, podsjećajući da je izvjesno da bi moglo doći do krize nakon izbora ako DF ponovo zauzme fotelju hrvatskog člana Predsjedništva zbog najava iz stranke Dragana Čovića.

Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski podvlači da je iz Komšićevih izjava vidljivo da ostaje dosljedan sebi i da radi kampanju u bošnjačkim sredinama.

- Komšić ima misiju, po meni čak i opsesiju, da Hrvati ne smiju da izaberu člana Predsjedništva BiH vlastitim glasovima nego ga moraju izabrati Bošnjaci. To je doktrina koja traje gotovo 20 godina. Pronašao je rupu u zakonu, činjenicu da je FBiH jedna izborna jedinica. Nadam se da će što veći broj bošnjačkih birača i DF pokazati interes za trku za bošnjačkog člana - istakao je Sitarski za "Glas", uz opasku da je još u blagoj prednosti Bećirović.