Foto: Željka Domazet
| Sjednica Predstavničkog doma PS BiH
SARAJEVO – Poslanici Predstavničkog doma Parlamenta BiH na hitnoj sjednici razmatraju Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2026. godinu.
Prijedlog zakona u parlamentarnu proceduru uputilo je Predsjedništvo BiH, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku i hitna procedura je podržana.
Prijedlog ovogodišnjeg budžeta iznosi 1,58 milijardi KM, a za izvjestioca je imenovan ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Obrazlažući hitnu proceduru dokumenta Amidžić je skrenuo pažnju na tačku koja se odnosi na broj zaposlenih u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, s obzirom na uvođenje sistema s ciljem bržeg protoka robe i ljudi, te povećanje kapitala BiH kad je u pitanju Evropska banka za obnovu i razvoj.
Amidžić je pojasnio da su Predstavnički dom i Dom naroda usvojili zakone koji omogućavaju i retroaktivnost kad je u pitanju isplata primanja zaposlenih zajedničkim BiH, počevši od 1. januara ove godine.
-Ukoliko ovaj dokument dobije podršku parlamentaraca, mi ćemo biti u mogućnosti da retroaktivno isplatimo svim zaposlenim u institucijama uvećanje, odnosno one zaostatke, s obzirom na to da se njihove plate još obračunavaju po osnovici od 630, a ne 690 maraka- istakao je Amidžić.
Prilikom izrade Prijedloga budžeta, dodao je, u obzir je uzeto sve što je parlament usvojio.
-U obzir smo uzeli isplate po višim osnovicama, u obzir smo uzeli rast regresa, u obzir smo uzeli rast toplog obroka, ali i kada su u pitanju troškovi prevoza- rekao je Amidžić.
Kada su u pitanju materijalni rashodi, naveo je da su po kriterijumu racionalnosti u odnosu na prethodnu godinu umanjeni u iznosu od gotovo osam miliona maraka u odnosu na prethodnu fiskalnu godinu.
-Kapitalni izdaci su 96,5 miliona maraka. Što se tiče najvećih povećanja, logično se odnose i na one budžetske korisnike koji imaju najveći broj zaposlenih radnika- rekao je Amidžić.
Najveći dio budžeta i dalje odlazi na tekuće izdatke, čak 1,43 milijarde maraka . Istovremeno, bruto plate i naknade zaposlenih u porastu su u odnosu na prošlu godinu ukupno za skoro 98 miliona maraka i sada iznose 956 miliona maraka.
Najviše novca među institucijama dobija Ministarstvo odbrane BiH i njihov budžet za ovu godinu planiran je u iznosu od 447,3 miliona maraka , što je povećanje od 45 miliona maraka u odnosu na prošlu godinu.
Po visini budžetskih sredstava slijedi Uprava za indirektno oporezivanje BiH sa budžetom od 182,4 miliona maraka, što je povećanje za više od 20 miliona maraka u odnosu na prošlu godinu.
Značajan rast bilježi i Granična policija BiH čiji budžet raste na 125,8 miliona maraka, odnosno za dodatnih 9,4 miliona maraka kada se uporedi sa prošlogodišnjim.
Bezbjednosni sektor u ovogodišnjem bužetu bilježi takođe rast, pa Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA) BiH dobija 66,3 miliona maraka , što je povećanje od 9,4 miliona, dok Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH dobija 56,5 miliona maraka, odnosno 6,7 miliona više nego prošle godine.
Budžet Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) iznosi 49,3 miliona maraka, što je povećanje od 5,7 miliona u odnosu na prošlogodišnji.
Ministarstvo bezbjednosti BiH gotovo udvostručuje sredstva i u ovogodišnjem budžetu i planirano je da raspolaže sa 19,9 miliona maraka, što je čak 8,8 miliona više nego 2025. godine.
Rast budžeta bilježi i Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH koja bi trebalo da raspolaže sa 42,1 milion maraka, odnosno sedam miliona više nego lani. Povećanje je planirano uglavnom za nabavku materijala, održavanje i tehničke potrebe sistema.
Kada je riječ o pravosudnim institucijama, najveći budžet ima Sud BiH i to 26,5 miliona maraka, što je povećanje za 1,3 miliona.
Tužilaštvo BiH dobija 23,9 miliona maraka , odnosno 1,5 miliona više nego prošle godine. Visoki sudski i tužilački savjet BiH raspolagaće sa 14,1 milion maraka, dok je za Ustavni sud BiH planirano 11,7 miliona maraka.
Budžet Ministarstva pravde BiH raste na 13,8 miliona maraka , uz povećanje od 1,9 miliona, dok zatvor u Vojkovićima dobija 17,8 miliona maraka .
Centralna izborna komisija BiH dobija 30,3 miliona maraka, što je iznos veći nego inače, zbog izborne godine, dok će Parlamentarna skupština BiH raspolagati sa 29 miliona maraka, što je za 3,6 miliona više nego lani.
Predsjedništvu BiH planirano je 12,1 milion maraka , uz povećanje od 384.000 maraka u odnosu na prošlu godinu. Generalni sekretarijat Savjeta ministara BiH dobija 9,1 milion maraka, što je 1,4 miliona više nego prošle godine.
Služba za zajedničke poslove institucija BiH takođe bilježi značajan rast i dolazi do budžeta od 30,4 miliona maraka, što je povećanje od 3,7 miliona.
Među ministarstvima, Ministarstvo vanjskih poslova BiH dobiva 73,9 miliona maraka i povećanje od 5,1 milion, dok budžet Ministarstva civilnih poslova raste na 20,5 miliona maraka, odnosno 6,7 miliona više nego prošle godine.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH raspolagaće sa 14,6 miliona maraka.
Ministarstvu finansija i trezora BiH dobija budžet u iznosu od 13,4 miliona maraka, što je u odnosu na prošlu godinu smanjenje za 4,5 miliona maraka, a manje novca u odnosu na prošlu godinu dobiva i Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, kojem je budžet smanjen za oko 1,1 milion maraka, kao i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH koje će imati oko pet miliona maraka manje nego prošle godine, odnosno 14,6 miliona maraka .
Kapitalni izdaci u budžetu značajno su smanjeni i iznose 89 miliona maraka , što je čak 68 miliona manje nego 2025. godine. Razlog je činjenica da su prošle godine bila planirana velika ulaganja Centralne izborne komisije BiH u nove izborne tehnologije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.