Državna pomoć u BiH dostigla 671 milion KM: Za regionalni razvoj nijedna marka

SARAJEVO – Više od 671 milion maraka državne pomoći podijeljeno je prošle godine u BiH, ali je za istraživanje, razvoj i inovacije izdvojeno svega 134.200 KM, dok za promovisanje regionalnog razvoja nije evidentirana nijedna marka.

Pokazuje to najnoviji Godišnji izvještaj o državnoj pomoći u BiH za 2025. godinu, prema kojem je ukupan iznos dodijeljene državne pomoći dostigao 671.168.639 KM, što je 5,32 odsto više nego 2024. godine.

Državna pomoć po stanovniku povećana je sa 180 na 190 maraka, dok je njen udio u bruto domaćem proizvodu istovremeno smanjen sa 1,19 na 1,15 odsto.

Posmatrano po nivoima vlasti, najveći iznos dodijeljen je u FBiH – 341,53 miliona KM, odnosno 50,89 odsto ukupne pomoći. Republika Srpska je dodijelila 276,01 milion KM ili 41,12 odsto, Brčko distrikt 49,22 miliona KM, odnosno 7,33 odsto, dok su institucije BiH dodijelile 4,41 milion KM ili 0,66 odsto.

Najveći dio novca, 433,27 miliona ili 64,55 odsto ukupne pomoći, otišao je u poljoprivredu i ribarstvo. Za industriju i usluge izdvojeno je 237,9 miliona maraka, odnosno 35,45 odsto.

Tu se vidi i najveća razlika u načinu na koji se javni novac usmjerava. Dok su stotine miliona maraka otišle na podršku poljoprivredi i ribarstvu, za istraživanje, razvoj i inovacije izdvojeno je svega 134.200 maraka.
To je tek oko 0,02 odsto ukupno dodijeljene državne pomoći. Drugim riječima, na svakih 1.000 maraka državne pomoći za inovacije je otišlo svega oko 20 feninga.

Za male i srednje privredne subjekte izdvojeno je 17,05 miliona, za zapošljavanje 8,51 milion, a za sanaciju i restrukturiranje preduzeća u teškoćama 5,26 miliona maraka. Za kulturu je izdvojeno 7,6 miliona, a za zaštitu životne sredine 1,87 miliona maraka.

Posebno upečatljiv je podatak da ni na jednom nivou vlasti u BiH nije evidentirana državna pomoć za promovisanje regionalnog razvoja.

Kada se izuzmu poljoprivreda i ribarstvo, od 237,9 miliona namijenjenih industriji i uslugama, čak 191,29 miliona KM ili 80,41 odsto dodijeljeno je kroz subvencije, podsticaje i nepovratna sredstva.
Međutim, iz izvještaja nije moguće jasno vidjeti kakve je rezultate ta pomoć proizvela. Savjet za državnu pomoć ukazuje na nedostatak informacija o monitoringu kod davalaca pomoći, kao i analiza koje bi pokazale povezanost dodijeljenog novca sa razvojnim politikama, produktivnošću, konkurentnošću i unapređenjem javnih usluga.

U izvještaju se navodi i da je podrška inovacijama i konkurentnosti bila sporadična, bez dokaza o usklađenom pristupu usmjerenom na razvoj.

Zbog toga Savjet preporučuje da se ciljevi državne pomoći jasnije povežu sa strateškim i razvojnim ciljevima, uz sistematičnije praćenje rezultata i efekata. Ukazano je i da se ograničeni javni resursi više usmjeravaju ka ekonomski održivim projektima koji mogu podstaći razvoj i zapošljavanje, uz postepeno smanjivanje subvencija sektorima i kompanijama koje ostvaruju ekonomske gubitke.

Ovo tijelo istovremeno ukazuje i na nedovoljan broj predmeta dostavljenih na prethodnu provjeru, što otežava pravovremeno otkrivanje nepravilnosti i predlaganje korektivnih mjera.

Podaci iz izvještaja pokazuju da se državna pomoć u BiH i dalje uglavnom koristi za podršku postojećim sektorima i kompanijama, dok su ulaganja u inovacije i razvoj gotovo zanemarljiva, a regionalni razvoj ostao je bez ijedne marke.

Zaboravljeni

Prema podacima iz izvještaja, za zapošljavanje je izdvojeno 8,51 milion maraka, za kulturu 7,6 miliona, a za zaštitu životne sredine 1,87 miliona. 

Istovremeno, tokom prošle godine nije evidentirana državna pomoć sektorima proizvodnje čelika i vađenja uglja, kao ni oblasti medija i sportske i višenamjenske rekreativne infrastrukture.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.