Poligon za kreiranje kriza: Šta je arhivirano u komunikeima PIK-a

BANjALUKA, SARAJEVO - U susret izboru novog visokog predstavnika na površinu izbijaju sve dublje razlike u pogledu svjetskih sila na ulogu međunarodne zajednice u BiH, a sve oči ponovo su uprte u Upravni odbor Savjeta za primjenu mira (PIK), koji je, iako antidejtonska tvorevina, svojevremeno imao drugačiji pristup u procesu imenovanja diplomata na čelo OHR-a.

Nakon potpisa u Dejtonu u novembru 1995, u Londonu je 8. i 9. decembra iste te godine zasjedala Konferencija za sprovođenje mira s ciljem da mobiliše međunarodnu zajednicu. Sastanak je za rezultat imao formiranje PIK-a, koji se sastoji od 55 zemalja i organizacija te je određeno da Upravni odbor čine predstavnici Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Rusije, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD, kao i Predsjedništva EU, Evropske komisije i Organizacije islamske konferencije, a pod predsjedništvom visokog predstavnika.

Upravni odbor, prema pojašnjenju čak iz samog OHR-a, visokom predstavniku daje političke smjernice, ali iz PIK-a su se izrodila i takozvana bonska ovlašćenja na koja su se visoki predstavnici pozivali i mijenjali zakone te smjenjivali funkcionere.

Kap koja je prelila čašu, doduše u Srpskoj, bila je odluka da na poziciju visokog predstavnika imenuju njemačkog diplomatu Kristijana Šmita i to bez rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN), kako to, prema tvrdnjama republičkih zvaničnika i pravnika, nalaže i sam Dejton.

Te 2021. godine Ruska Federacija je, u službenom pismu, najavila da više neće učestvovati na sastancima Upravnog odbora Savjeta, a godinu kasnije je i najavila da obustavlja učešće u finansiranju OHR-a, koji je, kako se često ističe, odavno postao zapravo problem i prepreka napretku BiH.

Posljednjim tvrdnjama, mahom iz Srpske te ambasadorima Rusije i Kine u SB UN, idu u prilog i ranija saopštenja, odnosno famozni komunikei koji su u nekim prošlom godinama s nestrpljenjem čekani nakon sjednica Upravnog odbora PIK-a.

Tako je, u komunikeu iz marta 2009, između ostalog, navedeno da očekuju da će ostvariti saradnju sa visokim predstavnikom Valentinom Inckom, uz pozdravljanje Rezolucije 1869 (2009) Savjeta bezbjednosti UN.

Dvije godine ranije je, uz isticanje da pozdravljaju imenovanje Miroslava Lajčaka na funkciju visokog predstavnika i specijalnog predstavnika, istaknuto i da je cilj da zatvaranje OHR-a bude izvršeno do 30. juna 2008.

U jednom od komunikea piše da je "Upravni odbor sa žaljenjem konstatovao najavljeni odlazak visokog predstavnika Volfganga Petriča krajem maja 2002" te da je "Odbor imenovao lorda Ešdauna na mjesto novog visokog predstavnika, u skladu sa kandidaturom koju je predložila EU".

- Odbor je od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija zatražio da potvrdi njegovo imenovanje - piše u saopštenju koje je arhivirano na sajtu OHR-a.

Bonskim ovlašćenjima je smijenjeno više od 150 političara, a i nametnuto nekoliko stotina zakona i odluka. Svjedok tog vremena je i Nemanja Vasić, funkcioner SDS-a, koji je bio poslanik u drugom, trećem, četvrtom i petom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske. Za "Glas" je istakao da se na početku vjerovalo da iza svega stoji dobra namjera, ali da se ipak brzo pokazalo da je u pitanju nešto sasvim drugo, a ništa dobro.

- Niko u tom vremenu nije očekivao da će se to izroditi u nešto što će početi da mijenja pravila, derogira Dejtonski sporazum i sankcioniše sve koji su smetali, među njima i ja sa ostalim funkcionerima stranke, sve s ciljem da bude povedena neka druga politika, a ne kakva je zamišljena. Sve u svemu, to je jedan promašaj - istakao je Vasić, dodajući da je vrijeme da se prekine sa tim, bilo odjednom ili postepeno sa smanjivanjem uloga.

Upravo su polemike u vezi sa procedurom izbora visokog predstavnika i produbile jaz u BiH nakon stupanja Šmita na dužnost, jer nije potvrđen u SB UN, a PIK je sve češće u Srpskoj nazivan neformalnom grupom država i kao tijelo koje nije predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Nova sjednica PIK-a je zakazana za 3. i 4. jun. Na njoj bi mogao da bude izabran novi visoki predstavnik, do čega dolazi usljed nedavne ostavke Šmita. Ali posljednje informacije pokazuju drugačije struje u susret sjednici PIK-a.

Do sada je uglavnom bilo poznato ime ključnog kandidata za mjesto visokog predstavnika i prije sjednice, ali to sada nije slučaj te se pominje da su u igri čak četiri kandidata, što svjedoči o tome da nema saglasnosti među ključnim međunarodnim akterima na tom polju.

Među kandidatima su italijanski diplomata Antonio Zanardi Lendi, koji uživa čak i podršku SAD, te američki funkcioner Vilijam Ruger. Pored njih Velika Britanija i Francuska, koje s druge strane zagovaraju ostanak OHR-a u punoj ulozi, predložile su svoje kandidate. Do zaključenja ovog broja je objelodanjeno da je francuski izbor Rene Trokaz, diplomata koji je trenutno specijalni izaslanik za zapadni Balkan pri vladi Francuske.

Analitičari ističu da će, u zavisnosti od toga ko bude visoki predstavnik u BiH, biti poznato kako će se kretati i OHR - da li po notama Evrope ili SAD, uz uvjerenje da slijedi izbor posljednjeg visokog predstavnika za BiH. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.