Komisija priprema teren za plijen težak 500 miliona KM

Banjaluka - Upravni odbor Centralne banke BiH imenovao je komisiju, čiji je zadatak da razmotri modalitete za obezbjeđivanje novca za osnivanje razvojno-investicionog fonda na nivou BiH, saznaje "Glas Srpske".

Plan je da za osnivanje fonda bude iskorišćen dio slobodnih deviznih rezervi, koje iznose oko 500 miliona KM. Višak deviznih rezervi time bi putem novoosnovanog fonda bio preusmjeren institucijama BiH iako bi trebalo da pripadne entitetima kao osnivačima Centralne banke BiH. Osim direktne štete za entitete, osnivanje fonda predstavlja i prenos entitetskih nadležnosti na nivo BiH.

Iako je bilo planirano da Upravni odbor Centralne banke odluku o formiranju razvojno-investicionog fonda usvoji u u petak, to pitanje je, kako saznaje "Glas Srpske", skinuto sa dnevnog reda dok komisija ne završi posao.

Skriveni plan

U Centralnoj banci ni u petak, ni juče nisu željeli da kažu ni riječ o osnivanju razvojno-investicionog fonda, a na dva puta upućena pitanja stigao je identičan odgovor da je Upravni odbor razmatrao pitanja o poslovanju banke. I članovi Upravnog odbora skrivaju od javnosti inicijativu za osnivanje fonda.

- Sve piše u saopštenju za javnost koje je poslato u petak. Nemam ništa posebno ni dodati, ni oduzeti. Upravni odbor je razmatrao materijale koji su u takvom stepenu pripremljenosti da ne mogu ići u javnost ili nisu toliko pripremljeni da ima efekata da se nešto može konkretno reći. Sigurno će svi mediji u nekom trenutku biti obaviješteni kad se donese odluka koja nešto znači. Kad se to raspravlja o radnom materijalu, nema se šta pričati, pogotovo kad su date dezinformacije u javnost u tom pogledu - rekao je Marinković.

Član Upravnog odbora Kemal Kozarić rekao je da je na konferenciji i da ne može razgovarati, dok se ostali članovi Ljubiša Vladušić i Ankica Kolobarić nisu javljali na telefon.

Vladajuća koalicija na nivou BiH, u kojoj SDS, PDP i NDP predstavljaju RS, užurbano vrši pripreme za uspostavljanje dvije nove institucije na nivou BiH, koje bi funkcionisale pod plaštom razvojno-investicionog fonda - agencije za mala i srednja preduzeća i fonda za razvoj malih i srednjih preduzeća. To predstavlja plastičan primjer prenosa nadležnosti na nivo BiH, jer se radi o djelatnostima koje su isključiva nadležnost entiteta, a osnivanje navedenih institucija nema ni ustavno utemeljenje. Osnivanje pomenutih institucija predviđeno je u ekspozeu predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Denisa Zvizdića, koji je na tu funkciju imenovan kao kadar SDA. Ekspoze su prilikom izbora Savjeta ministara podržali poslanici SDS-a i NDP-a u Parlamentu BiH.

- Da je realizacija tog plana počela potvrđuje i činjenica da je Predsjedništvo BiH zatražilo od Centralne banke da sagleda mogućnost i modalitete da dio slobodnih deviznih rezervi usmjeri u razvojno-investicioni fond. Centralna banka BiH i njeni organi, međutim, ne mogu udovoljiti zahtjevu Predsjedništva BiH o usmjeravanju dijela slobodnih deviznih rezervi u te svrhe bez izmjene Zakona o Centralnoj banci. Postojeći zakon zabranjuje kreditiranje i donacije bilo kom pravnom subjektu i instituciji - kazao je "Glasu" sagovornik iz Savjeta ministara BiH.

Poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH Nikola Špirić, koji je prvi upozorio na štetne posljedice osnivanja razvojno-investicionog fonda, kaže da je to veoma problematična inicijativa.

- Sve što se radi izvan ustavne i zakonske saradnje između entiteta i institucija BiH predstavlja problem i mislim da neće doprinijeti ničemu sem dizanju tenzija, a to nikome ne bi trebalo da bude cilj - rekao je Špirić.

On je istakao da su članovi Upravnog odbora Centralne banke iz RS Trivo Marinković i Ljubiša Vladušić, te srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić na velikom ispitu.

- Očekujem od njih da brane interese RS i ne dozvole formiranje nove institucije za koju nema ustavnog osnova. Od Ivanića, koji ima ustavne nadležnosti da zastupa interese RS kada je u pitanju Centralna banka, očekujem da upozori predstavnike RS u Upravnom odboru da sve što je nezakonito i neustavno ne dolazi u obzir. Vjerujem da on, pogotovo znajući da je ekonomista, neće dozvoliti da se te stvari dalje razvijaju - kazao je Špirić.

Devizne rezerve pripadaju entitetima

Osim prenosa nadležnosti, sporno je i pravo korišćenja viška deviznih rezervi u iznosu od 500 miliona KM, koje predstavljaju zbir osnivačkog kapitala i profita Centralne banke, koji je akumuliran od njenog osnivanja. Osnivački kapital Centralne banke u iznosu od 25 miliona KM obezbijeđen je 1998. godine iz kredita na osnovu stend-baj aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Obavezu vraćanja kredita preuzeli su entiteti - FBiH dvije trećine, a RS trećinu. Iz toga proizlazi da su osnivački kapital obezbijedili entiteti i da im na osnovu toga pripada pravo na vlasništvo i sva prava koja iz toga proizlaze poput prava na upravljanje i ostvareni profit. To znači da entiteti imaju pravo i na dio viška deviznih rezervi, koje iznose oko 500 miliona KM.

- Umjesto da izmjenom Zakona o Centralnoj banci budu stvoreni uslovi da najveći dio viška deviznih rezervi bude usmjeren entitetima za realizaciju velikih razvojnih projekata iz oblasti infrastrukture i energetike, koji mogu povući razvoj mnogih privrednih djelatnosti, predlažu se rješenja koja nemaju ustavno utemeljenje, niti mogu dati realne ekonomske efekte. Ovo nije ništa drugo nego nastavak započetog procesa urušavanja subjektiviteta RS, koji vodi ka njenom postepenom nestanku i uspostavljanju unitarne države sa dominacijom bošnjačkog naroda. Ovo se u potpunosti uklapa u program SDA za nestanak RS, ali nažalost, sve se odvija uz snažnu podršku predstavnika Srpske u Savjetu ministara i Parlamentu BiH iz SDS-a, PDP-a i NDP-a - kazao je sagovornik "Glasa Srpske" iz Savjeta ministara BiH.

Špirić kaže da je jedino rješenje da Centralna banka bude osnovana kao akcionarsko društvo.

- To je trebalo učiniti na samom početku, ali ni sada nije kasno, jer bi bili riješeni svi problemi. Situacija je čista, jer je osnivački kapital Centralne banke obezbijeđen iz stend-baj aranžmana koji su servisirali RS i FBiH - kazao je Špirić.

Prva zamisao je, kako je istakao, bila da Centralna banka bude akcionarsko društvo i da se shodno vlasničkom udjelu njena dobit dijeli između entiteta.

- S obzirom na to da su tadašnje vlasti bile nesmotrene, urađeno je to što je urađeno. Ali, ukoliko se insistira na tome da se iz viška deviznih rezervi formira državni fond, mislim da stvari treba da budu vraćene na početak, odnosno da Centralna banka bude preregistrovana u akcionarsko društvo. U tom slučaju svaki entitet bi mogao ulagati svoja sredstva u infrastrukturne i energetske projekte koji su od interesa i za entitete i za zemlju u cjelini. Ukoliko taj fond bude centralizovan, RS će ostati bez svog novca i biti zaobiđena - naglasio je Špirić.

Prema procjenama, za razvojne projekte bi od 500 miliona maraka, koliko trenutno iznose slobodne rezerve, moglo biti iskorišćeno oko 300 miliona, dok bi ostatak služio Centralnoj banci kao generalna rezerva za potencijalne rizike u poslovanju.

Svjetska praksa

Vlada RS u više navrata je pokretala pitanje prava vlasništvo i prava na ostvareni profit Centralne banke BiH, ali je to nailazilo na blokadu bošnjačkih političara i predstavnika u Centralnoj banci. Inicijativa nije naišla na podršku iako u svijetu postoje brojni primjeri organizacije centralnih banaka kao akcionarskih društava.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.