Isidora Graorac o formiranju republičke kancelarije za traženje nestalih: Vrijeme na izmaku, nema nazad

BANjALUKA - Republika Srpska je na pragu formiranja kancelarije za traženje nestalih lica, a predstavnici porodica, koji su i pokrenuli cijeli proces, ističu da nema više vremena za čekanja, jer uskoro neće imati ko ni da preuzima tijela ukoliko i budu pronađena.

• Pod lupom tri kosturnice
• Srpska potražuje 1.608 nestalih osoba
• Zakon o DNK registru je jedna od osnova identifikacija
• Primorani smo da napravimo prvi korak i on je urađen 

Institut za nestala lica BiH, kao institucija na nivou BiH, osnovan je 30. avgusta 2005. godine, na Međunarodni dan nestalih osoba, a iz Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila već godinama traže potpunu reorganizaciju ili ukidanje Instituta jer su, tvrde, evidentne opstrukcije kada je riječ o traženju nestalih lica srpske nacionalnosti.

To potkrepljuju podacima o ukupnom broju pronađenih i identifikovanih posmrtnih ostataka, ukazujući na to da su daleko bolje rezultate postizali komisije i timovi na entitetskom nivou koji su radili do i nešto malo nakon formiranja Instituta koji je, dodaju, fokus usmjerio na bošnjačke žrtve.

Nezadovoljni, pa čak i, kako ističu, ogorčeni radom Instituta u Sarajevu su u nekoliko navrata tražili povratak procesa traženja nestalih na nivo Srpske. Sudeći prema informacijama to bi moglo da se obistini idućih dana.

Predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih lica Isidora Graorac tvrdi da će u najskorije vrijeme biti formirana kancelarija za traženje nestalih lica u Srpskoj koja će, u prvom redu, biti fokusirana na traženje nestalih i posmrtne ostatke u tri spomen-kosturnice - Banjaluci, Nevesinju i Istočnom Sarajevu.

Za "Glas" ističe da su detalji dogovoreni sa republičkim institucijama, u prvom redu Vladom pod čijim krovom će i funkcionisati kancelarija te da su razgovarali smo i sa resorom pravde, koje bi eventualno i bilo nadležno za nju te sa Zavodom za sudsku medicinu koja bi se bavila identifikacijama.

Tvrdi i da nema prepreka u pravnom smislu.

- Postoji zakon o DNK registru kao jedna od osnova identifikacija tako da nema potrebe da više čekamo da se nešto promijeni u Institutu za nestala lica BiH, odnosno da li će početi da traže i srpske žrtve. Primorani smo da napravimo prvi korak i on je urađen. Bukvalno smo na korak i u pitanju su dani kada ćemo imati konačno rješenje - rekla je Graorčeva.

Od kako postoji Institut za nestala lica, pronađeno je, podsjeća, 88 tijela.

- A mi i tražimo 1.608 osoba. Došli smo do te tačke gdje više nema nazad i zato smo i istrajali na formiranju kancelarije - kazala je Graorčeva.

Pronalazak posmrtnih ostataka dva lica na Ozrenu je, kaže, signal i nada koja ih drži da se i danas može još pronaći posmrtnih ostataka, vjerujući i da još postoje ljudi koji žele da podijele informacije o tome.

U Kancelariji bi trebalo da rade ljudi koji su bili angažovani u ranijim tijelima Srpske za traženje nestalih.

- Od 1.608 lica koja tražimo, 975 su civili. To je veliki broj. Tražimo više civila nego boraca Republike Srpske - rekla je Graočeva.

Podsjetila je da naredbe za izlazak na teren izdaje Tužilaštvo BiH.

- Ono može da izda naredbu kome god. I tijelu u Srpskoj gdje, na kraju krajeva, imamo Republički centar koji ima i nadležnost za traženje nestalih te mogu da odu u FBiH, a tijela u kosturnicama su ekshumirana dok su nadležna bila okružna, odnosno kantonalna tužilaštva - istakla je Graorčeva.

Pozvala se i na Zakon o nestalim licima BiH iz 2004. godine.

- I taj akt daje pravo osnivanja i postojanja institucija na teritoriji BiH, a ne samo da može da postoji ta jedna na nivou BiH - naglasila je.

Na pitanje zbog čega je, u tom slučaju, trebalo 20 godina da dođe na korak do formiranja republičke kancelarije, odgovora da se može upirati prstom u ovog ili onog, ali da time neće ništa postići.

- Tolike godine su prošle. Ne možemo ih vratiti, ali možemo podvući crtu i reći da se hvatamo u koštac sa ovim najhumanijim pitanjem iz rata. Od nas to očekuju porodice. Institut je u doba kada je formiran bio možda i dobro rješenje u smislu da ljudi sjede za istim stolom i razmjenjuju informacije, ali to se nažalost nije desilo. I dalje smo imali razdor između zaraćenih strana i nismo mnogo informacija dobili ni od srpskim žrtvama, a mi smo dali informacije o grobnicama na području Srpske koje su se ticale drugih naroda - naglasila je.

Institut, podvukla je, nije ispunio zadatak i očekivanja.

- S obzirom na to da živimo u BiH, za formiranje neke institucije potrebna je saglasnost tri strane, a isto i da bude rasformirana. To u ovom momentu nije moguće, ali mi nemamo mnogo vremena. Jer sutra, iako nađemo nekog, ako njegov srodnik nije živ, nećemo ni imati kome da ga predamo. Nema tužnije sudbine od te da roditelj čitav vijek od rata naovamo traži svoje dijete, a da ne dočeka da ga sahrani - zaključila je Graorčeva. 

 

REORGANIZACIJA

Posljednji pokušaj reorganizacije Instituta za nestala lica zaustavljen je prije nekoliko godina neposredno pred postizanja dogovora koji je, kako tvrde iz Srpske, bio izvjestan, ali je prvo izigran od strane predstavnika iz FBiH, a potom i sa nivoa BiH. Najvažnija je, kako su isticali članovi radne grupe iz RS, entitetska zastupljenost, odnosno da članovi Upravnog odbora Instituta i Kolegijuma direktora budu birani iz RS i FBiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.