Ističe im rok: Ukidanje fantomskog PIK-a vodi nestanku OHR-a

BANjALUKA, SARAJEVO - Od dejtonskog dogovora kojim je zaustavljen rat i uspostavljeno novo ustavno uređenje u BiH ove sedmice se navršavaju tri decenije, koliko, s druge strane, "živi" i nametnuta, kolonijalna uprava, a stručnjaci upozoravaju na to da su naredni dani prelomni i da ih treba iskoristiti da bismo skinuli okove protektorata i vratili se na ono što je potpisano u Dejtonu 1995. godine.

• Pozadina problema
• Izlaz za sve
• Samosvijest

Visoki predstavnik je sastavni dio BiH gotovo od njenih temelja udarenih u Dejtonu 21. novembra 1995. godine, a svečano potpisanih 14. decembra iste godine u Parizu.

Aneksom deset sporazuma definisana je uloga visokog predstavnika, koja se može tumačiti na način da "prati", "održava tijesan kontakt sa stranama", "pomaže", "učestvuje na sastancima", "daje smjernice" i "izvještava". Ali kako je i sam Dejton, odnosno njegov aneks koji je istovremeno i Ustav BiH mijenjan, najčešće silom stranaca, tako je mijenjana i uloga stranih tutora u fotelji visokog predstavnika, koji su mahom posezali za "bonskim ovlašćenjima".

Pozadina problema

U Londonu je 8. i 9. decembra 1995. zasjedala Konferencija za sprovođenje mira s ciljem da mobiliše međunarodnu zajednicu. Jedan od zaključaka bio je formiranje Savjeta za sprovođenje mira (PIK) te je određeno da Upravni odbor čine predstavnici Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Rusije, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD, zatim i Predsjedništva EU, Evropske komisije i Organizacije islamske konferencije, a pod predsjedništvom visokog predstavnika.

Savjet se na ministarskom nivou sastao još pet puta. Najpoznatija je Bonska konferencija u decembru 1997. i zaključci o mandatu visokog predstavnika, kojima im su, ispod ruke, data ovlašćenja da donose amandmane na ustave, zakone i njihove izmjene i dopune, smjenjuju funkcionere i zabranjuju im učešće na izborima, oduzimaju prava i lična dokumenta bez prava na žalbu.

Kap koja je prelila čašu, doduše samo u Srpskoj, bila je odluka da na poziciju visokog predstavnika imenuju njemačkog diplomatu Kristijana Šmita i to bez rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN), kako to nalaže i sam Dejton.

Pravnik Milko Grmuša upozorava da stvari prvo treba vratiti u dejtonski kontekst. OHR, podvlači, nije predviđen Aneksom deset, kao ni famozni PIK, koji je protivpravno izmislio tzv. "bonska ovlašćenja".

Milko Grmuša

- Tako će se stvari vratiti u ustavni, pravni i civilizovani poredak. Visoki predstavnik je predviđen Aneksom 10 i još ima okolnosti važnih za njegovu ulogu, koja se primarno odnosi na implementaciju civilnih (dakle, građanskih) aspekata sporazuma - naveo je Grmuša.

U tom kontekstu smatra da buduća njegova uloga treba da bude usklađivanje pravnih propisa i još više prakse nadležnih institucija sa najvišim pravnim standardima propisanim ključnim aktima UN i Savjeta Evrope.

- To treba da bude posao visokog predstavnika, lagana, ali principijelna navigacija domaćih institucija da odluke donose prema pravu, a ne da nepravno suspenduje Ustav i kolonijalnim metodama hara BiH. Da bi se to ostvarilo PIK treba zatvoriti, "bonska ovlašćenja" i sve proizvode oglasiti ništavnim, OHR zatvoriti i ostaviti samo visokog predstavnika kojeg će Savjet bezbjednosti UN imenovati uvijek iz reda najstručnijih kadrova Venecijanske komisije. Upravo bi ta komisija i bila svojevrsni novi "OHR", odnosno davala stručnu podršku visokom predstavniku da ovaj pomogne institucijama u BiH da same kreiraju vladavinu prava na način određen svim ustavima u BiH - smatra Grmuša.

Za "Glas" je istakao da je visoki predstavnik, šta god ko o njemu mislio, dio Aneksa deset Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali OHR nije.

- Praktično je od te tehničke kancelarije napravljena institucija gdje su različiti akteri iz raznih službi davali sebi za pravo da vrše pritisak na ljude, insistiraju na svojim interesima, prepadaju. Ta tri slova O, H, R su kod ljudi dizala šećer i pritisak, a te institucije nema u sporazumu. O PIK-u da i ne govorim. Čak ni u posrednom smislu nije predviđen - rekao je Grmuša.

Izlaz za sve

Ta, kako je rekao, samozvana grupa država koja je u Londonu u decembru 1995. rekla da hoće da podrži BiH putem Savjeta za implementaciju mira je, ipak, počela da se ponaša kao kolonijalni upravnik.

- Prekršili su niz međunarodno-pravnih dokumenata, uništili desetine ljudskih života. Pisaće se knjige o pravno-etičkom masakru koji je uradio visoki predstavnik po nagovoru PIK-a - kategoričan je Grmuša.

Sve to je dovelo da toga da Šmit, koji i nije visoki predstavnik, dopusti sebi da nameće zakone, odnosno da je samo važno da se poštuje on kao da je faraon.

- Republika Srpska je uradila šta je uradila. Ponizila prvo BiH time što joj se izrugivala pa je onda ponizila samu sebe, jer je polizala sve što je popljuvala, a pravosuđe u BiH se samoponizilo do te mjere da je ono što je evidentan napad na integritet na BiH nije procesuiralo, već samo ono što je napad na Šmita. A stranci su se uplašili, što se vidi iz reakcija, da nova politika SAD nemiješanja u tuđe stvari ne bude ozbiljno propitana, jer ovo što su radili u BiH nije miješanje već pravno-ustavni genocid i sada traže način da se iz svega toga izoluju. Moj prijedlog je, dakle, izlaz za sve koji će reći: "OHR aut, PIK ne postoji, visoki predstavnik postoji, ali u mandatu kako piše u Aneksu deset Dejtonskog sporazuma" - rekao je Grmuša.

OHR

Uprkos pojedinim naginjanjima Venecijanska komisija, koja je savjetodavno tijelo Savjeta Evrope, sačinjeno od stručnjaka iz oblasti ustavnog prava, je prva rekla još 2004. godine da je sistem OHR-a nedopustiv.

- Prije njih to niko nije smio reći. Na osnovu te ocjene Savjet Evrope je iste godine usvojio rezoluciju u kojoj je to konstatovano. Dakle, 20 i više godina kasnije je krajnje vrijeme da modernizujemo sadržaj, ne mijenjajući ni slovo Dejtona. Možemo imati visokog predstavnika još neko vrijeme, neka ga predlaže Venecijanska komisija od strane svojih najboljih pravnika, pomaže mu savjetima i neka se polako koristi taj mehanizam dok mi idemo ka EU - rekao je Grmuša.

Prelomni potez treba da povuku Amerikanci.

- Dejton je njihov proizvod i oni imaju autoritet da urade ovako nešto i da to ispregovaraju sa Njemačkom, Velikom Britanijom. Vjerujem da Rusija ne bi imala ništa protiv, kao ni Kinezi, koji su izašli iz PIK-a još 2000. Na taj način bi konačno u BiH stabilizovali stanje, ali plaši me da će Evropljani, a možda čak i Rusi, malo otezati dok ne bude riješena situacija u Ukrajini pa da se tek onda krene u veliki paket. Ako se to bude čekalo, mi  malo tu imamo problem - istakao je Grmuša.

Činjenica je da ne može preko noći, ali podvlači da ovo podneblje nema taj luksuz da čeka još 10, 15, 20 ili 30 godina.

- Ako su već pušteni u javnost probni baloni da bi već sljedeće godine Šmit mogao da ode, da je došla zamjena u vidu njemačkog diplomate koji je već u Sarajevu i da se razmišlja da OHR bude izmješten u Brisel, evidentno je da se već za iduću godinu pripremaju određene rokade, ali ako PIK ne bude zatvoren, ništa neće biti urađeno kako treba. PIK je postao kao gospodar života i smrti, a riječ je o neformalnom tijelu koje nije predviđeno nijednim međunarodno-pravnim dokumentom. Ne želim da zvučim, ne daj bože, kao teoretičar zavjere, ali imam osjećaj da je neko razmišljao na način "hajde da vidimo da li može to proći još u nekim zemljama svijeta" - zaključio je Grmuša.

Pravnik iz Sarajeva Damir Sakić navodi da treba vratiti instituciju OHR-a u okvire Aneksa deset Dejtonskog sporazuma.

Damir Sakić

- To znači, prije svega, ukidanje PIK-a, koji se nigdje ne spominje u okvirnom sporazumu, niti u Aneksu deset i u kojem nije dato ni ovlašćenje Savjetu bezbjednosti da može dodatno tijelo da osnuje - rekao je Sakić.

Potom BiH u potpunosti treba, kaže, osloboditi protektorata.

- I Amerika i EU uporno ukazuju na to da je vrijeme da donošenje političkih odluka uzmemo u svoje ruke - istakao je Sakić, koji smatra da Venecijanska komisija nema mandat da vrši međunarodnu superviziju te da nam poslije jedne međunarodne supervizije, ne treba druga.

Samosvijest

Milko Grmuša smatra da su i u političkom Sarajevu svjesni da im stranci neće napraviti državu.

- Moramo naći neki mehanizam koji bi, ma kakav god bio, pustio nas ovdje da se dogovorimo, a da strance koristimo kao podršku, a ne kao arbitra koji danas može ovako, a sutra onako - rekao je Grmuša.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.