Kakve rizike nosi angažman saradnika po osnovu ugovora o djelu na nivou BiH: Visoka cijena „privremenih“ angažmana

SARAJEVO - Ugovori o djelu te o privremenim i povremenim poslovima, koji važe za jedan od najnetransparentnijih vidova zapošljavanja, su iz zajedničke kase na nivou BiH, u proteklih pet godina, izvukli blizu 40 miliona maraka, a sve je više dokaza da takvi angažmani prijete da dovedu do lančanih sudskih sporova.

Blizu 40 miliona KM za pet godina

Ukupni izdaci za ugovore o djelu u 2025. godini su, prema podacima iz novog godišnjeg izvještaja revizije o izvršenju budžeta institucija BiH, koji je sačinila Kancelarija za reviziju na nivou BiH, dostigli 6,28 miliona KM. To je za 1,1 milion manje u odnosu na prethodnu godinu, ali je to smanjenje najvećim dijelom rezultat manjeg obima angažovanja po osnovu ugovora o djelu u Centralnoj izbornoj komisiji BiH u odnosu na 2024. godinu, kada su zbog sprovođenja lokalnih izbora realizovani značajno veći izdaci po tom osnovu.

Izdaci za ugovore o djelu i o privremenim i povremenim poslovima

(u milionima KM):

• 2025.     8,08
• 2024.     9,17
• 2023.     7,5
• 2022. 7,76
• 2021. 7,29

(izvor: Kancelarija za reviziju institucija BiH)

Izdaci za ugovore o privremenim i povremenim poslovima su, s druge strane, iznosili 1,87 miliona maraka. To je oko 54.000 KM više u odnosu na 2024, a ti izdaci su se, kao i tokom proteklih pet godina, mahom odnosili na angažmane u diplomatsko-konzularnoj mreži Ministarstva inostranih poslova BiH.

U najnovijim izvještajima za 2025, među kojima je i osvrt na glavne nalaze i preporuke, ukazano na to da je s ciljem sistemskog uređenja angažovanja na osnovu ugovora o djelu, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u novembru 2023. godine donio zaključak kojim je definisano da se izrade smjernice kojima bi se trajanje, sadržaj i uslovi za zaključivanje ugovora o djelu detaljno utvrdili.

Ministarstvo pravde BiH je tokom 2025. pokrenulo proceduru zakonskog regulisanja angažovanja lica na osnovu ugovora o djelu. Izmjene zakona su usvojene u februaru u Savjetu ministara, ali do okončanja revizije nisu bile usvojene.

Revizori: Rade se i poslovi koji su već sistematizovani

Pojedinačni izvještaji revizije su, naime, pokazali da se ugovori o djelu i dalje koriste za angažovanje izvršilaca na poslovima koji predstavljaju redovne aktivnosti institucija ili su po svojoj prirodi isti ili slični poslovima sistematizovanih radnih mjesta.

U većem broju institucija angažovanje istih lica putem ugovora o djelu traje u kontinuitetu pri čemu su evidentirani i slučajevi angažovanja bivših zaposlenika nakon odlaska u penziju, kao i angažovanja radi obuke i uvođenja novozaposlenih u posao.

Tužbe već stižu na naplatu

Revizijom je utvrđeno kako se angažovanje putem ugovora o djelu u pravilu vrši bez sprovođenja javnog konkursa, čime se umanjuje transparentnost postupka angažovanja.

- U nekim slučajevima predmet ugovora nije dovoljno precizno definisan, a praksa dugotrajnog angažmana lica na osnovu ugovora o djelu za obavljanje redovnih poslova institucija povećava rizik od sudskih sporova radi ostvarivanja prava iz radnog odnosa, kao i nastanka dodatnih finansijskih obaveza. Uočeno je povećanje broja sudskih postupaka koje pokreću lica angažovana po ovoj osnovi, a u pojedinim slučajevima donesene su presude u njihovu korist, što je rezultiralo isplatom značajnih sredstava iz budžeta institucija BiH. Takođe, postoji i rizik nastanka dodatnih obaveza na osnovu poreza i doprinosa – piše u izvještaju revizije.

Tako je, prema primjeru koji je naveden, Porezna uprava FBiH u 2025. godini izvršila sveobuhvatnu kontrolu obračuna i plaćanja poreskih obaveza za ugovore o djelu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Utvrđene su dodatne poreske obaveze prema kojem je to Ministarstvo bilo dužno da uplati dodatnih dva miliona KM za period od januara 2020. do polovine 2025. godine. Taj spor, prema navodima, još nije okončan.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.