Vlast još jača, opozicija pred novim potresima

BANjALUKA - Preliminarni rezultati opštih izbora, koji su po prvi put sprovedeni uz primjenu uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i optičke skenere, pokazuju dominaciju SNSD-a na republičkoj političkoj sceni i ukazuju na brzo formiranje vlasti u Srpskoj dok je opoziciju ponovo nejedinstvo koštalo boljeg rezultata, uz prijetnju od novih podjela.

Savo Minić (SNSD), prema jučerašnjim presjecima Centralne izborne komisije (CIK) BiH ima, oko 55.000 glasova više od protivkandidata iz SDS-a Branka Blanuše u trci za predsjednika Republike Srpske dok je Željka Cvijanović (SNSD) ubjedljivo pobijedila Marinka Božovića (SDS) sa razlikom od 150.000 glasova i tako došla do novog mandata u fotelji srpskog člana Predsjedništva BiH.

SNSD je odnio veliku pobjedu i u trkama za pozicije u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine (PD PS BiH) i Narodnoj skupštini Republike Srpske jer su, uz mandate tradicionalnih koalicionih partnera, na korak do dvotrećinske većine u republičkom parlamentu, odnosno 56 poslanika na svojoj strani.

To bi moglo da im, uz već osvojenih šest direktnih mandata u PD PS, donose i četiri delegata u Domu naroda na toj adresi te poziciju faktora kojem će biti gotovo nemoguće zaobići prilikom pregovora o formiranju dolazećeg saziva Savjeta ministara BiH.

Razlog više za zadovoljstvo, iako su u predizbornim pregovorima ostali bez kandidata za inokosne pozicije imaju i u Pokretu "Sigurna Srpska" kojeg je, na temelju PDP-a, formirao Draško Stanivuković.

Pokret je iz izborne noći izašao sa najvećim brojem poslanika u redovima opozicije i tako pretekao SDS, postavši, ukupno gledajući, druga po snazi stranka u Srpskoj, a prva među opozicijom.

S druge strane, u opoziciji, konkretno u SDS-u, su jutro nakon izbora počeli problemi i komešanja nakon što je iz stranke isključen Ljubiša Petrović.

INAT

Politikolog Filip Matić ističe da nikada ne postoji samo jedan faktor koji odredi rezultate izbora. Smatra da je do rezultata SNSD-a doveo razvoj stranke, odnosno ono što je rađeno na međunarodnom i unutrašnjem planu, a "možda i inat naroda".

- Kada to kažem mislim na borbu protiv visokog predstavnika, Suda BiH. Sve su to stvari, u najgorem slučaju, doprinijele partijskoj konsolidaciji u SNSD-u koja je dovela do toga da je cjelokupno članstvo i veliki broj simpatizera te stranke bio mobilisan i izašao na izbore - kazao je Matić za "Glas".

Rezultat opozicije, s druge strane, pokazuje da moraju, ako žele na vlast, da privuku neopredijeljene birače, ali i da prevuku na svoju stranu dio onih koji trenutno glasaju za vlast.

- SDS, odnosno cijeli opozicioni blok nije uradio nijednu od tih stvari. Vidjeli smo prestrukturiranje glasova unutar same opozicije, sa određenom dozom pada. PSS je postao najjača opoziciona stranka, NF Jelene Trivić nije prešao cenzus, Nebojša Vukanović nije ostvario rezultat kojem se nadao u borbi za srpskog člana Predsjedništva BiH. Razlog tome je sve ono što se dešavalo prije kampanja i u toku kampanje. Ako želite da privučete jednog neopredijeljenog glasača, koji nije član niti jedne stranke, onda on ne želi da prati stranačke zaokrete kao što je bilo u pregovorima da li će Stanivuković ili Blanuša biti kandidat za predsjednika te to što je Ljubiša Petrović podržao Vukanovića, a ne Marinka Božovića - rekao je Matić.

Neopredijeljenim biračima, kaže, treba dokaz iz opozicije da je dobra zamjena za vladajuće.

- Ozbiljna greška opozicije je ovo, nazovimo ga, talasanje, odnosno to što nisu ponudili jedan program i njega se držali. Ne mogu se izbori pobijediti na kampanji samo protiv Dodika. Opozicija mora dati plan i program i jasno ga prezentovati - kategoričan je Matić.

Iz Centra za društveno-politička istraživanja Srpske juče je saopšteno da je pobjeda SNSD-a dokaz da srpski narod zna da prepozna politike stabilnosti u Srpskoj zasnovane na poštovanju i očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno stabilnosti u BiH i regionu.

Iz ovog centra ističu da je pobjeda Minića za predsjednika Srpske i Željke Cvijanović za srpskog člana Predsjedništva BiH, shodno suverenističkim politikama koje vode, očekivana i snažna, kao i pobjeda SNSD-a na izborima za Narodnu skupštinu i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

U Centru su ocijenili da se time nastavlja politika Republike Srpske koja je uspjela da bude očuvana prethodnih godina, odolijevajući snažnim napadima antisuverenističkih struktura na njeno rukovodstvo i nacionalnu politiku koju u kontinuitetu vodi.

- Eksponenti tih struktura su bili i Nijemac Kristijan Šmit, bivši američki ambasador Majkl Marfi, te njihovi saradnici u političkom Sarajevu, a pod kontrolom panislamističkih struktura. Isti oni koji u kontinuitetu pokušavaju da uruše Srpsku su oni koji podržavaju ukrajinski režim i bratoubilački rat slovenskih naroda - konstatovali su iz Centra.

IZNAD OČEKIVANjA

Politikolog Bojan Šolaja istakao je da je izborni uspjeh SNSD-a bio očekivan, ali da je broj glasova koji je za predsjednika Republike Srpske osvojio kandidat Savo Minić iznad očekivanja i samog SNSD-a.

Šolaja je u izjavi Srni naveo da je najveći politički interes aktera u Srpskoj bio usmjeren na poziciju predsjednika Republike, jer je to u ustavnom smislu najbitnija funkcija koja politički povezuje sve ostalo u Srpskoj.

Prema njegovim riječima, na izborni rezultat uticala je i činjenica da je kontinuitet vlasti u Srpskoj doveo do unapređenja u različitim oblastima, te da je zabilježen privredni rast i privučene strane investicije. Šolaja je konstatovao da su građani na izborima potvrdili legitimitet institucija Republike Srpske.

On je podsjetio da je SNSD nakon izbora 2022. imao potrebu da potvrđuje svoj legitimitet, imajući u vidu ponovljeno brojanje glasova za predsjednika Srpske, kao i dešavanja u prethodne tri godine i međunarodne pritiske.

Govoreći o opoziciji, Šolaja je ocijenio da se njeno političko djelovanje u proteklih 20 godina uglavnom svodilo na upiranje prstom u jednog čovjeka, umjesto nuđenja ciljeva, rješenja i planova.

Rok za potvrđivanje rezultata je 3, odnosno 20. novembar u krajnjem slučaju.

Za uvođenje novih tehnologija u ovdašnji izborni sistem je intervencijom Kristijana Šmita sa pozicije visokog predstavnika obezbijeđeno više od 100 miliona maraka zbog čega će ovi izbori biti najskuplji do sada.

 

Pobjednici izbora za inokosne pozicije

Predsjedništvo BiH

Željka Cvijanović (SNSD, srpski član)

Darijana Filipović (HDZ BiH, hrvatski član)

Denis Bećirović (SDP BiH, bošnjački član)

Predsjednik/ potpredsjednik Republike Srpske

Savo Minić (SNSD) predsjednik Republike

Ivan Begić (SDP) potpredsjednik iz reda hrvatskog naroda

Ramiz Salkić (SDA) potpredsjednik iz reda bošnjačkog naroda

Preliminarni raspored mandata u NSRS

• SNSD 34
• PSS 12
• SDS 11
• NPS-DNS 5
• US 5
• SP 5
• SPS 4
• LzPiR 4
• Koalicija
• Za državu 2
• RSS 1

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.