Džonatan Mur, šef Misije OEBS-a u BiH, za Glas Srpske: Uvjeren sam da u BiH neće biti novih sukoba

Uvjeren sam da u BiH i regionu neće biti novih sukoba, ali tempo reformi koje će dovesti do boljeg stanja, isto tako, neće biti dovoljno brz. Riječju, fokus treba da bude na reformama. Previše to ide sporo, a omladina svoju budućnost vidi izvan BiH ili za rad ili za studije. No, bez obzira na sve, ja sam još optimista što se tiče i budućnosti i sudbine BiH.

Rekao je to "Glasu Srpske" u oproštajnom intervjuu šef misije OEBS-a u BiH Džonatan Mur koji sa ove pozicije odlazi poslije tri godine.

* GLAS: U kakvom stanju ostavljate BiH?

MUR: Stanje, odnosno budućnost i sudbina BiH, zavise od samih građana i njihovih političih predstavnika. Meni puno znači da smo uspjeli završiti neke probleme u BiH, da smo takođe jasno i glasno radili svoj posao sa nekim vrlo bitnim pitanjima, uključujući obrazovanje i vladavinu prava. Takođe, imamo neke bitne napretke u borbi protiv nasilnog ekstremizma, ali moram biti otvoren i svjestan da je još puno neriješenih problema i puno novih izazova koji nisu bili prioriteti na početku mog mandata.

* GLAS: Koji su to gorući problemi u BiH koje bi ova zemlja morala promptno rješavati da bi izrasla u istinski demokratsku zemlju?

MUR: Na visokom nivou je obavezna promjena Ustava BiH. To je moguće uraditi jedino konsenzusom Bošnjaka, Hrvata i Srba. Tu u prvom redu mislim na presudu "Sejdić i Finci", izmjene Izbornog zakona, jer imamo samo godinu do opštih izbora 2018. godine. Kada govorim o izazovu ustavnih promjena, to nije nešto što bilo ko očekuje da će biti riješeno sutra, ali Izborni zakon je sada prioritet nakon nekih sudskih odluka i zbog toga što uopšte nije moguće odgoditi izbore. Za funkcionisanje BiH potrebno je obavezno popraviti Izborni zakon.

* GLAS: Šta to nije urađeno u BiH za Vašeg mandata, a za čim ćete žaliti?

MUR: Postoji dug spisak toga. Posebno me frustrira što mi sadašnji problemi uopšte nisu bili na radnom stolu na početku mandata. Mogao bih govoriti o više primjera. Drago mi je što smo spriječili mogućnost podjele srednje škole u Jajcu, a žao mi je što nismo spriječili diskriminaciju "bosanskog" jezika u RS. Dobro se sjećam da je prije nekoliko godina ministar prosvjete branio princip "bosanskog". To je bilo u nekoj bivšoj vladi, a sada su stvari potpuno drugačije. Nije to samo u RS. Želimo više pozitivnih koraka. Žao mi je što nije riješeno pitanje mostarskog statuta, a prošli smo i veoma tešku fazu fizičkih sukoba tokom izbornog dana u Stocu. Tu su i teške stvari koje su se dešavale tokom i nakon terorističkih napada u Zvorniku i Rajlovcu i morali smo proširiti sve što radimo u sferi borbe protiv nasilnog ekstremizma. Svjestan sam da to nije kraj spiska. Biće novih problema i izazova, ali se nadam manje.

* GLAS: Kako komentarišete izjavu ministra inostranih poslova Austrije Sebastijana Kurca da je uticaj islamskih zemalja na područje zapadnog Balkana izuzetno veliki i da se u Sarajevu i Prištini ženama plaća da idu zabrađene?

MUR: I ranije sam čuo slučajne priče o tome, ali nije naša uloga bila da pravimo neku analizu i istragu u vezi sa tim pričama. Ministar Kurc govori u domaćem kapacitetu i više od toga ne bih mogao reći.

* GLAS: Da li je uticaj radikalizma i neke druge vrste praktikovanja islama u BiH, koji je različit od onoga koji je ranije bio zastupljen na ovim prostorima, prevelik u ovoj zemlji? Kakva su Vaša saznanja o tome?

MUR: Izazov ili prijetnja nasilnog ekstremizma nije vjerski fenomen. Ako gledamo na napade koji su se dešavali, jasno je da teroristički napad ne zavisi od jedne vjere. Što se tiče islamske vjere u BiH, jedan od naših najjačih i najefikasnijih partnera jeste reis-ul-ulema Husein Kavazović. U BiH ima puno pokreta i pravaca koji su se tokom i nakon rata pojavili, i na suzbijanju takvih pokreta se mora raditi.

* GLAS: Jedan od značajnih problema u BiH su i odluke Ustavnog suda BiH. Na desetine ih nije sprovedeno, a ova institucija je, prema ocjenama velikog broja zvaničnika i analitičara, postala politička. Da li bi problema bilo manje kada bi u Ustavnom sudu sjedili isključivo domaći kadrovi?

MUR: Odluke Ustavnog suda se moraju poštovati i žalosno je da se to odbija. Čudno je da, ukoliko se neki sud ne poštuje, zašto se onda pita o nekim stvarima da odlučuje. Ne mogu pravdati nepoštovanje Ustavnog suda. S druge strane, sastav suda u kome su i međunarodne i domaće sudije je veoma komplikovano pitanje. Imenovanje sudija i u drugim zemljama jeste politička stvar, ali najvažnije bi bilo kada glasaju i odlučuju da to čine neutralno, bez političkog uticaja i bez političkog pritiska. Narod mora da zna kako sud radi i odlučuje. Promjena sastava suda zavisi od dogovora domaćih političara. Bilo bi moguće, kao i u Sudu BiH, da se radi bez međunarodnih sudija, ali za sada, bez sporazuma i dijaloga koga nema, stanje u Ustavnom sudu jeste takvo da u njemu odlučuje troje međunarodnih sudija.

* GLAS: Da li je vrijeme da OHR konačno napusti BiH?

MUR: OHR ima veoma važnu ulogu da definiše i brani Dejtonski sporazum, uključujući i dejtonski Ustav. Za sve nas to je veoma važna uloga - stalno braniti dejtonske principe. Uslovi "tri plus dva" još nisu ispunjeni i OHR još ima važnu ulogu u BiH.

Saradnja

* GLAS: Sa kojim političkim liderima tokom mandata ste najlakše sarađivali, a sa kojima ste imali problema?

MUR: Nakon toliko godina u BiH veoma mi je teško odgovoriti na to pitanje. Što se tiče zadovoljstava, najviše ih ima na lokalnom nivou. Sa predsjednicima mjesnih zajednica, sa načelnicima i gradonačelnicima imali smo božanstvene rezultate saradnje i visok kvalitet ne samo suživota, nego i poštovanja među sugrađanima. Nekada je to bilo u ruralnim sredinama, nekada u većim gradovima. Visoko ih poštujem jer govore o lokalnim problemima i izazovima. Oni znaju prioritete i žive sa svojim sugrađanima.

Imovina SPC

* GLAS: Dugo godina je Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Sarajevu obećavan povratak njene imovine, ali se nije otišlo dalje od obećanja. Kako komentarišete tu činjenicu?

MUR: To je činjenica i ne mogu nikako da vjerujem da se to dešava. To je godinama izvor ogromnih frustracija. Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu ni danas ne poštuje sudsku odluku u vezi sa zgradom koja pripada SPC u kojoj je fakultet koji ima svoju dobit od kafana i bankomata u toj zgradi. Kada sam ih više puta pitao zašto nisu vratili imovinu, pravdali su se da nemaju drugu prostoriju. Oni tvrde da čekaju novu zgradu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.