Politika
Foto: agencije
BANjALUKA - Evropska unija mijenja pristup proširenju i sve otvorenije priprema teren za prijem novih članica, ali bi taj proces mogao dodatno produbiti razlike među zemljama koje već godinama čekaju pred njenim vratima. Dok Crna Gora ulazi u završnicu pregovora, Albanija ubrzava reforme, a Ukrajina i Moldavija dobijaju konkretne planove za naredne korake, BiH i dalje se suočava sa političkim zastojima i neispunjenim obavezama.
Nova slika evropskog proširenja predstavljena je 4. novembra, kada je Evropska komisija usvojila godišnji paket o proširenju i prvi put predstavila posebne mape puta sa konkretnim ciljevima za četiri zemlje koje su najviše odmakle u pristupnim pregovorima. Time Brisel šalje jasnu poruku da će tempo evropskih integracija sve više zavisiti od rezultata koje svaka zemlja pojedinačno ostvaruje u reformama, a ne od regionalnog rasporeda ili dužine čekanja na članstvo.
Najbolji pokazatelj takvog pristupa je Crna Gora, koja je do sada privremeno zatvorila 21 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Evropska komisija smatra da bi preostala mogla biti zatvorena do kraja ove godine, uz saglasnost država članica. Rad na pristupnom ugovoru već je u toku, a u Briselu se pominje mogućnost da Podgorica taj dokument potpiše već u junu naredne godine i postane članica EU 2028. godine.
Crna Gora najbliža
To još nije konačan datum ulaska, jer nakon završetka pregovora i potpisivanja pristupnog ugovora slijedi proces ratifikacije u svim državama članicama. Ipak, Crna Gora je trenutno najbliža završetku pristupnog procesa, što je ujedno i najkonkretniji pokazatelj koliko se evropska perspektiva zemalja regiona razlikuje.
Albanija takođe bilježi značajan napredak. Otvorila je sve pregovaračke klastere za nešto više od godinu dana, a privremeno je zatvorila četiri poglavlja. Cilj Tirane je da pristupne pregovore završi do kraja 2027. godine. Evropska komisija, međutim, upozorava da će za ostvarenje tog plana biti potrebno zadržati tempo reformi, posebno u oblasti vladavine prava, ali i obezbijediti konstruktivniji politički dijalog.
Mape puta dobile su i Ukrajina i Moldavija, čime proširenje prestaje biti isključivo pitanje zapadnog Balkana. Napredak tih zemalja, uprkos ratu u Ukrajini i snažnim spoljnim pritiscima na Moldaviju, pokazuje da je geopolitička dimenzija proširenja sve značajnija, ali da Brisel i dalje formalno insistira na ispunjavanju reformskih uslova.
U novom izvještaju Evropska komisija navodi da BiH nastavlja javno da ističe evropske integracije kao strateški cilj, ali da u izvještajnom periodu nije ostvarila suštinski napredak u ispunjavanju osnovnih uslova za članstvo. Posebno se ukazuje na porast političkih podjela, zapaljivu retoriku i antievropske narative uoči opštih izbora, uz upozorenje da nakon izbora moraju biti što prije formirane izvršne i zakonodavne institucije i obnovljena posvećenost reformama. Brisel posebno insistira i na tome da BiH bez odgađanja preduzme neophodne korake kako bi u potpunosti iskoristila sredstva i mogućnosti iz Plana rasta za zapadni Balkan. Riječ je o paketu vrijednom šest milijardi evra za region, koji je namijenjen podsticanju reformi, ekonomskom povezivanju i postepenom približavanju jedinstvenom evropskom tržištu.
Bez iznanađenja
Pravnik Milko Grmuša kaže za "Glas Srpske" da ga nije nimalo iznenadila ovakva odluka iz Brisela, te da i ovaj primjer pokazuje da u BiH ne prepoznaju na pravi način šta se dešava u svijetu.
- Postoji određena grupa ljudi koja bi mogla da doprinese kreiranju drugačijeg pristupa i kretanju u evropskom smjeru, ali se postavlja pitanje da li za to postoji stvarna politička volja. Bojim se da u BiH ne postoji ni pozitivna ni negativna energija da bi se nešto promijenilo. Jednostavno, ostali smo zaglibljeni u blatu prošlosti iz kojeg ne znamo ili nećemo da izađemo. Ništa nismo uradili na poboljšanju demokratskog i pravnog sistema, na čemu insistiraju i u Briselu - istakao je Grmuša.
Kako kaže, ne bi smjelo biti nevažno da li neka institucija postupa u skladu sa zakonom. To, ukazuje, ne može da zavisi od trenutne političke pozicije, niti od toga kojoj stranci određeno rješenje odgovara.
- Pravni poredak ne možemo posmatrati selektivno, niti prihvatati da se zakoni i institucije poštuju samo onda kada to odgovara određenim političkim interesima - poručio je Grmuša, dodajući da BiH postaje sve manje zanimljiva Briselu, koji u svom dvorištu ne želi nesređenu i problematičnu zemlju.
Blokirani evri
BiH je jedina zemlja zapadnog Balkana koja do sada nije dobila nijedan evro iz evropskog Plana rasta, dok iz Brisela upozoravaju da bi zbog izostanka neophodnih reformi mogla ostati uskraćena i za brojne druge pogodnosti koje zemlje kandidati mogu koristiti i prije punopravnog članstva u Evropskoj uniji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
