Dug put do novih ambasada

BANjALUKA, SARAJEVO - Iako postoji opravdanost za otvaranjem novih ambasada BiH u svijetu, za šta je zeleno svjetlo dalo Predsjedništvo, taj posao nije moguće završiti “preko noći” jer zahtijeva i vrijeme i novac.

BiH širom svijeta ima oko 60 diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP), odnosno ambasade, generalne konzulate i misije pri međunarodnim organizacijama, a dio stručne javnosti i parlamentarci na nivou BiH godinama su saglasni u ocjeni da je stanje u DKP mreži izuzetno loše.

Diplomatija je zbog toga dugo godina na meti brojnih kritika, počevši od toga ko se nalazi na čelu krovnog ministarstva, opravdanosti postojanja nekih ambasada do stručnosti i sposobnosti onih koji predstavljaju BiH u svijetu. U analizi koju je prije nekoliko godina uradilo Ministarstvo inostranih poslova je naglašeno da su DKP-ovi skoncentrisani tako da neki dijelovi svijeta nisu nikako ili su slabo pokriveni, dok nekoliko ambasada uprkos velikim troškovima nije ispunilo očekivanja, te je istaknuta i mogućnost njihovog gašenja.

Predsjedništvo BiH je u četvrtak primilo k znanju novu informaciju MIP-a BiH koja se odnosi na plan i analizu opravdanosti otvaranja novih diplomatsko-konzularnih predstavništava. Odlučeno je da budu otvorene ambasade u Keniji (Najrobi), Slovačkoj (Bratislava), Brazilu (Brazilija), Alžiru (Alžir), Maroku (Rabat), Azerbejdžanu (Baku) i Tunisu (Tunis).

Ana Trišić Babić, savjetnica za spoljnu politiku srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, za “Glas Srpske” ističe da treba da se posloži dosta kockica da bi ovaj plan bio sproveden u djelo, počevši od izdvajanja novca u budžetu. Dodala je da je i vrijeme igra značajnu ulogu, o čemu svjedoči činjenica da neki poslovi tog tipa, koji su dogovoreni još prije nekoliko godina, tek sada počinju da se realizuju.

- Riječ je o dugim programima. Postoje praznine na određenim lokacijama, kao što je, na primjer, Slovačka gdje nemamo ambasadu, a riječ je o državi koja je relativno blizu - istakla je Trišić Babić i dodala da treba voditi računa i o objektima u kojima će biti smještene diplomate.

“Glas Srpske” je nedavno objavio da zemlje nasljednice bivše SFRJ još popisuju i utvrđuju koje je sve objekte i parcele posjedovala ta država, a da BiH ima u planu da novac koji je već inkasirala od prodaje nekih utroši za obnovu DKP-ova u Evropi i regionu, te kupovinu novih. U tom dokumentu MIP-a je istaknuto i da je Savjet ministara BiH početkom prošle godine pokrenuo inicijativu za preuzimanje kompletnog objekta u Alžiru i otkup dijela koji je pripao Hrvatskoj, ali to do kraja nije sprovedeno jer, kako je istaknuto, nema povratnih informacija iz te zemlje o tome da li je i šta urađeno.

BiH, pojašnjeno je, nema DKP u Alžiru, ali ga pokriva iz Francuske. U ovom slučaju riječ je o imovini od 600.000 dolara na veoma atraktivnoj lokaciji.

- Do konačnog rješavanja imovinsko-pravnog statusa, te eventualne odluke o otvaranju diplomatsko-konzularnog predstavništva u Alžiru, MIP ne može planirati sredstva za potencijalnu rekonstrukciju i adaptaciju objekta - potvrdili su u MIP-u.

Troškovi

Dom naroda Parlamenta BiH prihvatio je prošlog mjeseca prijedlog delegata u Klubu Srba Dušanke Majkić, koja se godinama bavi analizom stanja u DKP mreži, da bude urađen novi presjek, sa prijedlogom mjera. Majkićeva je podsjetila da je MIP jedan od najvećih budžetskih korisnika, sa godišnjim budžetom od oko 67 miliona KM, te da zapošljava blizu 500 ljudi, od kojih 224 u sjedištu, a ostale u diplomatsko-konzularnoj mreži.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.