Zašto je UNESKO suspendovao svoje učešće u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika

„Dobro jutro. Unesko je obavijestio mene i Frančeska da je naš rad u Komisiji obustavljen zbog unutrašnjih problema na vašoj strani, nakon pisma pritužbe jednog od članova Komisije. Naše učešće biće nastavljeno tek nakon što ti unutrašnji problemi budu riješeni. Stoga se bojim da nećemo biti dostupni dok nas Unesko ne obavijesti. Možete provjeriti sa Uneskom ukoliko niste obaviješteni. Hvala vam mnogo, Džordž i Frančesko.“

Ovo je u mejlu upućenom 7. septembra ove godine napisao Džordž Okelo Abungu iz Kenije, jedan od dvojice međunarodnih članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Time je, kako se navodi, i formalno potvrđeno da je Unesko obustavio učešće svojih predstavnika u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, instituciji BiH uspostavljenoj na osnovu Aneksa 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Unesko u svojoj dokumentaciji takođe navodi da je Komisija državna institucija BiH uspostavljena na osnovu Aneksa 8.

Oba međunarodna člana Komisije, italijanski profesor Frančesko Bandarin i profesor Džordž Okelo Abungu iz Kenije, povukla su se do daljeg, odnosno dok BiH ne riješi probleme koji su, prema navodima iz teksta, nastali usljed postupaka predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

Da su se međunarodni članovi Komisije povukli, prva je saopštila član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ali je iz Kabineta Denisa Bećirovića saopšteno da to nije tačno, prenosi portal Istraga.

Iz Bećirovićevog kabineta su u petak za Radio Slobodna Evropa saopštili da su se članovi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH dogovorili da neće održavati sjednice tokom predizbornog perioda. Radio Slobodna Evropa je ranije objavio da su međunarodni članovi, koje predlaže Unesko, vraćeni u sastav Komisije početkom 2026. godine.

„Iz Republike Srpske 10 godina miniraju rad Komisije. Predsjedništvo BiH je donijelo odluku o imenovanju novih članova i ona je počela sa radom“, dodali su iz Bećirovićevog kabineta 25. septembra.

Međutim, da je Bećirović, kako se tvrdi u tekstu, dao netačnu izjavu za Radio Slobodna Evropa, potvrđuje i mejl koji je u posjedu „Istrage“, a u kojem Džordž Okelo Abungu iz Kenije piše da ga je Unesko obavijestio da obustavlja rad „zbog unutrašnjih problema u BiH“, na koje je ukazao „jedan član Komisije“.

U januaru ove godine član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda pokrenuo je proceduru donošenja odluke o vraćanju stranih članova u Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika. Tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić upozorio je da bi pokretanje takve procedure moglo ugroziti rad Komisije, jer bi, u slučaju odustajanja Uneska od članstva u Komisiji, rad bio blokiran. Nakon toga, Komšić je podržao Bećirovićev prijedlog.

Odlukom Predsjedništva BiH od 12. januara 2026. godine propisano je da Komisiju čini pet članova: dva iz Federacije BiH, jedan iz Republike Srpske i dva člana koje nominuje generalni direktor Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu – Unesko. Predsjedništvo BiH imenuje svih pet članova na period od pet godina, bez javnog konkursa, uz mogućnost ponovnog imenovanja.

„Predsjedništvo BiH će imenovati članove Komisije najkasnije u roku od 30 dana nakon isteka mandata postojećih članova Komisije, a proces nominacije će pokrenuti najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata. U slučaju prestanka članstva u Komisiji iz bilo kojeg razloga, prije isteka mandata, Predsjedništvo BiH imenuje pojedinačne članove Komisije najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka članstva u Komisiji“, navedeno je u Odluci.

Odluka je donesena 12. januara glasovima dva člana Predsjedništva BiH, uz preglasavanje Željke Cvijanović. U njoj je navedeno i da će Komisija o svim pitanjima iz svoje nadležnosti odlučivati većinom glasova ukupnog broja svojih članova.

Krajem juna ove godine, na osnovu te odluke, Predsjedništvo BiH je, preglasavanjem Željke Cvijanović, donijelo odluku o imenovanju članova Komisije. U Komisiju su imenovani Mirzah Fočo, kao Bećirovićev prijedlog, Zoran Mikulić, kao Komšićev prijedlog, te dva predstavnika Uneska – italijanski profesor Frančesko Bandarin i profesor Džordž Okelo Abungu iz Kenije.

Željka Cvijanović nije imenovala predstavnika Republike Srpske u Komisiji. Nakon toga pokrenula je pitanje zaštite vitalnog entitetskog interesa, a Narodna skupština Republike Srpske dvotrećinskom većinom podržala je njen veto.

Iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića saopšteno je da je odluka o Komisiji opšti normativni akt i da nije riječ o pitanju vanjske politike, dok je navedeno i da će, nakon odluke Narodne skupštine Republike Srpske, biti pokrenut postupak pred Ustavnim sudom BiH.

Zbog spora oko primjene prava na zaštitu vitalnog entitetskog interesa i stupanja na snagu odluke o imenovanju, odluka nije objavljena u „Službenom glasniku BiH“, navodi se u tekstu.

Zbog toga se Denis Bećirović obratio Ustavnom sudu BiH, tvrdeći da Željka Cvijanović nije imala pravo da pokrene zaštitu vitalnog entitetskog interesa, jer ova odluka nije iz domena vanjske politike. Istovremeno, Cvijanovićeva je tvrdila da samim imenovanjem stranih članova, koje nominuje Unesko, ovo pitanje dobija i vanjskopolitičku dimenziju.

Na kraju, prema navodima iz teksta, sami predstavnici Uneska odlučili su da se povuku dok se ovo pitanje ne razriješi.

To, prema istim navodima, znači da Komisija trenutno ne može da funkcioniše u punom sastavu. Odluka o imenovanju novih članova je predmet spora, dok Republika Srpska nije imenovala svog predstavnika, a dva predstavnika Uneska su se povukla. Tako su, od ukupno pet predviđenih članova, trenutno aktivna samo dva člana.

Ovo se u tekstu predstavlja kao posljedica postupaka aktuelnog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, iako su pitanje pravne valjanosti odluke i nadležnosti za njeno donošenje predmet različitih tumačenja. Iz Kabineta Denisa Bećirovića saopšteno je da je odluka donesena u skladu sa Aneksom VIII i Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH.

Na osnovu ovlašćenja iz Aneksa VIII Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, Komisija donosi odluke o proglašenju pokretnih i nepokretnih dobara nacionalnim spomenikom.

Na osnovu odluke Predsjedništva BiH, Komisija daje inicijativu za pokretanje postupka za zaključivanje međunarodnih ugovora, priprema prijedloge ugovora, učestvuje u prethodnim pregovorima radi zaključivanja međunarodnih ugovora na stručnom nivou, izvršava međunarodne ugovore i obavlja druge poslove međunarodne saradnje u oblasti zaštite nacionalnih spomenika, koji se odnose naročito na:

• zastupanje interesa Bosne i Hercegovine u vezi sa potpisivanjem i sprovođenjem međunarodnih konvencija;
• rješavanje spornih pitanja od zajedničkog interesa za Bosnu i Hercegovinu i druge države, odnosno međunarodne organizacije;
• odlučivanje o kandidaturi nacionalnih spomenika za upis na Listu svjetske baštine Uneska i Listu 100 najugroženijih spomenika;
• saradnju sa Interpolom, drugim međunarodnim organizacijama i državama u slučajevima nestanka pokretnih nacionalnih spomenika;
• pitanja postupka za izvoz pokretnih nacionalnih spomenika i davanje garancija za njihovu zaštitu u slučaju privremenog izvoza;
• davanje koncesija stranim državljanima za istraživanja koja se odnose na nacionalne spomenike;
• obezbjeđivanje sredstava iz donacija za finansiranje rada Komisije i zaštitu nacionalnih spomenika;
• angažovanje stranih stručnjaka za potrebe Komisije.

Prema navodima iz teksta, sva ova pitanja trenutno nema ko da rješava.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.