Dodik: Srpska jedinstveno mora da odbaci protektorat

BANjALUKA - Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da Republika Srpska jedinstveno mora da odbije protektorat međunarodne zajednice i strance koji nisu izabrani, jer budućim generacijama ne smije ostati nejasna situacija.

- U zaključcima koje smo sačinili za ovu skupštinsku sjednicu dajemo racionalno vrijeme dok ne krenemo u neke akcije, razuman period je godinu-dvije. Spreman sam da nosim tu političku borbu i volju, jer ne možemo dopustiti da nas tretiraju kao objekat koji im treba za ispunjavanje nečega - rekao je Dodik na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.

On je pozvao sve političke partije da zajednički nastupaju o pitanjima Ustavnog suda BiH, visokog predstavnika i ostalim značajnim za Srpsku i srpski narod, jer je riječ o državnom identitetu.

- Republika Srpska je država i dok to ne shvatimo niko nam neće ništa dati. Država se uvijek brani i na svakom mjestu i nema lakih tema za nju. Zato treba da imamo jedinstvo, jer onog trenutka kada smo ga razbili na zajedničkom nivou imamo sve teže probleme u ostvarivanju prava - rekao je Dodik.

On kaže da će, prema procjeni koju ima, biti intenzivirani pritisci na Srpsku, tražiće se pukotina u srpskom narodu i pokušati sa sankcijama.

- Kao što vidite, sankcija se ne bojim. Hoću da vratim dignitet Narodnoj skupštini i poslanicima koje je narod izabrao. Ne želim ništa loše Bošnjacima i pozivamo ih na suživot koji je moguć i potreban. Spreman sam da predložim referendum o statusu Republike Srpske, taman to bio moj zadnji čin u politici, a to ću uraditi kada sve partije budu spremne da to prate - rekao je Dodik.

On je istakao da se sve češće susreće sa ljudima iz političkog svijeta, državnicima i onima koji imaju ulogu u BiH, a jedan od njih je rekao na sastanku u Predsjedništvu BiH da sve strukture EU smatraju da je BiH nefunkcionalna i upitao u ime značajne grupe može li se BiH mirno razići.

- Mi predlažemo da se BiH vrati na izvorni Dejton i da Srpskoj budu vraćena ovlašćenja u razumnom vremenu i ostaćemo u BiH. U suprotnom pokrenućemo mehanizme za pravo naroda za samoopredjeljenje, što nam je dato međunarodnim konvencijama - dodao je Dodik.

On je naglasio da Srbi treba da imaju jedinstven stav o izbornom zakonodavstvu BiH i da Narodna skupština formira komisiju za reformu izbornog zakonodavstva.

- Potvrdimo stranački konsenzus da Republika Srpska bira neposredno člana Predsjedništva BiH i bilo bi važno da to potvrdi Narodna skupština. Prihvatićemo mehanizam izbora u Federaciji, ali da Srbi tamo gdje su većina biraju svoje predstavnike - rekao je Dodik.

Dodik je ponovio da u rješavanju problema migrantske krize nikada neće prihvatiti da Oružane snage BiH izađu na granicu sa Srbijom, što uporno traže članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović.

- Ovo ću ponoviti i sutra na sjednici Predsjedništva BiH. Nikada se neće desiti da Oružane snage BiH izađu na granicu sa Srbijom - poručio je Dodik.

On je ponovio da u BiH postoji zajednički nivo, a ne državni, jer je BiH državna zajednica.

Dodik je naveo da SDA nikada neće htjeti da se dogovori o 14 evropskih preporuka za BiH i zato će se tražiti da neke nadležnosti budu prenesene na zajednički nivo, što je nedopustivo.

On je podsjetio da Vijeće naroda Republike Srpske ne postoji u Dejtonskom mirovnom sporazumu, za razliku od Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

- Zato Republika Srpska treba ukinuti Vijeće naroda, a naša politika treba da bude usmjerena ka isključivom vraćanju izvornom Dejtonskom sporazumu -  rekao je Dodik.

Ne treba visoki predstavnik za dogovor

Milorad Dodik rekao je da je sada pravo vrijeme za dogovor između naroda u BiH o tome da li će poštovati Dejton ili će u miru podebljati granice između Republike Srpske i FBiH.

- Nama ne treba visoki predstavnik za dogovor, jer on nema životni mandat u BiH.  Trebaju nam Hrvati i Bošnjaci sa kojima treba da postignemo ključni dogovor. Ako ne žele dogovor onda treba da nas puste da samostalno uređujemo Republiku Srpsku. U miru sa sobom i komšijama - istakao je Dodik u obraćanju poslanicima na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.

On je ocijenio da je došlo vrijeme da BiH krene naprijed bez visokog predstavnika i OHR-a, podsjetivši da je to odavno stav Republike Srpske kao jedne od pet strana-potpisnica, ali indirektno i drugih strana koji se ne iskazuje jasno, ali se može naslutiti iz negodovanja na pojedine poteze OHR-a.

Dodik je rekao da za ostanak OHR-a ne postoji ni stav tzv. "Republike BiH", jer takva tvorevina više ne postoji, ukinuta je Dejtonskim sporazumom.

- Ne postoji jedinstvena podrška opstanku OHR-a ni u Federaciji BiH, jer su se i legitimni predstavnici hrvatskog naroda više puta zalagali za prestanak. Samo je bošnjačka politička struktura uporna u zahtjevima za nastavak prevaziđenog međunarodnog protektorata koji nikome nije ništa dobro ni korisno donio. Nije ni održavao mir, jer su to činile međunarodne vojne snage - prvo IFOR, pa SFOR, a sada misija Altea Evropske unije - naglasio je DOdik.

On je konstatovao da je visoki predstavnik svojim potezima izazivao nestabilnost, a nametanjima zakona i oduzimanjem nadležnosti entitetima, zapravo Republici Srpskoj, dovodio do dodatne nestabilnosti i neracionalnosti u obavljanju prenesenih/otetih nadležnosti nego u vrijeme kada su ih ostvarivali entiteti.

- Stvaranje Oružanih snaga je primjer povećanja troškova. Sve to je dovelo i do dodatne nefunkcionalnosti BiH kao državne zajednice. Zato je netačna tvrdnja koja se uselila u javni diskurs da je BiH nefunkcionalna zbog Dejtonskog sporazuma. To apsolutno nije tačno. Ona je nefunkcionalna zbog toga što Dejtonski sporazum nije proveden onako kako je napisan i što su visoki predstavnici činili sve da BiH preko bošnjačke komponente ostane u stanju zavisnosti od političkog uticaja spolja.  Umjesto da razgovaramo o koracima koje treba preduzeti na evropskom putu, mi 26 godina od završetka rata razgovaramo možemo li živjeti bez protektora. Da nije stvar ovako ozbiljna bila bi komična, ali meni se čini da je na ovoj temi prostor za smijeh nestao u proteklih 26 godina. Žao mi je što moram da kažem da mi bošnjački dio FBiH djeluje kao oboljeli od stokholmskog sindroma, jer čime i kako objasniti potrebu da pored legalno izabranih predstavnika imaš tutora nad sobom, koga si zavolio više od svojih predstavnik - naglasio je Dodik.

On je naveo da u BiH nema etničkog nasilja, te da su vrlo rijetki ispadi na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi.

- Ovdje godinama vlada mir, što je odlična činjenica za sve narode. Nema razloga da tako i ne ostane. Ne zato što bi međunarodne vojne snage ugušile bilo kakav pokušaj narušavanja mira, već zato što je svijest i Srba i Hrvata i Bošnjaka na tom nivou da nikome rat nije opcija. Želim da vjerujem da je tako. S obzirom da živimo u miru smatram da je ovo pravo vrijeme za dogovor. Ali ne dogovor sa EU, Rusijom ili SAD, već dogovor između naroda u BiH.  Kakvu BiH mi želimo, da li je moguća ikakva? Hoćemo li da se dogovorimo - hoćemo li poštovati Dejton ili ćemo u miru 'podebljati' granice između Republike Srpske i FBiH, jer smo se već razgraničili u Dejtonu, i nastaviti uređivati vlastito dvorište. Znam samo da ovako, kako se 26 godina mrcvarimo, više nema smisla i više ne može - zaključio je srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Funkciju visokog predstavnika nije ustanovio Dejtonski sporazum

Milorad Dodik naglasio je da visoki predstavnik ne postoji u Opštem okvirnom sporazumu za mir u BiH i da to nije funkcija koju je ustanovio Dejtonski sporazum, nego njegov Aneks 10.

- U samom tekstu Dejtonskog sporazuma visoki predstavnik se uopšte ne pominje, već se samo u njegovom Članu 8 navodi da: 'Strane pozdravljaju i podržavaju postignute dogovore u vezi sa sprovođenjem ovog mirovnog rješenja, uključujući naročito one koji se tiču civilnog (nevojnog) sprovođenja, kao što je navedeno u Aneksu 10 ovog sporazuma'.

Dakle, visoki predstavnik nije funkcija koju je ustanovio Dejtonski sporazum, nego njegov Aneks 10. Ovim Dejtonski sporazum jasno ograničava da samo Aneks 10 određuje način sprovođenja civilnog dijela mirovnog sporazuma. Da je bila namjera da visoki predstavnik bude funkcija/funkcioner cijelog civilnog dijela Dejtonskog sporazuma, onda bi visoki predstavnik pod tim nazivom bio naveden u tekstu Dejtonskog sporazuma. A nije naveden, nema ga. Najviše se tome protivila Amerika, Amerika nije dala - istakao je Dodik u obraćanju.

Kada je riječ o nadležnosti visokog predstavnika, Dodik je naveo da je ona formulisana samo u jednom članu i tiče se nadležnosti za tumačenje Aneksa 10.

- Time je Dejtonski sporazum locirao i "zatvorio" visokog predstavnika u Aneks 10 kojim se propisuje mandat, odnosno zadaci visokog predstavnika. Izvan Aneksa 10 visoki predstavnik se pominje i u nekoliko drugih aneksa Dejtonskog sporazuma, ali bez bilo kakve odlučujuće uloge ili izvršnog ovlašćenja - pojasnio je Dodik, ističući da je veoma važno navesti da visokog predstavnika nema u najvažnijem aneksu Dejtonskog sporazuma - u Aneksu 4 koji je Ustav BiH.

On je naveo da nadležnost za tumačenje zasigurno ne podrazumijeva izvršna ovlašćenja, jer da bi ona postojala moraju da budu eksplicitno i navedena, a to se vidi po izvršnim ovlašćenjima koja su izričito data komandantu IFOR-a pomenutim Aneksom 1A.

Iako se često govori o ovlašćenjima visokog predstavnika, naveo je Dodik, on nema nikakvih ovlašćenja već samo zadatke koje su mu postavile strane potpisnice Aneksa 10 uz navođenje aktivnosti kojima se izvršavaju dati zadaci.

- Isključivo je Aneks 10 izvor kojim strane potpisnice određuju djelokrug rada visokog predstavnika i njegovog osoblja, tj. Kancelarije visokog predstavnika /OHR/. Van toga ne postoji nikakav dodatni mandat, niti ovlašćenja. Dodatna ovlašćenja mogu dati isključivo strane potpisnice i niko drugi. I to može biti samo aneksom na Aneks 10, uz pismenu saglasnost istih strana potpisnica, a to se nikada nije desilo - pojasnio je Dodik.

Navodeći da trajanje međunarodne misije u BiH nije jasno određeno, Dodik je rekao da se, ipak, može zaključiti da je bilo predviđeno relativno kratko trajanje.

- Tako u Aneksu 1A koji ima naziv "Sporazum o vojnim aspektima mirovnog rješenja2, a zaključile su ga tri strane: Alijina "Republika" BiH, Federacija BiH i Republika Srpska, u članu 1 pod nazivom "Opšte obaveze" stoji da strane "pozdravljaju spremnost međunarodne zajednice da na period od približno godinu dana na područje regiona pošalje snage koje će pomagati u sprovođenju odredaba koje se odnose na teritorijalna i druga povezana vojna pitanja ovog sporazuma (Aneksa 1A), prema navedenom u ovom aneksu". U tom aneksu piše i da se "Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija poziva da usvoji rezoluciju kojom će ovlastiti države članice ili regionalne organizacije i mehanizme da uspostave multinacionalne vojne snage za sprovođenje - u daljem tekstu: IFOR. Strane su upoznate i saglasne s tim da se ove snage za sprovođenje mira mogu sastojati od kopnenih, vazdušnih i pomorskih jedinica iz država članica NATO-a i država koje nisu članice NATO-a, raspoređenih u BiH s ciljem pružanja podrške pri osiguravanju izvršenja odredaba ovog sporazuma /u daljem tekstu: Aneks" - naveo je Dodik.

On je naglasio da su navedene odredbe značajne, jer tri strane (Republika BiH, Federacija BiH i Republika Srpska), pozivaju, zapravo ovlašćuju Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija da formira multinacionalne snage za implementaciju mira IFOR, čime se razrađuje Aneks 1A.

- Ovo ovlašćenje je značajno kada se poredi sa načinom primjene Aneksa 10, prema kome, strane nisu dale bilo kakvo ovlašćenje Savjetu bezbjednosti, a posebno ne Savjetu za implementaciju mira, koji nema nikakvo pravno utemeljenje u Dejtonskom sporazumu, da mogu razrađivati Aneks 10 - dodao je Dodik.

On je naglasio da visoki predstavnik i njegova kancelarija nisu ni zamišljene kao trajne kategorije, što potvrđuje i sam Dejtonski sporazum.

- U Aneksu 6 Dejtonskog sporazuma koji nosi naziv 'Sporazum o ljudskim pravima' pominje se visoki predstavnik u nekoliko članova koji određuju obavezu dostavljanja izvještaja 'visokom predstavniku opisanom u Aneksu 10 Opšteg okvirnog sporazuma sve dok ta kancelarija postoji'", istakao je Dodik.

Visoki predstavnici uzurpatori vlasti

Milorad Dodik istakao je da su visoki predstavnici u BiH godinama bili uzurpatori zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, te nametali amandmane na ustave Federacije BiH i Republike Srpske kao strana koje su ustanovile tog visokog predstavnika.

Dodik je naveo da je mnogo puta izgovorena laž - "ako nema visokog predstavnika nema ni Dejtonskog sporazuma".

- Ili kako Valentin Incko kaže: "Znam da neki ne žele da Aneks 10 postoji, ali ako se on mijenja, mora se promijeniti i Aneks 4. Ne može Aneks 10 biti prekrižen, a tamo piše da je visoki predstavnik tumač Dejtona. Ko će onda da tumači Dejton? To bi se onda sve moralo mijenjati. Trenutno je to fini balans, visoki predstavnik ima svoju ulogu, a poslednjih godina to je bila moja glavna zadaća".  On laže, on nije zadužen da tumači Dejton. Mandat visokog predstavnika ne sadrži ni naznaku njegovog ovlašćenja da donosi odluke koje su obavezujuće po vlade i građane BiH. Mnogo puta je izgovoreno i napisano - visoki predstavnik je konačni/vrhovni autoritet za tumačenje Dejtonskog sporazuma, ne navodeći nijedan član Dejtonskog sporazuma i njegovih aneksa koji to određuje, osim pokušaja podvale - citiranja člana 5 Aneksa 10 - ukazao je Dodik.

Cijela ta lažna konstrukcija, rekao je Dodik, počiva na netačnom tumačenju Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma koji ima zvanični naziv "Sporazum o sprovođenju civilnog dijela mirovnog rješenja".

- Članom 5 Aneksa 10 pod naslovom: "Najviša nadležnost za tumačenje" jasno je propisano: "Visoki predstavnik ima najvišu nadležnost na terenu u vezi sa tumačenjem ovog sporazuma o sprovođenju civilnog dijela mirovnog rješenja". Nema implementacije, nego tumačenje. Svako pravno tumačenje, jezičko i logičko, samo potvrđuje da se nadležnost za tumačenje odnosi isključivo na taj jedan aneks Dejtonskog sporazuma, samo na Aneks 10. Pravo na tumačenje samo tog jednog aneksa, ne daje nikakva izvršna ni zakonodavna ovlašćenja visokom predstavniku - precizirao je Dodik.

On je naglasio da Opšti okvirni sporazum za mir ni ne pominje visokog predstavnika kao bilo kakvu instituciju cjelokupnog Dejtonskog sporazuma, niti mu daje ikakva ovlašćenja, osim onoga što je propisano kao njegova uloga, odnosno zadaci utvrđeni Aneksom 10.

Suprotno tome, dodao je Dodik, visoki predstavnici su godinama bili uzurpatori zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, nametali su amandmane na ustave Federacije BiH i Republike Srpske kao strana koje su ustanovile tog visokog predstavnika.

- Pored toga nametali su i zakone kojima su nadležnosti entiteta prenosili na nivo BiH. Prigrabili su sebi zakonodavnu vlast iako tu aktivnost ne pominju ni tzv. bonska ovlašćenja. Smjenjivali su izabrane funkcionere, oduzimali im lična dokumenta i zabranjivali rad bez ikakvog obrazloženja i prava na žalbu, čime su drastično kršene brojne konvencije o ljudskim pravima koje su sastavni dio Ustava BiH - istakao je Dodik.

On je podsjetio da čak ni takzvani Savjet za implementaciju mira nije dao nikakva ovlašćenja visokom predstavniku, jer je samo "pozdravio namjere visokog predstavnika", a "pozdravljanje namjere" nije samo jezička proizvoljnost, nego i pravna besmislica i onda je to trebalo predstaviti kao ovlašćenja.

- Tako su i rođena tzv. bonska ovlašćenja. To iz Bona nigdje ne piše. Uz ponavljanje koje su prihvatili prvo mediji, a potom i političari, dobili smo ispraznu kovanicu 'bonska ovlašćenja' koja živi već 23 godine iako nije u skladu sa Dejtonskim sporazumom - rekao je Dodik.

Nepotrebna i prevaziđena institucija

Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva istakao je da je institucija visokog predstavnika, ustanovljena Aneksom 10, prevaziđena i nepotrebna, te da je sasavim sigurno da ne odgovara današnjem trenutku u kojem se nalazi BiH.

U obraćanju poslanicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske Dodik je konstatovao da je institucija visokog predstavnika godinama unazad dio svakog problema u BiH, a nikad dio rješenja.

- Koliko ste puta čuli riječ "vladavina prava" najčešće od predstavnika tzv. međunarodne zajednice, EU i zemalja članica, SAD, međunarodnih multilateralnih organizacija, i koliko puta je bilo jasno da su baš oni najveći kršioci "vladavine prava", ne treba ići dalje od današnje teme - '"Visoki predstavnik" - nametali, blefirali, kažnjavali -  istakao je Dodik.

On je naglasio da je Narodna skupština Republike Srpske ključno mjesto na kojem treba da se raspravlja o svim vitalnim pitanjima za Republiku Srpsku i donose najvažnije odluke koje se tiču Republike Srpske i njenih građana, te da zato nije imao dilemu ko treba da se izjasni o pitanju zbog kojeg je zatražio održavanje sjednice Narodne skupštine.

- Pandemija koja je zaokupila cijeli svijet usmjerila je pažnju i naše javnosti na spašavanje života i očuvanje ekonomije, što i jeste vrhovni cilj svakog odgovornog društva. Međutim, pandemija ne smije biti izgovor nikome, pa ni nama, zašto bi nam, žargonski rečeno, ispod radara promicali događaji, od kojih zavisi naša budućnost. Zato sam smatrao da bez odlaganja ovaj visoki dom mora da zauzme stav po ovom važnom pitanju, koje može odrediti samu budućnost Republike Srpske - rekao je Dodik.

Najava da bi u BiH trebalo da bude upućen novi visoki predstavnik, mimo procedure koja predviđa njegovo imenovanje, rekao je Dodik, više je nego dovoljan razlog da se o tome razgovara u Narodnoj skupštini, jer Republika Srpska nije tražila da u BiH dođe novi visoki predstavnik, niti je iko od Srpske tražio saglasnost za to, iako Aneks 10 izričito propisuje ko i kako bira visokog predstavnika i ko potvrđuje njegov izbor.

- Jasno je da je institucija Visokog predstavnika, ustanovljena aneksom 10. prevaziđena i nepotrebna i ako je odgovarala nekom poslijeratnom trenutku iz objektivnih razloga, sasavim sigurno ne odgovara današnjem trenutku u kojem se nalazi BiH. Institucija Visokog predstavnika godinama unazad je dio svakog problema u BiH i nikad dio rješenja. Onda se postavlja logično pitanje zašto bismo podržali još jedan problem ako znamo da ih imamo sasvim dovoljno i bez njega - naglasio je Dodik.

On je rekao da ogroman broj problema kojima se bave političari BiH potiču upravo od aktivnosti visokih predstavnika.

- Srbi zahtijevaju dosljedno poštovanje teksta (a ne volšebnog "duha") izvornog Dejtonskog sporazuma, Hrvati bi da se riješi problem njihove realne diskriminacije u načinu na koji se tumači i primjenjuje pravni, posebno izborni sistem zasnovan na "kreativnom pristupu" Dejtonu, dok Bošnjaci sporazum kao takav smatraju prevaziđenim i zrelim za korjenitu reviziju koja bi, navodno, obezbijedila istinsku građansku demokratiju, vraćanje na predratno stanje organizacije države, blefiraju sa principom "jedan čovek - jedan glas" i ukinuli su načelo konstitutivnosti tri naroda, kojim se obezbjeđuje njihova ravnopravnost - naglasio je Dodik.

On je ukazao da je cijeli društveni i politički život zarobljen i zamrznut u tom konfliktnom trouglu, a za stalno održavanje, pa i rast napetosti uredno brinu bošnjački političari /i poneki hrvatski i srpski/ koji uporno odbijaju da shvate nemogućnost da se nesuglasice prevaziđu neuvažavanjem mišljenja druga dva konstitutivna naroda i nametanjem svog, kao jedinog i politički i moralno ispravnog.

- Oni koče sve procese i donošenje odluka na nivou zajedničkih organa zakonodavne i izvršne vlasti, a povremeno daju zapaljive, pa i prijeteće izjave, molećivog pogleda uprtog ka Zapadu, očekujući odatle presudnu pomoć i intervenciju kojom bi bili nametnuta njihova vizija jedinstvene, a zapravo unitarne BiH - rekao je Dodik.

On je naveo da od pobjede Džoa Bajdena na predsjedničkim izborima u SAD i oglašavanja "zbora derviša" iz vremena kad su se problemi rješavali bombardovanjem Srba, hor zagovornika "preuzimanja odgovornosti" za BiH od strane tzv. "međunarodne zajednice" (zapadnih zemalja) za nekoliko oktava je pojačao svoje zapjevanje.

- Probudili su i visokog predstavnika Valentina Incka, pa je i on pohrlio da opravda svoju, takođe visoku, platu, prijeteći konkretnim posljedicama Skupštini Republike Srpske ako se ne povinuje nekim njegovim ponižavajućim nalozima, podgrevajući priču o donošenju zakona o kriminalizaciji poricanja kako kažu "genocida u Srebrenici" i najavljujući "treću fazu", naravno robusniju, sprovođenja Dejtonskog sporazuma-  naglasio je Dodik.

Neprihvatljivo da se o sudbini BiH razgovara na udaljenim destinacijama

Milorad Dodik rekao je da je za njega apsolutno neprihvatljivo da se o sudbini naroda u BiH razgovara na nekim udaljenim destinacijama sa kojih se ne vidi priroda problema u BiH, umjesto u samoj BiH.

- Neprihvatljivo je i to da nas niko ne pita kako mi vidimo svoju budućnost, što nas konstantno zadržava u statusu objekta a nikako subjekta međunarodnih pa i lokalnih odnosa. Ovim ne pretendujem da mi treba da se bavimo velikim svjetskim temama i problemima, jer smo isuviše mali za to, ali da se ne bavimo svojim problemima bilo bi previše, pa i za ovakvu BiH kakva je danas pod međunarodnim protektoratom - rekao je Dodik.

On je naglasio da je odavno bilo vrijeme da BiH od objekta međunarodne politike, postane aktivan činilac i učesnik međunarodnih odnosa i procesa koji se tiču njene budućnosti i regionalne stabilnosti.

- U ostvarivanju puta za BiH, a nakon 17. jula 2008. godine kada je BiH i zvanično stupila u ugovorni odnos sa Evropskom unijom, trebalo je da nastupi period bez OHR-a, kao postratne institucije i ružne prošlosti BiH. Dugo godina visoki predstavnik je, umjesto da odgovorno ohrabruje instrumente samoodrživosti BiH, stvarao instrumente vlastite održivosti. Pritom mu nije bila strana ni instrumentalizacija institucija BiH. To je BiH sve više udaljavalo od stvaranja međusobnog povjerenja i održivosti - naglasio je Dodik.

Iako Bošnjaci najviše svojataju visokog predstavnika i OHR, očekujući ukidanje ili bar djelimično razvlašćivanje Republike Srpske, rekao je Dodik, ostajanje OHR-a je zapravo najviše na štetu njih samih.

- Održavanje zablude da će međunarodna zajednica, odnosno OHR, napraviti građansku državu, donijeti novi ustav i time poništiti 'Republiku Srpsku kao genocidnu tvorevinu', krade vrijeme svima. U toj iluziji bošnjačka politička elita drži svoj narod zatočen već 26 godina - istakao je Dodik.

On je naglasio da je sigurno da se u BiH ne može nametati jednostran model unutrašnjeg uređenja, pa zato se očekuje da bošnjački političari shvate potrebu sporazumijevanja i odustanu od ekskluziviteta svojih unitarističkih i centralističkih rješenja i modela, te konstantnog izazivanja unutrašnjih kriza putem lobiranja uticajnih međunarodnih krugova za svoje isključive ideje.

- Kada dobiju jasan odgovor iz Republike Srpske da to nije u skladu sa Dejtonskim sporazumom, onda od toga prave argument za navodnu opstrukciju od strane Republike Srpske. Ne može Republika Srpska praviti kompromis sa sobom, tako što će pristajati na zahtjeve za prenos nadležnosti ili samoukidanje - istakao je Dodik.

Praksa vlastite promocije stranih zvaničnika vodi raspadu

Milorad Dodik rekao je da rezultati koje su projektovali pojedini strani zvaničnici s ciljem vlastitog promovisanja, nisu ostvareni, jer su nerealni, a nastavak takve prakse unedogled, više vodi raspadu BiH, nego njenom opstanku.

- Takvo djelovanje stranog faktora u BiH urušava ne samo šansu za stabilnu BiH, već ruši i kredibilitet međunarodne zajednice. To ruši i sve ono dobro što su mnogi pojedinci, organizacije i strane vlade učinile za BiH i njene građane. Zato nam ne treba takva politika sile, prijetnji, nametanja i miješanja u unutrašnje stvari BiH. Tako se ne može graditi nijedna država koja pretenduje da bude stabilna - istakao je Dodik.

On je naveo da su nesumnjivi napori, trud i sredstva koje je svih ovih godina ulagala međunarodna zajednica, te da su oni donijeli značajne rezultate.

Prema njegovim riječima, obaveza je domaćih aktera da svojom voljom i međusobnim razumijevanjem, u skladu sa Dejtonskim sporazumom i nadležnostima po Ustavu BiH, to koriste kao kapital za budućnost.

- Nije moguća država po zamisli bošnjačkih struktura za koje je Republika Srpska krivac za sve. Podsjetiću da je Haris Silajdžić jednom, po povratku iz SAD, prije desetak godina, izjavio da su mu američki zvaničnici više puta rekli - ako je takvo stanje u BiH kako ga predstavljate, zašto se onda ne raziđete?  BiH je prije svega demokratsko pitanje, potom ekonomsko, a onda i evropsko. Evropskoj uniji nisu potrebne noćne more ako BiH jednog dana bude punopravni član. Zato dogovori iz predpristupnog vremena mogu biti samo rezultat demokratskog unutrašnjeg dijaloga i odluka nadležnih institucija uz poštovanje Ustava BiH i mehanizma koordinacije, jer ono što je nametnuto nema svrhu i kad-tad će biti još veći problem - naglasio je Dodik.

On je pojasnio da BiH kao ekonomsko pitanje iziskuje stabilnost radi privlačenja stranih ulaganja i razvoja, te poboljšanja životnog standarda, ističući da je to put kojim ide Republika Srpska, a Federacija zaostaje zarobljena ratnom prošlošću i neriješenim ustavnim položajem Hrvata.

Dodik je poručio da Republika Srpska nema skrivene političke namjere i njeno djelovanje je prije svega okrenuto poštovanju Dejtonskog sporazuma i izgradnji mira i stabilnosti u BiH i regionu.

- Kao demokratski izabrana vlast, imaćemo i demokratske odgovore, ako drugi pokušaju drugačije. Pritom mislim i na "lovce u mutnom" koji bi da iskoriste zaokupljenost međunarodne zajednice velikim problemima u sukobljenim regionima i globalnim krizama da bi ovdje vodili svoje lične ratove protiv stabilnosti u BiH, zarad svojih karijera. Niko nije i neće napraviti karijeru djelujući suprotno međunarodnom Dejtonskom ugovoru, niti proizvodnjom krize u BiH - istakao je Dodik.

Od značaja da parlament zauzme stav

Milorad Dodik istakao je da je, u svjetlu medijskih najava o novom visokom predstavniku, od izuzetnog značaja da se Narodna skupština Republike Srpske upozna o svim aspektima i posljedicama produžavanja mandata visokih predstavnika, te da blagovremeno zauzme stav o ovom važnom pitanju.

- Ova razmatranja i zauzeti stavovi ne bi trebalo da budu, i nisu, u vezi sa personalnim rješenjem, već isključivo za opstanak visokog predstavnika po Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma. S tim u vezi, promišljanja i diskusija nisu u vezi sa predloženim kandidatom. I gospodin Kristijan Šmit, kao zvaničnik sa bogatom biografijom, prijeko potrebnim poznavanjem prava i ustavnih specifičnosti složenih zemalja, te očigledno dobrim namjerama, bez obzira na lične kvalifikacije, u ulozi visokog predastavnika jednostavno više nije ni potreban niti koristan za BiH - pojasnio je Dodik u obraćanju poslanicima.

On je naglasio da suštinska promjena, koja će se ogledati u potpunom preuzimanju odgovornosti za postizanje dogovora o načinu funkcionisanja državne zajednice, mora ležati na izabranim predstavnicima konstitutivnih naroda od kojih se nijedan ne bi smio zanositi postojanjem podrške u određenim akterima međunarodne zajednice.

- Sve dok postoje nade da će neka strana sila ili međunarodna zajednica moći da na bilo koji način, pohvalama ili prijekorima, podrškom ili osudama bilo koje od strana, zamijeni neophodne unutrašnje dogovore onih koji čine BiH i žive u njoj, neće biti moguće očuvati državnu zajednicu BiH sastavljenu u Dejtonu - istakao je Dodik.

Upravo zbog očekivanja da će njihove političke ciljeve braniti neko drugi, konkretno visoki predstavnik, rekao je Dodik, bošnjačka politička elita, bez obzira na partijsku pripadnost, nije promijenila svoj pristup i pogled na BiH od 1995, neki čak od 1992. godine.

Dodik je istakao da to govori da je institucija visokog predstavnika suspendovala mogućnost dogovora, jer jedan od tri konstitutivna naroda nije pokazivao spremnost i volju za kompromisom.

- Ako se osvrnemo na antiustavne i sve druge odluke visokog predstavnika u posljednjih 26 godina vidjećemo da nijedna nije bila u suprotnosti sa željama političkih predstavnika Bošnjaka. Cijenim da je bilo poštenije i korektnije i svrsishodnije da su u proteklih 26 godina pregovarali Srbi, Hrvati i visoki predstavnik - rekao je Dodik.

On je naveo da je postavljanje visokog predstavnika zatražilo pet strana - potpisnica Aneksa 10 - Republika Hrvatska, Savezna Republika Jugoslavija, danas Srbija, Republika BiH, koja više ne postoji, Federacija BiH i Republika Srpska.

Prema njegovim riječima, Aneks 10 zaključen je s ciljem definisanja ključnih oblasti i mehanizama za sprovođenje civilnih aspekata mirovnog rješenja.

U članu 1.2. Aneksa 10 konstatovano je, dodao je Dodik, da "u pogledu složenosti sa kojima su suočene, strane traže postavljanje visokog predstavnika koji će biti imenovan u skladu s relevantnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, kako bi pomogao stranama u njihovim naporima da mobilišu, te po potrebi koordinišu aktivnostima organizacija i agencija koje su uključene u civilne aspekte mirovnog rješenja".

On je naglasio da je za imenovanje visokog predstavnika neophodna saglasnost svih pet strana-potpisnica.

- U slučaju imenovanja prvog visokog predstavnika, Karla Bilta, obavljene su konsultacije sa vlastima u BiH, nakon čega je imenovanje potvrdio Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Već prilikom imenovanja narednog visokog predstavnika, Karlosa Vestendorpa, "imenovanje" je izvršio Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira zaključcima konferencije iz Sintre, koje je potom potvrdio Savjet bezbjednosti UN. I nakon toga, nizale su se brojne nepravilnosti, pa je Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira izvršio imenovanje kandidata nominovanog od EU koja nije strana Aneksa 10 i nema nikakvu nadležnost u ovom postupku - pojasnio je Dodik.

On je podsjetio da je ova praksa preuzeta i u slučaju imenovanja Volfganga Petriča i Pedi Ešdauna, da bi kod imenovanja Kristijan Švarc-Šilinga čak izostala potvrda Savjeta bezbjednosti UN.

- Imenovanje narednog visokog predstavnika Miroslava Lajčaka "pozdravljeno" je od Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira, a potom je data saglasnost Savjeta bezbjednosti. Dakle, opet nezakonito imenovanje i ne zna se ni ko ga je zapravo imenovao - rekao je Dodik.

U svakom slučaju, istakao je Dodik, ne postoji dokument koji daje nadležnost bilo kome osim stranama-potpisnicama da traže, odnosno nominuju kandidate, a naročito ne Upravnom odboru Savjeta za implementaciju mira, koji nije nikakva kategorija iz Dejtonskog sporazuma.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.