Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH: MMF nam neće progledati kroz prste

Institucije BiH u sklopu svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti treba da završe sve obaveze i odmah poslije toga će Međunarodni monetarni fond (MMF) realizovati narednu tranšu u sklopu aranžmana sa BiH.

Stvari su potpuno jasne, očekuje se puna kredibilnost u realizaciji preuzetih obaveza i zbog toga u predstojećim procesima nećemo imati nikakav povlašćeni tretman, niti će nam bilo šta gledati kroz prste. Neizvršavanje obaveza vodilo bi nestabilnosti entitetskih budžeta, što entitetske vlade može dovesti u neprijatnu poziciju, rekao je predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić.

On je istakao da je aranžman sa MMF-om važan za BiH, jer je povezan sa aranžmanima sa drugim međunarodnim finansijskim institucijama kao što su Svjetska banka ili Evropska banka za obnovu i razvoj, ali i zbog strukturnih mjera koje za BiH znače jačanje legislativnog i regulatornog okvira, povećan nivo finansijske discipline, prihvatanje savremenih standarda i praksi i znatno efikasniji i transparentniji sistem nadzora i kontrole.

* GLAS: Kako komentarišete činjenicu da oni koji su potpisali Reformsku agendu sada opstruišu donošenje seta zakona o akcizama koji su dio reformskog paketa? Šta stoji iza toga što SDS i PDP ne podržavaju izmjene Zakona o akcizama?

ZVIZDIĆ: Bez obzira na vrlo argumentovanu potrebu usvajanja seta zakona o akcizama i na opravdano negodovanje zbog izostanka podrške u Parlamentu BiH, evidentan je principijelan stav i odnos koji je Savez za promjene od početka imao u vezi sa ovim pitanjem. Naime, još od momenta definisanja pisma namjere MMF-u, Savez za promjene ili konkretno ministar Mirko Šarović je isticao potrebu uvođenja "plavog dizela" kao modela podrške i pomoći poljoprivrednom sektoru. Niko od članova Savjeta ministara nije bio protiv te ideje, ali predstavnici MMF-a nisu bili saglasni da takav prijedlog postane dio pisma namjere. U međuvremenu su se pojavile i druge ideje u vezi sa podrškom poljoprivrednom sektoru, od kojih trenutno barem dvije zadovoljavaju kriterijum realnosti i efektivnosti. Riječ je o sredstvima koje će entiteti dobiti od isplate klirinškog duga i od naredne tranše MMF-a čiji bi dio mogao i trebalo da bude usmjeren prema poljoprivrednicima. Što se tiče akciza, to važno pitanje je nažalost sa polja analitike, struke, jasno definisanih projekata i mjerljivih benefita prebačeno na polje političkog prepucavanja, traženja i proglašavanja "zaštitnika" i "izdajnika", paušalnih ocjena i neutemeljenih procjena. Time je potpuno zamagljen ključni cilj Zakona o akcizama, a to su stotine novih kilometara autoputa, brzih i magistralnih cesta, ukupna modernizacija infrastrukture, nove investicije i radna mjesta, povećanje konkurentnosti...

* GLAS: Kako funkcioniše Savjet ministara s obzirom na činjenicu da definitivno nema parlamentarne većine?

ZVIZDIĆ: Imajući u vidu da je ukupan politički ambijent već dugo opterećen tenzijama i blokadama i da nedovoljna vjerodostojnost i angažovanost u realizaciji javno proklamovanih prioriteta u vezi sa integracijama u EU, ekonomskim razvojem i vladavinom prava, destimulativno utiče na reformske kapacitete institucija na svim nivoima vlasti u BiH, mogu sa ponosom kazati da je Savjet ministara bio i ostao ključni generator pozitivnih i integracijskih procesa, koji su BiH približili EU i omogućili stručnu valorizaciju i plansku upotrebu domaćih resursa u funkciji ukupnog ekonomskog razvoja i socijalne stabilnosti.

* GLAS: Da li je partnerstvo SDA, HDZ-a BiH, SDS-a i PDP-a iskreno s obzirom na to da se stranke međusobno "miniraju" gdje god stignu?

ZVIZDIĆ: Mislim da je to gruba i nedovoljno argumentovana ocjena odnosa između navedenih političkih partija koje, zajedno sa SBB-om, čine koaliciju na državnom nivou. Naprotiv, ako analiziramo rad Savjeta ministara BiH, a posebno ako imamo u vidu činjenicu da smo za dvije godine jednoglasno usvojili više od 3.000 akata, onda bismo sasvim opravdano mogli konstatovati da je partnerstvo vrlo funkcionalno i da su međusobni odnosi, personalni i institucionalni, na zavidnom nivou. S druge strane, evidentno je da je nažalost, predizborna kampanja već počela i to 15-16 mjeseci prije vremena. U vremenu koje dolazi svjedočićemo neproduktivnim političkim sukobljavanjima, smanjenim reformskim kapacitetima, zastojima u realizaciji projekata i stvaranju atmosfere koja će biti opterećena radikalnom retorikom, tenzijama i blokadama. To su procesi i aktivnosti koje su potpuno suprotni od ključnih prioriteta kojima bi svi imperativno trebalo da budemo posvećeni, kao što su evropske integracije, ekonomski razvoj i novo zapošljavanje, reforma obrazovnog sistema, socijalna sigurnost, vladavina prava i, iznad svega mir, sigurnost i ukupan prosperitet.

* GLAS: Koliko problem produbljuju previranja u SDA i činjenica da četiri, pa i pet poslanika ove stranke često ne podržava ono što usvoji Savjet ministara?

ZVIZDIĆ: Začuđuje upornost kojom se pažnja medija drži samo na poslanicima i događajima u SDA iako skoro istovremeno svjedočimo brojnim izlascima članova i iz drugih stranaka. U SDA, kao i u svim drugim političkim partijama, postoje određeni problem, ali možete biti sasvim sigurni, a to je poruka onima koji vole, a posebno onima koji ne vole SDA, da će SDA i dalje ostati najjača politička partija u BiH.

* GLAS: Često Vas pominju kao kandidata za lidera stranke. Da li imate tih ambicija?

ZVIZDIĆ: Ne.

* GLAS: Potezi lidera SDA Bakira Izetbegovića poput pokretanja revizije presude donesene na osnovu tužbe BiH protiv Srbije za genocid i osporavanja proslave Dana RS izazvali su veliku krizu. Da li je bilo neophodno baviti se ovim pitanjima ako imamo u vidu brojne probleme?

ZVIZDIĆ: Traganje za istinom i pravdom je neophodno i mora ostati pravni i moralni imperativ djelovanja svih koji žele da u BiH i regionu bude ostvarena iskrena saradnja i postignuto trajno pomirenje. Zbog toga je neodrživa teza da su Izetbegovićevi potezi prouzrokovali krizu, jer se ciljano, i sa prepoznatljivom namjerom, zanemaruju stvarni uzroci problema, provokacija i tenzija od kojih je permanentno negiranje genocida i zločina počinjenih nad Bošnjacima jedan od najekletantnijih primjera. Naprotiv, Izetbegovićeve aktivnosti su išle u pravcu ispravljanja političke, institucionalne, nacionalne i vjerske diskriminacije Bošnjaka i Hrvata i postizanja njihove potpune ravnopravnosti u entitetu RS, traženja i dokazivanja istine o masovnim zločinima počinjenim na prostoru BiH i privođenju pravdi njihovih planera, organizatora i izvršilaca i konačnog dosezanja predugo čekane pravde za sve žrtve. Proglasiti ovakve aktivnosti suvišnim i štetnim za dijalog i kompromis, predstavlja falsifikovanje prošlosti i arogantno ismijavanje pokušajima trasiranja puta koji bi, popločan istinom i pravdom, vodio ka iskrenom dijalogu, saradnji, oproštaju i konačnom pomirenju. Nažalost, svjedoci smo da negativna retorika postaje praksa u komunikaciji, a radikalne izjave i nacionalni pokliči reperi političke popularnosti, pri čemu se stvara ambijent u kojem imamo preglasnu manjinu kojoj odgovaraju političke i nacionalne tenzije i vrlo tihu većinu koja želi dobre komšijske odnose i socioekonomsku sigurnost. U takvim odnosima političku prevagu odnose oni koji igraju na kartu straha od drugih, a ne oni koji su posvećeni opštem dobru i željama i nadama svih ljudi bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Zbog toga retrogradni procesi zahtijevaju jasan stav i odgovor svih koji žele da žive u miru i političkoj, ekonomskoj i socijalnoj sigurnosti.

* GLAS: Da li je Savjet ministara mogao uraditi više, jer i iz Parlamenta BiH čujemo ocjene da veoma malo zakonskih rješenja dolazi iz ove institucije?

ZVIZDIĆ: Mogu ponoviti staru floskulu da se svaki posao može raditi i bolje i brže, ali činjenice pokazuju da je upravo ovaj saziv Savjeta ministara BiH najuspješniji do sada. To potvrđuje usvajanje desetina zakona, skoro 20 strategija od kojih se na neke poput transportne čekalo godinama i više hiljada drugih dokumenata. To je, uz paralelne aktivnosti sprovođenja reformi i na drugim nivoima vlasti, dovelo do političkog, ekonomskog i društvenog progresa. Poslije višegodišnjeg zastoja deblokiran je i ubrzan proces integracija u EU, pri čemu je 2016. godina bila najuspješnija "evropska" godina za BiH, u kojoj je prihvaćena aplikacija za članstvo u EU i u kojoj smo dobili upitnik Evropske komisije. Poslije duge stagnacije svi vitalni ekonomski parametri u BiH su u porastu, imamo konstantan rast BDP-a, izvoza i industrijske proizvodnje, dok u posljednjih par godina imamo, i to na svjetskom nivou, izuzetan rast broja turističkih posjeta. U martu je ostvaren poslijeratni rekord u izvozu koji je iznosio 950 miliona KM i bio za 22,9 odsto veći nego u istom periodu prošle godine. Istovremeno je otvoreno više desetina hiljada novih radnih mjesta, značajno je unaprijeđena regionalna i međunarodna saradnja, ostvaren je progres u borbi protiv kriminala i svih oblika ekstremizma. O svemu ovome imamo vjerodostojne, nepristrasne i profesionalne izvještaje brojnih domaćih i stranih institucija koji govore o stvarnom, kredibilnom i vidljivom napretku BiH.

Upitnik

* GLAS: Da li će BiH uspjeti u roku odgovoriti na upitnik Evropske komisije i krajem ove ili početkom naredne godine očekivati kandidatski status za članstvo u EU?

ZVIZDIĆ: Ako ne bude ciljanih političkih, odnosno proceduralnih i institucionalnih blokada, BiH će uspješno odgovoriti na upitnik koji sadrži 3.242 pitanja čime ćemo ispuniti ključni uslov za dobijanje kandidatskog statusa. Osim profesionalnih i stručnih odgovora na pitanja, biće potrebno sačuvati i kontinuitet u postojanju pozitivne političke volje usmjerene ka unapređenju pozitivnih procesa u BiH, posebno u sferi evropskih integracija i socioekonomskih reformi. Ako to uspijemo, onda je prvi kvartal 2018. optimalan rok da BiH dobije kandidatski status i time otvori sasvim novo poglavlje u odnosima sa EU. To će značiti dalje institucionalno jačanje i pristup novim fondovima, projektima, investicijama i konkretnim benefitima.

Saradnja sa entitetima

* GLAS: Kakva je saradnja Savjeta ministara BiH sa vladama RS i FBiH i kako funkcioniše mehanizam koordinacije?

ZVIZDIĆ: Saradnja je korektna i u marginama prihvatljivih institucionalnih odnosa. Od početnog bezrazložnog podozrenja, odnosi su evoluirali u kolegijalne sa evidentnim nastojanjem da u vezi sa svakim aktuelnim pitanjem pronađemo prihvatljivo i ustavno utemeljeno rješenje. Ipak, neopravdana bojazan od takozvanog prenosa nadležnosti sputava Vladu RS da odlučnije podrži aktivnosti koje bi, uz adekvatnu saradnju sa Vladom FBiH i Savjetom ministara BiH, dovele do efikasnijeg povlačenja sredstava iz fondova EU koji stoje na raspolaganju BiH, što bi imalo višestruku korist za sve građane u BiH. Što se tiče mehanizma koordinacije, on je u ranoj fazi funkcionalnosti, predviđena tijela su formirana, do sada imenovani članovi su osobe visokih stručnih i iskustvenih performansi, tako da očekujem da će funkcionisati onako kako funkcionišu i drugi sistemi i procesi u BiH - korak po korak, ali stalno naprijed.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.