Cvijanović: Zajednički aranžmani SNSD-a i SDA mogu da funkcionišu samo uz saglasnost

SARAJEVO - Potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović izjavila je da zajednički aranžmani SNSD-a i SDA mogu da funkcionišu samo ako o njima postoji saglasnost, a nikako na ucjenama.

Ocjenjujući da saradnja SNSD-a i SDA nikada nije bila “super dobra”, Cvijanovićeva je rekla da svaka stranka ima svoju agendu, na osnovu kojih se nastoje usaglasiti neke stvari.

Cvijanovićeva, koja je i predsjednik Republike Srpske, rekla je za Federalnu televiziju da nisu tačni navodi da saradnja između ove dvije stranke postoji samo kada se vrše imenovanja jer se u praksi vidi da dvije stranke ne sarađuju na tom planu.

Kada je riječ o odgađanju imenovanja Mlađena Božovića za ministra za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara, Cvijanovićeva je navela da je to pitanje za SDA i zvaničnike te stranke i naglasila da se ovo imenovanje ne može dovoditi u vezu sa zahtjevima SDA da se Senad Bratić vrati na mjesto potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske.

“Dogovor za nivo BiH je postignut i on ni na koji način nije žskopčanž ni sa jednim ni sa drugim entitetom”, poručila je Cvijanovićeva i navela da kao što SDA ima aspiracije da ima svog potpredsjednika Narodne skupštine Srpske, tako i SNSD ima aspiracije da ima potpredsjednika Federacije BiH /FBiH/.

Ističući da je nezadovoljstvo Srba zastupljenošću i položajem u FBiH veliko, Cvijanovićeva je konstatovala da za to nisu krivi Srbi ni SNSD, nego hrvatski i bošnjački političari.

“Svako u svom dvorištu da pospremi i da vidimo šta zajedno možemo da pospremimo, tad će biti bolje. Dok jedni drugima prebacujemo, nema tu sreće”, rekla je Cvijanovićeva i dodala da će svi u FBiH koji žele dobro BiH riješiti pitanje održavanja izbora u Mostaru i pitanje segregacije u školi.

Ona je istakla da je za rješavanje bitnih pitanja u BiH neophodan unutrašnji dogovor konstitutivnih naroda i ostalih, bez nametanja.

“Nema novog žDejtonaž, nema novog preslagivanja. Nema aktera u svijetu koje to nešto posebno interesuje. Njih interesuju mir, napredak, stabilnost”, poručila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, oni koji neće da ispunjavaju ono za šta su zaduženi, kao i oni koji ne poštuju ustav i potrebe drugih, za nju su izdajnici.

“Ovdje imate opterećenje da maltene svaki dogovor ili svaki projekat koji želite da napravite, uvijek neko koči. To je okvir u kome ne možete biti uspješni. Uspješni ste onda kada kažete žovo je ustav, u njemu postoji BiH, u njemu postoje tri konstitutivna naroda i dva entitetaž”, naglasila je Cvijanovićeva.

Predsjednik Srpske ocijenila je da u BiH postoji namjerno nastojanje da se sistem pokaže nefunkcionalnim, kako bi ga neko sa strane mijenjao.

“Pa neće ga mijenjati, dok nemate saglasnost svih naroda ili dok ne dođe neka garnitura koja će pristati na to”, poručila je Cvijanovićeva.

Ona se osvrnula i na praksu da kad god neko iz susjedstva ukaže na bilo koji problem u BiH, uslijedi “orkestrirana vriska”.

Kada je riječ o odnosu Srbije prema Republici Srpskoj, Cvijanovićeva je naglasila da Srbija treba da brani Srpsku političkim sredstvima kad postoji neki problem.

Predsjednik Srpske istakla je da jako poštuje ono što Srbija radi, uz iskazano poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH, i podsjetila da je zvanični Beograd mnogo puta rekao da će poštovati svaki novi aranžman u BiH ukoliko su sve strane zastupljene u njegovom dogovaranju.

“Nisu nikada rekli žpoštovaćemo ono što hoće Republika Srpskaž, a da bude protiv nekog. Neće nikada ni reći, što nekom trećem smeta”, naglasila je Cvijanovićeva i zaključila da jako smeta invazivni pristup političkog Sarajeva, koje očekuje da mu se svi prilagođavaju i koje sve ogovara.

Program reformi definiše saradnju, za put u NATO mora postojati podrška građana

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je Program reformi BiH dokument kojim se definiše put BiH u stabilnu saradnju sa NATO-om, a da za put u NATO mora postojati podrška građana i odluka institucija.
“Ovaj dokument definitivno podrazumijeva da imamo saradnju sa NATO-om i smatram da treba da imamo tu saradnju, dok put u NATO podrazumijeva da mora postojati podrška za takav proces”, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je pojasnila da mora postojati opredjeljenje za članstvo u NATO, odnosno da se građani izjasne da li žele to članstvo, te da bude donesena odgovarajuća odluka u institucijama.

Cvijanovićeva smatra da je napravljena nepotrebna galama u vezi sa Programom reformi, dodajući da je imala priliku da vidi ovaj dokument i da su u njemu iščišćene mnoge stvari koje su bile problematične u Godišnjem nacionalnom programu.

“Gledali smo drugačije primjere u regionu i možda je to razlog što se isproblematizovalo to sve. Postoji primjer gdje je bila vrlo jasno izražena volja građana da neće u NATO, pa su uvedeni u NATO određenim metodama, a bio je i primjer da se znalo da će postojati otpor, pa su izostavljene procedure kojima se narod izjašnjava, pa su se našli u NATO-u”, rekla je Cvijanovićeva za Federalnu televiziju.

Predsjednik Republike Srpske je naglasila da njoj Program reformi liči na mnoge dokumente koji su u BiH potpisivani sa raznim strancima, te ponovila da je riječ o dokumentu koji definiše saradnju “koja treba da bude intenzivna i odgovarajuća za sve strane”.

“Nikad nisam sporila, niti bih kad sporila potrebu da se sarađuje u okviru bezbjednosti i jačanja bezbjednosnih kapaciteta, modernizacije, pripremanja za žne daj Bože situacijež”, dodala je Cvijanovićeva.

Govoreći o nametanju zakona od visokog predstavnika o zabrani negiranja genocida, Cvijanovićeva je naglasila da političari i institucije u Republici Srpskoj ne prihvataju nametanje bilo kakvog zakona.

“Nametanje bilo kakvog zakona pokazuje nesposobnost BiH, a atmosfera u zemlji bi bila samo gora, a drugo, to nas odmiče od evropskog puta. Ne može se očekivati bilo kakvo nametanje. Samo demokratski izabrane institucije treba da se dogovaraju, usvajaju zakone, donose propise, prave određene aranžmane, pregovaraju sa međunarodnim finansijskim organizacijama”, istakla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, u BiH postoji neslaganje o kvalifikaciji genocida, a nametanje ovog zakona samo bi skrenulo BiH sa njenog puta ka EU za koji su, kako je rekla, mnogi skeptični.

“Poštujem svaku žrtvu u BiH i smatram da nijedna žrtva nije bila potrebna. Mnoge stvari su se mogle riješiti na drugačiji, mudar i pametniji način, umjesto što su narodi stradali na svim stranama, pomjerali se iz svojih domova, a pogotovo što su gubili svoje najmilije, članove porodice”, rekla je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o spornoj fotografiji koja se pojavila u Srebrenici, ona kaže da su dignute tenzije koje su proizvele nervozu i strah i kod srpske i kod bošnjačke djece, ali i njihovih roditelja, te dodala da se to nije trebalo desiti.

“Mislim da obrazovni sistem treba rasteretiti opterećenja te vrste. Treba razgovarati, kako bi se svi rasteretili određenih strahova - i srpska i bošnjačka djeca, te njihovi roditelji, kako djeca ne bi bila pod nekim udarima”, rekla je predsjednik Srpske, te poručila da se samo razgovorom mogu rješavati takva pitanja.

Ona je istakla da mnogim stvarima nije mjesto ni u školi, ni u porodici, ni na ulici, niti u institucijama.

“U BiH se još borite za identitet, za pravo kolektiviteta, pokušavate da nađete mjeru između onog što je pravo kolektiviteta i pravo pojedinca. Mi ovdje nismo u tome uspješni”, rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, u BiH bi trebalo da se priča o tome u kojoj školi su postignuti najbolji rezultati, koja škola je najbolje opremljena, da se djeca iz Republike Srpske i Federacije BiH takmiče u znanju.

“To je država koju smatram normalnom. Ako mogu da dam doprinos da država bude takva, da razgovaramo, da rješavamo probleme, da se takmičimo u dobru, a ne u zlu, da se takmičimo u tome koliko ćemo pomoći jedni drugima, a ne koliko ćemo odmoći, ja sam za takvu državu i takva mi je po mjeri”, zaključila je Cvijanovićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.