Formiranje vlasti u Sarajevu kao već viđena sapunica

BANjALUKA, SARAJEVO - Iako su rokovi za konstituisanje vlasti nakon izbora definisani zakonom, rijetki su sazivi koji su, prvenstveno na nivou BiH, mandat počeli na vrijeme, a doza pesimizma koja je vidljiva čak i redovima pobjednika, budi sumnju da ovaj put pregovori neće biti ni laki ni brzi kao nakon izbora 2022. godine.

Opšti izbori, u organizaciji Centralne izborne komisije (CIK) BiH, su održani 4. oktobra. Po prvi put su na svim biralištima bili instalirani uređaji za biometrijsku identifikaciju birača te za optičko skeniranje glasačkih listića.

Rokovi CIK-a su, s druge strane, ostali nepromijenjeni. Prema njima, konačni rezultati trebalo bi da budu potvrđeni do 3. novembra, u izuzetnom slučaju do 20. novembra. Međutim, tehnologije su dovele do veoma preciznih prvih rezultata za sve nivoe vlasti već sat nakon zatvaranja birališta, a prema njima izborni pobjednici su SNSD, SDA i HDZ BiH.

Preliminarni podaci CIK-a dali su vjetar u leđa predstavnicima partija da naprave prvi krug pojedinačnih pregovora između sebe, ali i sa nekima koji će, poput SDP-a BiH na nivou tzv. zajedničkih institucija, biti teško zaobići u vlasti jer je kadar te partije Denis Bećirović izborio još jedan mandat u fotelji bošnjačkog člana Predsjedništva BiH tako što je, između ostalih, pobijedio lidera SDA Bakira Izetbegovića.

Vlast na nivou BiH je tokom proteklih 20 godina formirana u različitim rokovima. Bilo je mandata koji se počinjali dva mjeseca nakon izbora, ali i gotovo godinu i po nakon potvrde izbornih rezultata. U idealnim uslovima bi mogla da bude formirana početkom 2027, moguće i prije proljeća, ali se na to mnogi u ovom momentu ne bi kladili. Svoje pozicije, naime, među prvima zauzimaju članovi Predsjedništva BiH, odnosno kadrovi SNSD-a, HDZ-a i SDP-a, te poslanici u Narodnoj skupštini, jer prva sjednica Skupštine treba da bude u roku od 15 dana od dana potvrde izbora, dok je u FBiH ostavljeno više vremena, jer prvo treba konstituisati kantonalne skupštine, a potom ključne federalne institucije.

Predsjedavajućeg Savjeta ministara imenuje Predsjedništvo, najkasnije 15 dana nakon konstitutivne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH gdje za opštu većinu trebaju najmanje 22 glasa, a to u ovom momentu nemaju sami SNSD, SDA i HDS već su im potrebni partneri.

Situaciju dodatno komplikuje što je red da Bošnjak bude predsjedavajući Savjeta, a po nepisanom pravilu, njega treba da predloži bošnjački član Predsjedništva, u ovom slučaju, Denis Bećirović kao politički protivnik SDA, odnosno stranke sa kojom treba da se konsultuje.

Nakon prvih postizbornih razgovora potvrđeno je partnerstvo  SNSD i HDZ, uz opasku da se čeka rasplet kod Bošnjaka kao i da će ozbiljniji pregovori uslijediti nakon konstituisanja skupštinskih saziva te domova naroda.

Funkcioner SNSD-a i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda na nivou BiH Nikola Špirić, je podvukao da su SNSD, HDZ BiH i SDA, pobjednici izbora.

- Kada se potvrde rezultati, ući će se u proces konstituisanja vlasti, ali mislim da taj proces neće biti kratak s obzirom na odnose unutar FBiH i bošnjačkog korpusa - istakao je Špirić za "Glas", uz ocjenu da bi u Srpskoj taj proces do Nove godine trebalo da bude završen.

Ni oni koji će, prema sadašnjem raspletu, ostati u opoziciji, ne vide vlast još na vidiku,
- Formiranje vlasti je veoma, veoma daleko. Prošli saziv je konstituisan u februaru 2023. i to se smatralo veoma brzim formiranjem vlasti. Mislim da to sada neće biti ni blizu - smatra aktuelni delegat u Klubu Srba u Domu naroda PS BiH i funkcioner PSS-a Nenad Vuković.

Pojašnjavajući zašto ne vjeruje u skorije formiranje vlasti na nivou BiH ukazao je na formalne razloge koji se tiču samih koraka koji vode do toga, ali i, kako je rekao, one političke prirode.

- Čuli smo najave Milorada Dodika da će uzvratiti SDA jer im nisu dozvolili da uđu u vlast poslije izbora 2018. godinu dana jer je Izetbegović prvo prijetio Dodiku da mora potpisati dokument nastavka puta ka NATO-u. Sada SDA želi u vlast na nivou BiH, a onda će SNSD postavljati neke uslove.

Osim toga, bošnjačke partije imaju problem, odnosno ko će s kim da ide u vlast te to što je ta situacija usko vezana između federalne kombinatorike i onoga na nivou BiH. I tu se stvari usložnjavaju i ne vidi se baš jednostavan izlaz iz ove situacije. Tu su i različiti pogledi na evropski put – zaključio je Vuković u izjavi za "Glas Srpske".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.