Šef Predstavništva Srpske u Francuskoj za "Glas": Paraliza Pariza!

PARIZ - Francusku je zahvatio talas masovnih protesta koji su prerasli u žestoke sukobe sa policijom, paljenje javnih zgrada, razbijanje izloga i pljačke prodavnica, a razmjere nasilja posebno su došle do izražaja u Parizu, gdje se nakon dramatičnih dešavanja situacija postepeno smiruje, dok prema dosadašnjim saznanjima nema prijava da među privedenima i povrijeđenima ima državljana Republike Srpske i Srbije.

Masovna okupljanja, koja su počela nezadovoljstvom stanjem u obrazovnom sistemu, prerasla su u širi društveni bunt zbog stanja u javnim službama, visokih poreza i načina na koji vlasti određuju državne prioritete.

Koliko je situacija bila ozbiljna, svjedoče prizori iz Pariza, gdje su građani tokom najburnijih sati izbjegavali izlazak na ulice i kretanje područjima zahvaćenim sukobima. Prema informacijama kojima raspolaže Predstavništvo Republike Srpske u Francuskoj, do zaključenja ovog broja "Glasa Srpske" nije bilo saznanja da među privedenima i povrijeđenima ima državljana Republike Srpske, Srbije i BiH.
 
PROCJENE

Prema riječima šefa Predstavništva Bojane Kondić Panić, situacija se nakon dramatičnih dešavanja postepeno smiruje, ali je teško procijeniti kako će se protesti dalje razvijati.
- U toku su čišćenja ulica i saniranje štete nastale tokom požara, razbijanja izloga i pljački. Ipak, ono što se dogodilo bilo je zaista strašno.

Prema snimcima objavljenim u medijima moglo se vidjeti da u pojedinim dijelovima grada nije bilo bezbjedno ni izaći na ulicu i da je nasilje dostiglo veoma visok nivo – rekla je Kondić Panić.

Ona je navela da tokom pet godina, koliko boravi u Francuskoj, nije svjedočila protestima koji su u tolikoj mjeri prerasli u nasilje i napade na javne institucije.

– Ranije se nije dešavalo da demonstranti upadaju u gradske uprave i pale objekte koji imaju i kulturnu i istorijsku vrijednost. U Limožu je zapaljena gradska kuća, dok su u drugim gradovima zabilježeni upadi u javne institucije i uništavanje imovine

Posebno je potresno vidjeti da gore zgrade koje predstavljaju dio istorijskog nasljeđa tih gradova – istakla je ona.Neredi su zahvatili i najpoznatije dijelove Pariza, a na meti su se našli luksuzni butici, prodavnice i drugi poslovni objekti.

– Čak su i mjesta na kojima ranije nisu bili česti ovakvi protesti, poput područja oko Luvra i Trga Konkord, bila zahvaćena dešavanjima. Na području Trijumfalne kapije i Jelisejskih polja bilo je razbijenih izloga i pljački. Ljudi su se sklanjali u stanove i izbjegavali izlazak, jer je kretanje ulicama bilo veoma otežano i nesigurno – navela je Kondić Panić.

Ona je objasnila da su se prvi protesti pojavili u obrazovnom sistemu, a da se nezadovoljstvo vremenom proširilo na šira društvena i ekonomska pitanja.

– O protestima se govorilo već mjesec dana, a nezadovoljstvo je najprije izbilo među nastavnicima i drugim zaposlenima u obrazovanju, koji su ukazivali na loše stanje u školama. Potom su im se pridružili i učenici, posebno iz gimnazija, zbog nedostatka nastavnog osoblja i neodgovarajućih uslova za rad i učenje – rekla je Kondić Panić.

Prema njenim riječima, u pojedinim školama nastava je bila obustavljena, dok su učenici dolazili pred ustanove, ali im je ulazak bio onemogućen.

– U nekim školama učenici već sedmicama nemaju redovnu nastavu. Dešava se da dođu pred školu, ali da ne mogu ući jer su ulazi blokirani kantama za smeće i drugim predmetima. Ukazuju na nedostatak nastavnika, klupa i stolica, kao i na loše uslove za obrazovanje. Posebno je teško u pojedinim predgrađima i siromašnijim dijelovima gradova – navela je ona.

Iako je stanje u školama bilo neposredni povod za okupljanja, Kondić Panić smatra da su protesti odraz mnogo šireg nezadovoljstva građana, koji traže promjene u načinu vođenja države i bolji kvalitet javnih usluga.

– Sve to izaziva veliki revolt. Ljudi smatraju da plaćaju visoke poreze, a da zauzvrat ne dobijaju odgovarajuće usluge, bilo da je riječ o obrazovanju ili zdravstvu. Francuska se posljednjih godina suočava i sa rastom javnog duga, a građani sve glasnije postavljaju pitanje prioriteta državne politike i načina na koji se troši novac – rekla je Kondić Panić.
Protesti su dobili i političku dimenziju.

Prema riječima Kondić Panić, dio ljevičarskih političkih grupacija podržava okupljanja, dok desnica koristi situaciju da ukaže na slabosti aktuelne vlasti i njenu nemoć da odgovori na nasilje. Nezadovoljstvo građana dodatno je povezano sa pitanjem državnih izdvajanja i prioriteta, uključujući i novac koji je Francuska posljednjih godina usmjeravala za podršku Ukrajini, dok se javne službe suočavaju sa brojnim problemima.

U Francuskoj živi i veliki broj građana srpskog porijekla, zbog čega se pažljivo prate informacije o njihovoj bezbjednosti i eventualnim incidentima.

– Ima dosta našeg naroda, naročito ljudi iz Srbije, ali i iz Republike Srpske i BiH. Prema informacijama kojima trenutno raspolažem, nema prijava incidenata u kojima bi oni bili ugroženi. Ipak, u ovakvim okolnostima važno je pratiti zvanične informacije i izbjegavati područja na kojima se održavaju okupljanja i gdje postoji rizik od novih sukoba – istakla je Kondić Panić.

 VREĆE ZA UDARANjE

Policijski nadzorni organ istražuje najmanje dvadesetak prijava policijskog nasilja, dok je među povrijeđenima i tinejdžer koji je, prema izvještajima, ostao bez šake nakon eksplozije šok-bombe.

Prema riječima francuskog premijera Sebastijana Lekornija, povrijeđeno je više od 150 policajaca, dok podaci o broju povrijeđenih demonstranata nisu objavljeni. Policijski sindikat UNSA upozorio je da su snage reda na ivici izdržljivosti.

- U svakom uglu Francuske naše kolege služe kao vreće za udaranje. Zasipaju ih kamenicama, povređuju ih i uvlače u prave zasjede. Ovo ne može trajati unedogled – poručili su iz sindikata.

Na ulicama Pariza ponovo su se pojavili i žuti prsluci, simbol pokreta koji je obilježio raniji period Makronove vlasti. Prema dostupnim procjenama, broj demonstranata premašio je najmasovnija okupljanja tog pokreta, ali je ostao ispod nivoa protesta protiv penzione reforme 2023. godine. Makron se u završnici predsjedničkog mandata suočava sa rastućim ekonomskim nezadovoljstvom, političkim podjelama i sve većim troškovima servisiranja javnog duga.

Nezadovoljstvo zbog skupoće proširilo se i van francuskih granica. Protesti su održani u Belgiji, Portugaliji i Italiji, gdje je policija u Milanu koristila suzavac, a u Bolonji vodene topove. U Albaniji su nastavljene demonstracije sa zahtjevom za ostavku premijera Edija Rame.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.