Advokati podnose inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o krivičnom postupku RS: Optuženima ugroženo pravo na branioca

BANjALUKA - Advokat Saša Labotić iz Zajedničke advokatske kancelarije “Kremenović i Mikanović” podnio je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku RS, koji je Narodna skupština Srpske usvojila 11. februara ove godine.

Labotić u inicijativi navodi da su neustavne pojedine odredbe članova 53. i 54. ovog zakona kojima se propisuje da “branioca po službenoj dužnosti postavlja predsjednik suda prema spisku koji sudu dostavi Advokatska komora RS”.

- Odredbom člana 19. Ustava Republike Srpske garantovano je pravo na slobodan izbor branioca. Kada se odredbe članova 53. i 53. ZKP-a RS dovedu u vezu sa navedenom odredbom Ustava Srpske jasno je da se krši ustavom zagarantovano pravo na slobodan izbor branioca - kaže Labotić.

Prema njegovim riječima, važećim odredbama ZKP RS optuženom je omogućen slobodan izbor branioca samo ako ima novca da ga angažuje i plati, a u suprotnom postavlja mu ga predsjednik suda na osnovu spiska advokatske komore.

- Na ovaj način su prekršena ustavom garantovana prava optuženom koji ima pravo da bira branioca koji će ga braniti u postupku kojem je izložen. Izbor branioca temelji se na povjerenju koje optuženi ima prema braniocu, a ne samo na formi da optuženi ima branioca - kaže Labotić.

Prema ranijim odredbama ZKP-a bilo je propisano “ako optuženi sam ne uzme branioca, branioca mu postavlja sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija, odnosno predsjednik vijeća, nakon što je osumnjičenom, odnosno optuženom prvo pružena prilika da sa predočene liste izabere branioca”. Labotić smatra da je usvojenim izmjenama ZKP-a +optuženima uskraćeno pravo iz dotadašnjeg ZKP-a, konkretno “prilika da sa predočene liste izabere branioca”.

S druge strane, iz Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Narodne skupštine RS ocjenjuju da osporene odredbe ZKP-a nisu neustavne zato što izmjenama i dopunama ZKP-a nije dirano pravo na izbor branioca.

- Svako ima pravo da sebi bira branioca i to nije sporno. Ovim odredbama se regulišu situacije u kojima optuženi ne iskoriste to pravo, već traže od države da im imenuje branioca. Izmjenama ZKP-a je to pravo dato isključivo predsjedniku suda, pri čemu je on ograničen u izboru, jer je propisano da će “branioca postaviti po redoslijedu advokata sa spiska advokata koji dostavlja Advokatska komora RS” - objašnjava jedan od članova skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, koji je insistirao na anonimnosti.

Prema njegovim riječima, to odgovara svima osim advokatima koji su do sada bili privilegovani i koji su u najviše postupaka bili postavljani za branioce po službenoj dužnosti.

- Biće zanimljivo vidjeti kakvu odluku će donijeti Ustavni sud RS, jer nije isključeno da uvaži inicijativu upravo zbog ranije odredbe iz ZKP-a koja je optuženima davala “„priliku da sa predočene liste izaberu branioca” - zaključuje naš sagovornik.

Ustav Srpske

Član 19. Ustava Republike Srpske na čije kršenje ukazuju u inicijativi glasi:

Zajamčeno je pravo na odbranu.

Jamči se pravo na slobodan izbor branioca i nesmetano opštenje sa njim.

Branilac ne može biti pozvan na odgovornost za radnje preduzete u postupku odbrane.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.