Foto: Glas Srpske
SARAJEVO, BANjALUKA - Monografija pod nazivom "Diplomatija Bosne i Hercegovine 1992 - 2022. godine", koja je kao institucionalno djelo najavljena iz Ministarstva inostranih poslova (MIP) BiH, podigla je veliku prašinu na političkoj sceni, a diplomate iz reda srpskog naroda tvrde da je u pitanju falsifikat i bezobzirna otimačina prava i interesa Republike Srpske.
Na zvaničnoj internet stranici MIP-a je, naime, nedavno objavljeno da je ta monografija pripremljena kao institucionalno djelo posvećeno razvoju diplomatske službe i spoljno-političkom djelovanju BiH, te da je priređena povodom 30. godišnjice prijema BiH u članstvo Ujedinjenih nacija.
Riječ je, piše, o prvoj publikaciji MIP-a koja obuhvata najvažnije segmente i postignuća diplomatije te međunarodnopravnih i konzularnih poslova od 1992. do 2022. godine, uz opasku da je nastala u okviru Ministarstva, kao rezultat rada radne grupe tog resora, uz doprinos angažovanih saradnika.
Međutim, gotovo istovremeno se pojavila i publikacija istog naslova koju potpisuje bivša šefica diplomatije Bisera Turković, koja je za vrijeme svog mandata 2021. i donijela odluku o formiranju Stručnog tima za izradu monografije tog naziva.
Sve to je rasplamsalo varnice između nje i aktuelnog ministra Elmedina Konakovića i otvorilo spor zbog autorskih prava te korišćenja državnih resursa za pripremu knjige o diplomatiji BiH.
Na publikaciju MIP-a su juče, s druge strane, stigle oštre reakcije srpskih diplomata.
Ambasador BiH u Azerbejdžanu Željko Samardžija kaže da ljudima, poput Harisa Silajdžića i Muhameda Šaćirbegovića koji su iznosili laži o Srbima, nema mjesta u zajedničkoj priči o razvoju diplomatije u BiH, jer ona može biti samo rezultat postdejtonske BiH ukoliko se usaglasi između predstavnika tri naroda.
- Ali za početak, bilo bi poželjno da se prvo usaglase unutar bošnjačkog korpusa jer očigledno da tu građu pokušavaju privatizovati Turkovićeva i Konaković, veličajući prije svega svoju ulogu i doprinos toj temi, iako su im rezultati rada minorni i uglavnom antisrpski - naveo je Samardžija, koji je dugogodišnji diplomata u MIP-u BiH.
Samardžija je napomenuo da je od same ideje ovaj poduhvat bio neprihvatljiv za srpski kadar te da je tadašnji zamjenik ministra Ana Trišić Babić odbila učešće u radnoj grupi zbog terminologije same monografije, koja je obuhvatala ratni period od 1992. do 1995. godine.
- U tom periodu ministri su bili Silajdžić i Šaćirbegović, koji su iznosili i širili laži o stradanju samo jedne strane u ratu, želeći na taj način da satanizuju Republiku Srpsku - naveo je Samardžija, uz podsjećanje da Silajdžić nikada nije odgovarao zbog iznošenja dezinformacija u UN 1992. o tome da su Srbi do tada, navodno, pobili 300.000 muslimana.
Karijerni srpski diplomata Branko Branković kaže da je objavljivanje ove monografije pokušaj da se pod tzv. diplomatiju BiH od 1992. pa nadalje umiješaju svi, uključujući Republiku Srpsku. Da je u pitanju falsifikat tvrdi i nekadašnji srpski diplomata Živadin Jovanović.
- To se ogleda u činjenici da se pretenduje na kontinuitet koji nije postojao. U vreme građanskog rata u BiH nije bilo državnog predstavljanja BiH, a postojala je Republika - naveo je Jovanović, koji smatra da o ovom djelu treba da bude otvorena rasprava u Predsjedništvu BiH, jer je MIP izašao iz ustavnih okvira.
"PRVA VIOLINA"
Bivši predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Dragan Kalinić juče je poručio da je spoljna politika BiH privatizovana priča i nerijetko neuspjeli pokušaj bosanskih unitarista da to prikažu kao jedinu istinu o BiH. On je napomenuo da je tokom rata "prva violina" BiH diplomatije bio Haris Silajdžić, sasvim jasan u antisrpskoj politici.
- Šta je uopšte spoljna politika BiH ako se oko njene suštine ne može postići saglasnost u jedinoj nadležnoj instituciji za njeno usmjeravanje, a to je Predsjedništvo BiH - upitao je Kalinić i podsjetio da je Republika Srpska odmah nakon osnivanja izabrala za prvog ministra inostranih poslova Aleksu Buhu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.