Foto: Gujon: Niko se neće baviti srpskim jezikom, ako mi to ne uradimo
BEOGRAD- Direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Arno Gujon izjavio je danas da će akcenat Uprave, kada je riječ o dijaspori, biti na učenju srpskog jezika, navodeći da se niko srpskim jezikom neće baviti "ukoliko mi to sami ne uradimo".
- Čitam da je francuski jezik u opasnosti zbog sveprisutnog engleskog jezika. Oko 512 miliona ljudi ga govori, a ipak se priča da je ugrožen, a mi sa 15 ili 20 miliona onih koji govore srpski, moramo da budemo svesni toga da ako se mi ne bavimo srpskim jezikom, niko umesto nas neće - rekao je Gujon na sjednici Odbora za dijasporu Skupštine Srbije.
Gujon je kazao da je pokrenuta i kampanja za očuvanje srpskog jezika.
- Obično se do sada dan maternjeg jezika obeležavao za pripadnike nacionalnih manjina, i to treba da negujemo i dalje, međutim srpski jezik itekako zaslužuje da se njime bavimo - istakao je Gujon.
On je na skupštinskom Odboru za dijasporu naveo da ima 1,6 miliona Srba u regionu i “isto toliko razloga da region kaže ''hvala'' - za toleranciju, rad, na dorpinosu kulturnom i ekonomskom”.
- Nažalost, svedoci smo da biti Srbin u regionu nije uvek jednostavno i da ne uživamo uvek poštovanje koje zaslužujemo. Često umesto reči hvala dobijemo i reči mržnje, umesto poštovanja – omalovažavanje - primjetio je Gujon.
Istakao je da zbog toga i postoji Uprava za saradnju sa dijapsorom i Srbima u regionu, kao i skupštinski Odbor za dijasporu, odnosno da su tu zbog poboljšanja položaja Srba.
- Crna Gora, BiH, Hrvatska, Albanija, Rumunija, Mađarska, Slovenija. Ono što je tim zemljama zajedničko je srpski narod koji je doprinosio razvoju, izgradnji tamošnjih društava i zemalja...U svim tim zemljama biti Srbin treba da bude ponos, a ne povod za diskriminaciju i za stid - poručio je Gujon.
Kaže da Uprava, kao i predstavnici odbora treba da pitaju pri svakom susretu predstavnike država regiona, primera radi, zašto Srbi nemaju status nacionalne manjine za razliku od njihovih sunarodnika koji to imaju u Srbiji, iako su manje brojni ili zašto je ćirilica potisnuta?
Gujon je kazao da na godišnjem nivou Uprava raspolaže sa 50 miliona dinara za udruženja Srba iz regiona i 50 miliona dinara za udruženja Srba iz dijaspore.
Finansira se oko 250 takvih projekata, rekao je Gujon i dodao da se radi na tome da se konkurs digitalizuje i da se to više ne radi “ručno”.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.