Grade hram da pretke dostojno sahrane po drugi put FOTO

Čapljina - Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Goran Mutabdžija izjavio je danas da će Vlada Srpske, shodno svojim mogućnostima, pomoći izgradnju spomen-hrama u Prebilovcima čija je simbolika takva da se povezuje sa Crkvom Hristovog groba u Jerusalimu, što govori o veličini žrtve, prenose agencije.

Ministar Mutabdžija danas je u ime Vlade Republike Srpske prisustvovao parastosu u Prebilovcima za za više od 4.000 Srba stradalih u dolini Neretve od ustaša u Drugom svjetskom ratu. On je naglasio da je ovo veoma važno mjesto za istoriju srpskog naroda.

- Naša obaveza je da njegujemo tradiciju obilježavanja stratišta srpskog naroda. S tim u vezi, mi smo pokrenuli projekat sa Muzejom holokausta iz Jerusalima za edukaciju naših profesora istorije i jezika da podučavaju svoje kolege i da njegujemo i širimo svijest o potrebi čuvanja sjećanja. To je jako važan projekat - naglasio je Mutabdžija.

On je naveo da Vlada Republike Srpske nastoji da vodi jednaku brigu o srpskom narodu na cijelom području BiH, ali i u rasijanju.

Vladika umirovljeni zahumsko-hercegovački Atanasije osveštao je danas kamen-temeljac za spomen-hram u kome će biti pohranjene kosti žrtava ustaških zločina koje su Prebilovčani uspjeli sakupiti u proteklih desetak godina u okolini spomen-kosturnice.

Vladika Atansije bio je i 1991. na osveštanju spomen-kosturnice u Prebilovcima u koju su tada sahranjene kosti više od 4.000 stradalih Srba u Drugom svjetskom ratu iz doline Neretve sakupljenih iz 13 jama.

Kosturnicu su 1992. godine minirale hrvatske snage, a kosti su spaljene.

Tada je spaljeno i selo.

Vladika Atanasije apelovao je na mještane da ponovo pretraže teren oko kosturnice i pokupe kosti, jer je i sam posljednjih godina nalazio razbacane kosti žrtava.

U avgustu 1941. godine ustaše su ubile 826 od ukupno 1.000 stanovnika Prebilovaca, među kojima najviše žena i djece. Najveći broj žrtava ubijen je u Šurmanačkoj jami zvanoj “Golubinka” u blizini Međugorja.

Do kraja rata broj žrtava u Prebilovcima dostigao je 850 što je bilo 85 odsto ukupnog stanovništva sela.

Svake godine se prve subote u avgustu u Prebilovcima služi parastos.

Predsjednik Upravnog odbora Srpskog nacionalnog društva “Prebilovci” iz Beograda Milenko Jahura podsjetio je da su prebilovačke žrtve sada svete i da je polaganje kamena-temeljca za spomen-hram veliki trenutak.

- Ono za što smo molili Boga to se i ostvarilo – da im se molimo kao svetima. Njima se više neće služiti parastos, već ćemo se moliti njima - rekao je Jahura.

On je istakao da Udruženje ulaže velike napore da se ne zaborave prebilovačke žrtve.

- Prebilovci su mjesto koje se najviše borilo za istinu o stradanju srpskog naroda. Japanski list “Asahi šimbun” Prebilovce je proglasilo za najstradalnije selo u Evropi u Drugom svjetskom ratu i među četiri najstradalnija sela u svijetu - dodao je Jahura.

On je naglasio da će Prebilovčani uložiti maksimalne napore da se izgradi hram, te da očekuju pomoć.

Dvadesetogodišnji Bojan Ekmečić prije deset godina vratio se u Prebilovce, gdje živi sa roditeljima i četiri mlađe sestre.

Kaže da u Prebilovcima trenutno živi svega 60 do 70 ljudi.

- Teško je. Nezgodno. Došli smo na ruševine, krenuli od nule. Bavimo se poljoprivredom - kaže Bojan.

Bojan je studirao informatiku u Mostaru, ali je moramo napraviti pauzu zbog teške situacije.

Nada se da će nastaviti studije, ali i da će u Prebilovcima biti bolje.

- Možda će se sa izgradnjom hrama čuti za Prebilovce, a možda će to biti podsticaj nekima i da se vrate - nada se Bojan.

Izgradnja spomen-hrama u Prebilovcima po uzoru na Crkvu Hristovog groba u Jeruslimu već je počela.

Paroh čapljinski Danilo Boro kaže da je ogromna želja potomaka žrtava da se hram izgradi i da njihovi preci konačno nađu smiraj na dostojanstven način.

- Žrtve su ovdje stradale dva puta. Stradanje poslije stradanja. Bogu hvala, to nije ubilo ljude ovdje, već ih je ojačalo u vjeri i nadi da poslije stradanja dođe vaskrsenje. Ovaj hram je posvećen Vaskrsenju Hristovom i to nije slučajno, već ima veliku simboliku - rekao je Boro.

On je dodao da su osigurana sredstva tek za temelje hrama, ali da se nada da će pomoć stići, jer je potrebno više od milion KM.

U Prebilovcima se danas okupilo nekoliko stotina vjernika i Prebilovčana sa svih strana svijeta.

Oni očekuju da će uspjeti izgraditi hram kako bi njihovi preci konačno našli smiraj.

Njegovo preosveštenstvo episkop umirovljeni zahumsko-hercegovački Atanasije osveštao je danas kamen-temeljac spomen-hrama u Prebilovcima, gdje je sa eparhijskim sveštenstvom služio Svetu arhijerejsku liturgiju i pomen za više od 4.000 Srba ubijenih u dolini Neretve od ustaša u Drugom svjetskom ratu.

Spomen-hram gradi se na temljima kosturnice koju su hrvatske snage 1992. godine minirale, a kosti uništile.

Vladika Atanasije je nakon liturgije osveštao kosti koje su smještene u nekadašnjoj školi, a koje su skupljene nakon povratka Srba u Prebilovce i biće pohranjene u spomen-hramu kad bude izgrađen.

On je podsjetio da su na tom mjestu spaljene srpske kosti, jer su ustaški zločinci htjeli da iskorijene Srbe.

- Iz pamćenja nas ne mogu iskorijeniti. Pratiće ih postaradali cijeli život. Teško se protiv preminulih boriti, niko nije pobijedio mrtve. Sebe su sramili oni koji su to radili - poručio je vladika Atanasije.

Na liturgiji se okupilo više stotina vjernika, među kojima i Prebilovčani sa svih strana svijeta, a prisustvovao je i ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Goran Mutabdžija.

Ove godine navršavaju se 72 godine od pogibije Srba u Prebilovcima, gdje je 6. avgusta 1941. godine ubijeno 826 mještana ovog sela i bačeno u Šurmanačku jamu kod Međugorja. Zato se u ovom mjestu pomen daje uvijek prve subote u avgustu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.