Na stotine pacijenata sa znakovima depresije

BANjALUKA - Hiljade građana Republike Srpske odazvalo se organizovanom skriningu depresije, a prva iskustva iz domova zdravlja pokazuju da je ovaj program omogućio da se simptomi bolesti prepoznaju na vrijeme i pacijenti blagovremeno upute na liječenje, što značajno povećava šanse za oporavak.

• U domovima zdravlja u Republici Srpskoj do sada je kroz organizovani skrining depresije pregledano više od 13.200 građana, od čega 8.586 u Banjaluci i 4.648 u Bijeljini.
• U Bijeljini je 976 osoba upućeno u Centar za zaštitu mentalnog zdravlja nakon skrininga, dok ljekari naglašavaju da pozitivan rezultat upitnika nije dijagnoza, već osnov za dodatnu procjenu.
• Stručnjaci ističu da organizovani skrining omogućava rano otkrivanje simptoma depresije i blagovremeno liječenje, te da sve više građana prihvata da potraži stručnu pomoć.
• Prema procjenama Svjetska zdravstvena organizacija, do 2030. godine depresija će biti među vodećim zdravstvenim problemima u svijetu.

Iz Doma zdravlja Banjaluka navode da je od početka primjene programa skrining depresije obavljen kod 8.586 osiguranih lica. Pregledi obuhvataju osobe starije od 65 godina, kao i građane od 18 do 64 godine koji imaju pozitivnu porodičnu anamnezu ili boluju od određenih hroničnih bolesti, a procjena se vrši popunjavanjem upitnika. 

- Građane pozivamo kontinuirano, u skladu sa našim kapacitetima. Cilj nam je da ove preventivne usluge sprovedemo za sve osiguranike kojima su one potrebne - poručili su iz banjalučkog Doma zdravlja. 

Ističu da depresija nastaje kao posljedica djelovanja više bioloških, psiholoških i socijalnih faktora, među kojima su dugotrajan stres, gubici, ekonomske teškoće, hronične bolesti, genetska predispozicija i nezdrave životne navike.

U Domu zdravlja Bijeljina napominju da je u okviru projekta rane detekcije i prevencije depresivnih poremećaja pregledano 4.648 građana. Istovremeno, 94 žene u perinatalnom periodu popunile su Edinburšku skalu postporođajne depresije, dok je 976 osoba upućeno u Centar za zaštitu mentalnog zdravlja. Pomoćnik direktora za opšte poslove i koordinator projekta Ružica Jelisić ističe da ovo ne znači da je depresija postala učestalija, već da je zahvaljujući organizovanom skriningu i većoj svijesti građana moguće mnogo ranije prepoznati osobe kojima je potrebna pomoć.

- Skrining je danas postao sastavni dio rada timova porodične medicine. Uspostavljen je brz i efikasan sistem upućivanja pacijenata u centre za zaštitu mentalnog zdravlja, a činjenica da je više od 4.600 građana prošlo kroz ovaj proces pokazuje da se stigma u vezi sa mentalnim zdravljem postepeno smanjuje i da ljudi sve lakše prihvataju da potraže stručnu pomoć - rekla je Jelisićeva.

Da je skrining važan alat za rano otkrivanje depresije potvrđuju i u Domu zdravlja Doboj. Specijalista porodične medicine Zagorka Pavlović Blagojević kaže da se pregledi sprovode kontinuirano, najčešće prilikom redovnih preventivnih pregleda ili kada pacijent dođe u ambulantu zbog nekog drugog zdravstvenog problema.

- Upitnik je jednostavan za popunjavanje i omogućava da prepoznamo pacijente koji ranije nisu ukazivali na psihičke tegobe niti su zbog njih tražili pomoć. Pozitivan rezultat ne znači automatski da osoba boluje od depresije, već predstavlja signal da je potrebna dodatna procjena ljekara. Kod većine pacijenata dovoljan je razgovor sa porodičnim ljekarom ili psihologom, dok se manji broj upućuje psihijatru. Najveća vrijednost skrininga jeste to što omogućava da se depresivni simptomi otkriju na vrijeme, prije nego što bolest uznapreduje i zahtijeva složenije liječenje - naglasila je Pavlović Blagojević.

Psihijatar dr Aleksandar Pejić kaže da iskustva domova zdravlja pokazuju da organizovani skrining ispunjava svoj najvažniji cilj, da se depresija prepozna u ranoj fazi, kada su izgledi za uspješno liječenje najveći.

- Svaki organizovani skrining predstavlja važan korak u prevenciji. Kod depresije je to posebno značajno, jer mnogi pacijenti godinama ne prepoznaju simptome ili ih prikrivaju. Popunjavanje upitnika mnogima je lakši prvi korak nego neposredan razgovor o psihičkim tegobama pa se lakše odlučuju da potraže stručnu pomoć. Upravo zato su ovakvi programi već dugo standard u razvijenim zemljama - rekao je Pejić.

On ističe da se zahvaljujući preventivnim pregledima i smanjenju stigme otkriva mnogo više slučajeva, nego ranije.

- Posljednjih pet-šest godina primjetno je da se, naročito mlađe generacije, mnogo lakše odlučuju da potraže stručnu pomoć. Stariji i dalje češće odgađaju odlazak ljekaru, a mnogi u početku ni ne prepoznaju da su nesanica, gubitak apetita, bezvoljnost ili pad koncentracije simptomi depresije. Upravo zato organizovani skrining ima veliki značaj, jer omogućava da se problem otkrije prije nego što bolest uznapreduje - kazao je Pejić, podsjećajući da značaj ranog otkrivanja depresije potvrđuju i procjene Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojima će do 2030. godine depresija biti među vodećim zdravstvenim problemima u svijetu.

SIMPTOMI

Prema riječima Aleksandra Pejića najčešći okidači depresije su dugotrajan stres, finansijska nesigurnost, gubitak bliske osobe, porodične i partnerske krize, ali i posljedice ratnih trauma koje su i dalje prisutne na ovim prostorima.

- Ako duže od dvije sedmice traju bezvoljnost, gubitak interesovanja za svakodnevne aktivnosti, nesanica, poremećaj apetita, povlačenje iz društva, pad koncentracije, učestalo plakanje ili osjećaj beznađa, neophodno je potražiti stručnu pomoć. Što se liječenje započne ranije, veće su šanse za potpuni oporavak, dok je kod pacijenata koji mjesecima ili godinama odgađaju odlazak ljekaru liječenje znatno duže i složenije - poručio je Pejić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.