Mitropolit Nikolaj život dao crkvenoj prosvjeti

FOČA - Blaženopočivši mitropolit dabrobosanski Nikolaj cijelog sebe dao je crkvenoj prosvjeti, živio je za svoje đake, danonoćno o njima brinuo, duhovno ih osnaživao i materijalno pomagao, rečeno je danas u fočanskoj Bogosloviji na obilježavanju deset godina od upokojenja ovog srpskog arhijereja.

Arhijerejsku liturgiju i pomen parastos mitropolitu Nikolaju u Crkvi svetih Petra Dabrobosanskog i Vasilija Ostroškog u krugu Bogoslovije služili su mitropoliti dabrobosanski i zahumsko-hercegovački Hrizostom i Dimitrije, i u ime patrijarha srpskog Porfirija, vikarni episkop lipljanski Dositej uz sasluženje velikog broja sveštenika.

Nakon liturgije, u prostorijama Bogoslovije razgovaralo se o životu i neprolaznom djelu mitropolita Nikolaja, za kojeg je istaknuto da je crkvene škole osnivao u najtežim vremenima, pod najtežim uslovima, kada je to izgledalo nezamislivo i neizvodljivo.

Pokrenuti srpsku bogosloviju u Manastiru Krka 1964. godine, u vrijeme socijalističke Jugoslavije, kada se to niko nije usuđivao da uradi, i to na prostoru Hrvatske, moglo bi se svrstati u rubriku "vjerovali ili ne", rečeno je na skupu.

Ništa manje vrijedno dostignuće je i osnivanje Duhovne akademije /današnjeg Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta/ u Foči 1994. godine u vrtlogu građanskog rata u BiH, a kasnije i Srednje bogoslovske škole.

Mitropolit Hrizostom je rekao da je mitropolit Nikolaj bio veliki učitelj Srpske pravoslavne crkve u 20. vijeku, koji je osnivao bogoslovske škole i molio se Gospodu da od djece koja dođu u te škole napravi dobre ljude i dobre sveštenike, što je i činio kroz neizmjeran trud i zalaganje.

On se kao Nikolajev učenik prisjetio teških vremena u Bogosloviji u Manastiru Krka.

"Više je mislio o učenicima nego o sebi i često je sebe izlagao velikim životnim opasnostima. Nekad smo ga nalazili kako na putu leži potpuno nemoćan, kao mrtav od umora, od jurenja da bi nešto stvorio u teška vremena", rekao je mitropolit Hrizostom.

Ukazujući na ogroman značaj Bogoslovije i Bogoslovskog fakulteta u Foči, mitropolit Hrizostom je naveo da u vrijeme njihovog osnivanja mnogi nisu razumjeli mitropolita Nikolaja.

"Tek danas osjećamo šta znači da imamo Bogoslovski fakultet u Foči, koji može da parira drugim teološkim školama drugih crkava i vjerskih zajednica u BiH, šta znači da imamo svoju Bogosloviju koja je jedna od najuspješnijih škola u Srpskoj crkvi", naveo je vladika Hrizostom, podsjetivši da kada je Nikolaj došao na čelo mitropolije nije bilo nijednog manastira u toj eparhiji, te da nije imao ni mitropoliju u Sarajevu.

Koliko mu je bilo stalo do crkvene prosvjete i koliko je brinuo o svojim đacima najbolje govori podatak da je mitropolit Nikolaj iz svojih ličnih sredstava mnoge od učenika stipendirao.

Među njima je i današnji dekan Bogoslovskog fakulteta "Sveti Vasilije Ostroški" u Foči Darko Đogo.

"On je i moj lični dobrotvor. U doba kada je moja porodica, majka, brat i ja, bila u najgorem materijalnom statusu, a majka je bila i bolesna, on nas je prigrlio, poznajući nas ne samo kao djecu pokojnog oca, nego i kao ljude koji neprekidno dolaze u paljansku crkvu, pomagao nas je i stipendirao, sa svake strane bio otac", ispričao je Đogo.

Dekan Bogoslovskog fakulteta ističe da je mitropolit Nikolaj veliki čovjek o kojem istorija sa distancom od deset godina govori samo najljepše riječi.

"On je bio pregalac, nije prihvatao odgovore `ne može i `neću`. Imao je pomoć patrijarha Pavla, koji ga je mnogo volio, a i mitropolit njega, imao je pomoć svojih đaka - mitropolita Amfilohija i vladike Atanasija, kojima je predavao u Bogosloviji u Rakovici i plodove njihovog zajedničkog truda vidimo i danas", rekao je Đogo.

Rektor fočanske Bogoslovije Ljubomir Prijović podsjetio je da je ova srednja škola nastala nakon što se Bogoslovija Sveta tri jerarha iz manastira Krka, nakon izbjeglištva u Foči, 1996. godine vratila u Dalmaciju.

"Možemo sa sigurnošću reći da je vizija mitropolita Nikolaja, njegov cjelokupan rad uspješan, a što se danas vidi jer su profesori na Bogosloviji i Bogoslovskom fakultetu u Foči upravo učenici i studenti ove dvije škole", rekao je Prijović.

Iza mitropolita Nikolaja možda nije ostalo mnogo pisanih djela, ali je baš poput Svetog Save, iza kojeg takođe nije ostalo mnogo knjiga, ušao u srca ljudi i ostavio ogroman trag u srpskoj prosvjeti.

Bio je skroman čovjek i monah, koji je svoju Crkvu i svoj narod volio svim bićem svojim. Često na prvi pogled ljutit i strog, ali iza se krilo meko srce velikog i divnog arhijereja i čovjeka, poručeno je sa skupa. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.