Demografi upozoravaju: BiH postaje kao Sahara

Kaže ovo za "Glas Srpske" demograf Aleksandar Čavić, komentarišući najnovije statističke podatke koji se ni po čemu ne razlikuju od prethodno objavljenih, da li na mjesečnom ili godišnjem nivou, ali pokazuju da su negativni demografski trendovi i dalje sveprisutni. 

 

Kako kaže, zajedno sa svojim kolegama već 20 godina konstantno upozorava na neophodnost donošenja sistemskih i strateških mjera kako bi se zaustavili negativni demografski trendovi koji bi, ukoliko se i dalje nastave, mogli dovesti da toga da za nekoliko decenija, negdje do 2070. godine, u BiH živi tek nešto više od milion ljudi, od čega bi čak njih 42 odsto bili stariji od 65 godina. 

 

- Ovo znači da bi za nekoliko decenija BiH mogla imati tek oko 300.000 radno sposobnog stanovništva, te da bi domaćoj privredi nedostajalo više od 600.000 radnika da bi se održao sistem u kakvom-takvom stanju. Taj deficit bi se onda morao nadomjestiti uvozom radne snage. Ako pretpostavimo da bi jedan dio tih inostranih radnika vjerovatno u BiH došao sa porodicama, imali bismo situaciju da Srbi, Hrvati i Bošnjaci, konstitutivni narodi, postanu statistička manjina, dok će došljaci činiti većinu. I ovo je nešto što bi moglo postati naša realnost ako se nešto u međuvremenu ne promijeni - upozorio je Čavić. 

 

Navodi i da nije optimista, jer nadležni očigledno ne shvataju suštinu problema i ne donose adekvatne mjere kako bi se zaustavio negativni zahuktali demografski točak.  

 

Kako kaže, oni se vrlo često ponašaju poput pijanih milionera iako BiH već godinama ima negativne obje komponente koje utiču na demografiju, odnosno broj stanovnika, a to su prirodni priraštaj i migracioni saldo. 

 

- Vlada jedno mišljenje da, ako se nešto ignoriše, problem će sam po sebi nestati. Ako se i donesu neke mjere, one su ad hok i populističke. Jedina mjera koja je, prema mom mišljenju, dala neke pozitivne rezultate jeste prenošenje troškova porodiljskog odsustva sa poslodavca na javni sektor, odnosno državu. Svi ostali pokušaji, pa i oni da se preslikaju nekakvi modeli iz svijeta, nisu ništa drugo do gubljenje vremena, kojeg imamo sve manje. Bojim se budućnosti, jer se svi oni negativni demografski trendovi ne mogu preokrenuti preko noći, u  kratkom vremenskom roku - poručio je ovaj demograf. 

 

A oni su, nažalost, prisutni i danas. Prema podacima Zavoda za statistiku BiH, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je opet manji broj rođene djece i sklopljenih brakova u odnosu na isti period prošle godine, ali i veći broj umrlih za više od pet odsto. Ovi podaci dolaze kao gorka pilula na već ranije objavljene međunarodne statističke izvještaje i procjene MMF-a i UN. Da nam se ne piše ništa dobro, otkrivaju i podaci da BiH svakim danom postaje malobrojnija za minimalno 70 ljudi, odnosno za više od 25.000 ljudi na godišnjem nivou - bez jednog omanjeg grada. Tokom proteklih nekoliko godina u prosjeku je rađano 66 djece dnevno, dok je umiralo 117 osoba, a emigriralo u prosjeku 19. 

 

Prevedeno na minute i sate, u BiH se svakih 21,8 minuta rodi jedno dijete. Svakih 12,3 minuta, odnosno 1,3 sata, neko umre ili emigrira. To znači da BiH ostaje "kraća" za jednu osobu svakih 20 minuta. Nažalost, ovdje nije kraj crnoj statistici. 

 

Po broju starijih od 65 godina BiH, prema podacima UN, zauzima neslavno 11. mjesto u svijetu, odmah iza Srbije i Hrvatske, jer se oko 23 odsto ljudi nalazi u ovoj starosnoj kategoriji, a procjene su da bi se do 2050. ovaj procenat mogao dodatno uvećati, čak na 34 odsto. Ukoliko se ovo obistini, to bi značilo da bi za 25 godina svaki treći građanin imao više od 65 godina, a što bi onda poguralo BiH čak na četvrto mjesto ove neslavne "staračke" liste. Kada su pitanju dugoročnije prognoze, one otkrivaju da bi u BiH 2100. godine moglo živjeti negdje oko 38 procenata starih ljudi. 

 

 

Prema nedavnim podacima Međunarodnog monetarnog fonda, ali i populacionog fonda Ujedinjenih nacija, u posljednjih 30 godina sve balkanske zemlje zabilježile su pad broja stanovnika, a neslavni rekorder je BiH, koja je prema njihovim procjenama ostala čak bez trećine populacije. Njihovi podaci otkrivaju da je posljednjih 25 godina BiH izgubila više od 1,1 milion ljudi i ukoliko se nastave negativni demografski i migracioni trendovi prisutni već decenijama, ona bi za nekoliko decenija mogla imati samo 1,4 miliona stanovnika, za dvije trećine manje nego devedesetih godina prošlog vijeka.