U Hašanima održane "Ćopićeve staze djetinjstva": Otvoreno pozorište "Ježeva kućica"

KRUPA NA UNI - Književna manifestacija "Ćopićevim stazama djetinjstva" održana je u nedjelju u Hašanima, rodnom mjestu velikog srpskog pisca Branka Ćopića, uz učešće pjesnika, kulturnih radnika, učenika i poštovalaca njegovog djela.

Ovogodišnje okupljanje obilježili su podsjećanje na književno nasljeđe jednog od najznačajnijih srpskih pisaca, dodjela nagrade Fondacije "Branko Ćopić", kao i predstavljanje pozorišta "Ježeva kućica", novog kulturnog prostora namijenjenog prije svega djeci i mladima.

Pjesnik Zoran Kostić istakao je da Ćopićevo stvaralaštvo odlikuju neposrednost, spontanost i izuzetna književna vrijednost. "Branko Ćopić nikada nije redigovao svoje stranice, sve je bilo prva ruka, a svojim vrhunskim književnim djelom zadužio je svijet", rekao je Kostić u Hašanima.

On je dodao da je Ćopić svemu što je radio davao poseban pečat. "Sve što je Branko radio, on je pozlatio", naglasio je Kostić.

"Ježeva kućica" kao novo mjesto susreta djece i kulture

Predsjednica banjalučke Fondacije "Branko Ćopić" Mirjana Stojisavljević istakla je da se ove godine navršava 111 godina od rođenja pisca, 42 godine od njegove smrti, kao i 30 godina od kada Republika Srpska organizuje ovu manifestaciju.

Poseban značaj ovogodišnjeg okupljanja, prema njenim riječima, predstavlja pozorište "Ježeva kućica", smješteno u Hašanima, naspram kuće Ćopićevog ujaka Jandrije. Novi prostor trebalo bi da postane mjesto okupljanja učenika, pjesnika i dobrotvora, ali i središte budućih kulturnih programa posvećenih dječijem stvaralaštvu.

"Za Fondaciju ova godina je veoma značajna jer srpskom narodu i velikanu pisane riječi darujemo u Hašanima, prekoputa kuće Ćopićevog ujaka Jandrije, hašansko pozorište 'Ježeva kućica', koje će ove godine ugostiti đake, pjesnike i dobrotvore", istakla je Stojisavljevićeva.

Pozorišni reditelj Andrej Drljača ocijenio je da je otvaranje ovog prostora važno za kulturni život Hašana i šireg područja, naglasivši da u okolini ne postoji pozorište kao ustanova.

On je najavio i planove za pokretanje dječijeg festivala posvećenog sjećanju na Branka Ćopića, čime bi njegovo književno nasljeđe dobilo dodatnu mogućnost da se približi novim generacijama.

Nagrada "Blagodarje" za Sunčicu Marković

Nagrada "Blagodarje", koju dodjeljuje Fondacija "Branko Ćopić", ove godine uručena je Sunčici Marković iz Novog Sada, autorki izložbe posvećene životu i djelu velikog pisca.

Izložba, koja će biti postavljena u pozorištu "Ježeva kućica" u Hašanima, kroz fotografije, ilustracije, aforizme i dokumente predstavlja različite aspekte Ćopićevog života i stvaralaštva. Markovićeva je istakla da nagrada predstavlja potvrdu značaja višegodišnjeg projekta koji Kulturni centar Novog Sada realizuje u saradnji sa Maticom srpskom.

"Nagrada je potvrda da je višegodišnji projekat koji Kulturni centar Novi Sad radi u saradnji sa Maticom srpskom postigao cilj. U pitanju je projekat od 2022. godine, tiče se migracija i kolonizacije Vojvodine u 20. vijeku", rekla je Markovićeva.

Vršilac dužnosti zamjenika načelnika opštine Krupa na Uni Miroslav Radaković izrazio je nadu da će manifestacija u budućnosti biti obilježavana na način dostojan pisca čije je djelo odavno prevazišlo lokalne i nacionalne okvire.

Za najbolje literarne radove nagrađene su učenice banjalučke Osnovne škole "Branko Ćopić" Marina Kelečević i Mateja Majstorović. U programu su učestvovali pjesnici Zoran Kostić, Zoran Starčević, Božidar Bjelica Japan, Slobodan Vrhovac, Ivica Vanja Rorić i Miloš Štrkić, koji su kazivali stihove.

Manifestacija je počela polaganjem cvijeća na Ćopićevu bistu kod Spomen-škole "Branko Ćopić", dok je nakon programa za goste priređen slavski ručak povodom krsne slave porodice Ćopić - Miholjdana.

 

Branko Ćopić – pisac koji je obilježio srpsku književnost

 

Branko Ćopić rođen je 1. januara 1915. godine u Hašanima. Od ranih književnih radova do djela koja su postala dio školske lektire i kulturnog pamćenja, izgradio je prepoznatljiv stil obilježen humorom, liričnošću, toplinom i dubokim razumijevanjem čovjeka i njegovog zavičaja.

 

Prvu književnu nagradu dobio je 1938. godine od Akademije sedam umjetnosti za kratku priču, naredne godine uručena mu je Rakićeva nagrada, a 1940. godine i nagrada Srpske kraljevske akademije.

 

Njegova antologijska zbirka pripovjedaka "Bašta sljezove boje" ovjenčana je Njegoševom nagradom 1972. godine, dok je NIN-ovu nagradu za najbolji roman dobio 1958. godine za djelo "Ne tuguj, bronzana stražo".

 

Od 1968. godine bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti. Preminuo je 26. marta 1984. godine u Beogradu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.