Novi ciklus i nada u nebo
Puni optimizma i entuzijazma, baš kako proljeće i nalaže, domaći poljoprivredni proizvođači ovih dana širom zemlje užurbano pripremaju oranice i sade luk, krompir, kupus...
Planiraju da zasiju i obrade oko 170.870 hektara plodnog tla Srpske, a oni koji se bave procjenama izračunali su da će ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje ove godine premašiti milijardu maraka.
Plan je, za naše uslove, više nego optimističan i svi žele da bude realizovan, ali jedna rečenica koju domaći proizvođači prečesto izgovaraju para uši i tjera na sumnju u njihov uspjeh.
“Samo da nas vrijeme i nebo posluže”, tih nekoliko famoznih riječi koje gotovo svi ratari, povrtari i voćari ponavljaju kao mantru.
A da li baš tako mora biti u 21. vijeku, zar poljoprivredna proizvodnja jedne zemlje danas treba zavisiti od vremenskih prilika i raspoloženja majke prirode?
U vijeku revolucionarnih otkrića, kada su svim proizvođačima, bez obzira na granu kojom se bave, dostupna najrazličitija tehnološka dostignuća, zar je nemoguće eliminisati štetu od vremenskih nepogoda ili je bar ublažiti u određenoj mjeri da proizvodnja bude opravdana i donese kakvu-takvu zaradu seljaku. Evropski proizvođači ni izbliza ne trpe štetu od posljedica prouzrokovanih suncem, gradom, kišom, olujama, kao što je slučaj kod nas.
A razlog je što u svom radu primjenjuju sve ono što im je na raspolaganju, počevši od sistema za navodnjavanje, protivgradne mreže, raznih hemijskih sredstava koja mogu zaštititi usjeve od mrazeva, protivgradne rakete, kao i niz različitih aplikacija i pametnih rješenja koji upozoravaju na vremenske nepogode i moguće probleme u polju.
Reći će neko oni imaju novac, visoke subvencije, to nije za poređenje.
Međutim, istina je da se i domaće vlasti znatno trude da pomognu poljoprivrednicima. Do prije nekoliko godina agrarni budžet je bio upola manji nego ove i prošle godine. Iznos od 180 miliona KM, koliko će dobiti proizvođači za tekuću proizvodnju i kapitalna ulaganja, nije mali.
Uprkos tom novcu opšti utisak je da se iz sezone u sezonu crni oblaci nadvijaju na domaći agrarom. Nedaće se redaju jedna za drugom. Jednom je krivac tmurno nebo, drugi put bolest, treći neuređeno tržište i tako iz godine u godinu. A nerentabilna proizvodnja za posljedicu ima zapuštene oranice i sve praznije štale, ali i manjak domaće hrane na trpezi.
Treba se nadati da ove godine ništa neće pokvariti planove i da će vedro nebo poslužiti proizvođačima, koji će na jesen obrati plodove rada.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
