Nada u oporavak
Mogu li uzgajivači svinja u Republici Srpskoj zanoviti proizvodnju nakon što im je afrička kuga opustošila farme pitanje je svih pitanja?
Mnogi obori već mjesecima su prazni, a usljed manjka tovljenika i prasića cijene po kilogramu žive vage na domaćem tržištu dostigle su rekordne brojke. Situacija ni sada nije bog zna šta povoljnija, jer i trenutni cjenovnici ni izbliza nisu pristupačni za potrošače, plus što ćemo po svemu sudeći pojeftinjenje mesa još dugo čekati. Odnosno, sve dok ponuda ne bude veća od potražnje, a kada bi to moglo biti, niko ne zna.
Ne zna, jer nedostaje detaljan plan za oporavak farmi koji još niko nije skrojio. Nadležni su donijeli smjernice kako će se farme puniti kada 21. marta istekne zabrana ponovnog useljavanja svinja u obore gdje je virus prošle godine pokosio životinje.
Prema tom planu na farme će se prvo ubacivati deset odsto svinja od proizvodnje koju domaćin ima. Što znači da će uzgajivač, koji je ranije na farmi imao 100 svinja, prvo ubaciti 10 testnih životinja. Ukoliko one nakon 45 dana budu negativne na virus afričke kuge svinja, objekat će moći da useljavaju u potpunosti.
Samo što se tu sada nameće ogromno pitanje, odnosno da li će ti domaćini imati dovoljno novca da krenu od nule i ponovo napune farme. Resorno ministarstvo im jeste isplatilo štetu za uginule i eutanazirane životinje, ali treba imati u vidu da su ti ljudi mjesecima bez prihoda, jer je za mnoge od njih farmerska djelatnost jedino što rade.
Da li se neko zapita od čega je sve prethodne mjesece živio seljak u Semberiji kome je afrička kuga svinja prošloga ljeta ili jeseni u potpunosti ispraznila štale. Ako nema drugih prihoda, jasno je da je preživljavao od novca koji je dobio za odštetu. I s kojim sada sredstvima taj isti seljak da kupi 20, 30 ili 40 svinja da bi zanovio proizvodnju. Takvim uzgajivačima neophodne su konkretne mjere, odnosno plan i pomoć koji će im omogućiti da se vrate proizvodnji kako bi sa svojih deset prstiju bili u stanju da zarade sebi koru hljeba.
Zanavljanje farme neophodno je proizvođačima, ali i potrošačima u Srpskoj kako bi cijene mesa koliko-toliko spale i kako ne bi zavisili isključivo od uvoza i mešetarenja kao što je sada slučaj.
Poljoprivrednici, osim što s nestrpljenjem čekaju da istekne rok za ubacivanje životinja na farme, s još većim nestrpljenjem čekaju ovogodišnji pravilnik za raspodjelu podsticajnih sredstava kako bi znali kome će pripasti koliki dio kolača. Svinjari se nadaju da će s obzirom na okolnosti koje su ih zadesile ove godine biti među prioritetnijim granama i da će više novca dobiti jer im je to neophodno. Tu informaciju trebalo bi imati već do kraja mjeseca, a onda će valjda s njom doći i odgovor na pitanje kao će i s čim napuniti farme.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
