Borba za tržište

Anita Janković Rečević
Borba za tržište

Migracije stanovništva, bez imalo pretjerivanja, obilježile su posljednju deceniju na Balkanu. Istina, odliv stanovništva sa ovih prostora počeo je mnogo ranije, ali problemi koje je izazvalo iseljavanje na scenu su isplivali posljednjih pet, deset godina. I to svuda, od Srbije, preko Hrvatske, Crne Gore do BiH.

Prazna sela, opštine i gradovi najveće probleme stvaraju tržištu rada. Sve pobrojane zemlje suočavaju se sa hroničnim nedostatkom radnika što se može provjeriti jednostavnom “Gugl” pretragom ako ukucate “oglas za posao”.  U svakom momentu pretraživač će izbaciti na stotine, pa čak i hiljade otvorenih pozicija koje se nude kako na domaćem, tako i regionalnom tržištu rada. Među oglašivačima u BiH nerijetko se nalazi i oglasi za posao njemačkih, slovenačkih, hrvatskih i poslodavaca iz drugih razvijenih zemalja zapadne Evrope.

Svjesni da mladi najviše slobodnog vremena provode na društvenim mrežama brojni poslodavci oglase za zapošljavanje preselili su na “Instagram” i “Tik tok” u nadi da će tu brže doći do prijeko potrebnih radnika.  Borba za radnike potpuno je eliminisala granice, pa tako Hrvati i Crnogorci svake zime u BiH regrutuju sezonce koji bi od ranog proljeća do kasne jeseni radili na Primorju. A zahvaljujući visokim platama koje nude, polazi im za rukom da od domaćih poslodavaca preotmu na stotine radnika. Za takvom poslovnom praksom i s ciljem privlačenja kupaca u posljednje vrijeme posežu i veliki trgovački lanci koji posluju u susjednoj Hrvatskoj. Korisnicima društvenih mreža u Banjaluci i šire često iskaču sponzorisane objave trgovačkih lanaca koji pozivaju kupce sa ovih prostora da vikendom posjete njihove maloprodajne objekte u Slavonskom Brodu i Požegi. I u tim reklamama nema ništa sporno. Svako ima pravo da se oglašava gdje želi, tržište je slobodno. Baš kao što je i pravo kupca da pazari onu robu koja je najprihvatljivija njegovom novčaniku.

To samo pokazuje da je na tržištu, usljed ogromne ponude i hroničnog manjka stanovništva, prisutna bespoštedna borba za kupce. Tu bitku najlakše dobijaju oni koji su u rat uključili snižavanje cijena i trajne akcije koje u vrijeme visoke inflacije pažljivo prate i potrošači sa dubljim džepom.

Budući da je pojeftinjenje već duže vrijeme najskuplja riječ u Srpskoj i BiH, da o snižavanju cijena niko ni ne razmišlja i da je glavni moto domaćih uvoznika i trgovaca “diži što više, kupovaće jer moraju jesti”, konkurenciji iz Hrvatske bi bez sumnje moglo poći za rukom da “preotme” dio kupaca, bar onih koji naseljavaju pogranična mjesta. Ako je formiranje cijena bauk, potrošačka matematika nije. Svako ko izračuna da mu je nabavka robe uz transport preko granice jeftinija, treba da sjedne u auto i obavi kupovinu po nižim cijenama. Potrošači i radnici u Srpskoj predugo su ovce za šišanje, a frizeraja ih može poštedjeti samo jaka konkurencija. Domaća ili komšijska, svejedno je.      

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Bijedne plate
Bijedne plate
Rekorderi
Rekorderi
Srbima april crn
Srbima april crn
Sipaj za cvaju
Sipaj za cvaju
Zukanove šale
Zukanove šale
“Dođi juče”
“Dođi juče”
Crno je bijelo i obratno
Crno je bijelo i obratno
Novi ciklus i nada u nebo
Novi ciklus i nada u nebo
100 maraka, druže!
100 maraka, druže!
Zbijanje šale s narodom
Zbijanje šale s narodom
Sankcije
Sankcije
Amber alert
Amber alert
Do mentaliteta je
Do mentaliteta je
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana