Godine čekanja

Vojislav Savić, politikolog
Godine čekanja

Godine i godine čekanja dovele su do toga da smo potpuno otupjeli na informaciju da ćemo vrlo vjerovatno ove sedmice dobiti datum početka pregovora za pristupanje EU. Osim par ekstatičnih reakcija iz političkih krugova ne vidi se pretjerani entuzijazam u vezi sa tim.

A naš veliki nobelovac i sam kaže - “zarobiti čovjeka čekanjem, to je najsigurniji način vladanja njime, to znači učiniti ga nepokretnim i bezopasnim.” Čekanje je duhovna i mentalna kastracija, pasivni položaj u kojem zavisiš od drugoga i u kojem tvoja volja postaje sekundarna, gasi se i sljedstveno tome pomaže širenje kolektivne apatije.

I u dobroj mjeri mi to i jesmo postali - nepokretno i bezopasno društvo, društvo u kojem su podjele toliko duboke da je pitanje da li je uopšte moguće napraviti bilo kakav pomak naprijed i ako da - po koju cijenu. Ako na ove godine čekanja dodamo i sve ono što smo mogli vidjeti u prethodne dvije, pa i četiri godine, tokom korone i sada tokom krize u Ukrajini, zaista je pitanje koliko građani uopšte imaju volje da se bave Evropskom unijom i da li od nje imaju ikakva očekivanja, jer je evroskepticizam na visokom nivou.

Nagli skok

Međutim, vrijedi spomenuti nekoliko stvari kako bi se situacija sagledala iz jednog šireg ugla. Prije svega, i sama Fon der Lajenova je kazala kako je “u ovih godinu dana napravljeno više pomaka ka EU nego u prethodnih 10” i pored toga što to donekle jeste tačno, ali trebalo bi vidjeti šta je razlog naglom skoku u procesu integracija sa EU. Postoje dva ključna razloga, prvi je odlazak SDA iz sistema vlasti FBiH i zajedničkih institucija, a drugi je politički trenutak u kojem EU ima potrebu da “poklopi” zapadni Balkan i uvede ga još dublje u svoju zonu interesa, a to opet ima korelaciju sa razvojem događaja u Ukrajini, gdje se očigledno nazire poraz zapadne politike i dugoročan i mukotrpan proces izlaska iz tog sukoba, sa teškim posljedicama.

Naime, da se vratimo na prvi dio problema, SDA je konstantno opstruisala svaki napredak u procesu usaglašavanja zakonodavnog okvira BiH sa EU i koristila je to kao povod da se razvlaste entiteti, a ojačaju zajedničke institucije BiH. Pretpostavka da će gomilanjem institucija i nadležnosti na nivou BiH biti više države je glupa i besmislena, ali svakako dobar mamac za unutrašnje političko tržište među bošnjačkim glasačima. To je naravno bilo neprihvatljivo prije svega Republici Srpskoj, a naravno i Hrvatima čija bi moć zaštite nacionalnih interesa u tim procesima značajno trebalo da se redukuje. Zbog toga smo imali nekoliko kriza, od apelacije za Dan Republike pa do uslovljavanja formiranja vlasti ANP-om i tome slično.

U jednom momentu, SDA je postala nefunkcionalan egzekutor volje zapadnih partnera, budući da su pravili više problema nego što su donosili koristi i došlo je vrijeme da budu zamijenjeni kooperativnijim i funkcionalnijim snagama. Pod mentorstvom određenih ambasada okupili su široku koaliciju prozapadnih stranaka iz bošnjačkog političkog korpusa i napravili front protiv SDA. Ovo naravno govorim kao neko ko dolazi iz Banjaluke i da bi bolje razumjeli i našu poziciju u cijelom procesu. Od smjene SDA stvari, sa manjim ili većim oscilacijama, idu naprijed u smislu približavanja EU. Svakako, vrijedi reći da su pojedinci iz nove garniture bošnjačkih stranaka nastavili istim stazama kao SDA kada je u pitanju javna retorika, ali srećom nemaju dovoljno kapaciteta da tu javnu retoriku pretvore u konkretne političke blokade ili krize. Tu naravno mislim na Denisa Bećirovića koji je iznenada otkrio površniju, ali ništa manje radikalnu verziju Alije Izetbegovića u sebi i na Benjaminu Karić, čija je politička karijera jedan karikaturalan spoj radikalnog nacionalizma i neograđanizma, autentični sarajevski politički proizvod, koji ne može preživjeti elementarnu logičku provjeru budući da je kontradiktoran sam sebi.

Napredak

Međutim, da se ne zavaravamo mnogo i da racionalizujemo naša očekivanja od početka pregovora sa EU, vrijedi istaći i nekoliko činjenica: Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija jesu zemlje koje su sve članice NATO-a i imaju vlast koja je u potpunosti naslonjena na zapadne politike, čak i tamo gdje se to od njih ne traži i već dvije godine nemaju skoro nikakav napredak kada je u pitanju pristup EU. To su zemlje koje imaju mnogo jednostavnije političke sisteme, mnogo manje složenih mehanizama koje bi trebalo uskladiti i nemaju kompleksnu političku i društvenu situaciju kao što je to slučaj u BiH i, opet, napretka nema.

Međutim, postoji jedan faktor koji bi trebalo uzeti u obzir i koji može odigrati ulogu u ubrzavanju procesa približavanja EU - a to je spoljna kriza i strah od razvoja događaja u Ukrajini. Zbog toga je moguće očekivati da će administracija u Briselu imati nešto blaži i fleksibilniji pristup u narednim godinama i ubrzati određene procese na zapadnom Balkanu, kao što je preko noći u svoje okrilje primila Bugarsku i Rumuniju.

Za nas je veoma bitno pratiti ponašanje Srbije u cijelom procesu sa jedne strane i usaglašavati naše politike sa Beogradom, a sa druge strane - još važnije - sa velikom pažnjom pratiti svaki korak i starati se da nadležnosti Republike Srpske ostanu neokrznute u svojoj suštini, iako svaki pregovori podrazumijevaju određene kompromise. Takođe, mislim da možemo osigurati da ti kompromisi mogu biti takvi da neće narušiti stabilnost i snagu naših institucija i položaj Srba u BiH. To što više nema SDA u vlasti ne znači da nema politika koje su oni zastupali. Dakle, ako napredak pregovora sa EU znači razvlašćivanje Republike Srpske, onda to za nas znači političko, a sljedstveno tome i nacionalno, samoubistvo. Ako, sa druge strane, pristup EU bude pratio temeljne vrijednosti evropskog kontinenta kao što je parlamentarna demokratija, ljudska prava i sloboda i integritet čovjeka i pojedinca u društvenom i političkom sistemu, onda to znači nužan odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda i gašenje institucije Visokog predstavnika, budući da su suprotni svemu onome na čemu počiva savremena država i iole normalan politički i društveni sistem.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

O jednoj rezoluciji GS UN
O jednoj rezoluciji GS UN
Tuzlanski sindikat
Tuzlanski sindikat
Čekajući ruskog Godoa
Čekajući ruskog Godoa
Suočavanje sa sankcijama
Suočavanje sa sankcijama
Klisurine iz pakla
Klisurine iz pakla
Ozdravljenje društva
Ozdravljenje društva
Kenan, SAD i NATO
Kenan, SAD i NATO
Kineski planovi
Kineski planovi
Dobri smo mi kakvih ima
Dobri smo mi kakvih ima
EU i/ili BRIKS
EU i/ili BRIKS
Prošli su aprili
Prošli su aprili
Ahilove pete NATO saveza
Ahilove pete NATO saveza
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana