Mit o kineskoj prekapacitiranosti

Miao Dake, otpravnik poslova Ambasade NR Kine
Foto: G.S.

Nedavno se u javnom mnjenju Sjedinjenih Američkih Država i Zapada generalno, počelo govoriti o kineskoj “prekapacitiranosti” (overcapacity).

Tvrdi se da kineska “netržišna politika i praksa dovode do prekapacitiranosti tržišta”. Dalje se tvrdi da Kina po takozvanim dampinškim, dakle sniženim cijenama, prodaje viškove proizvoda u inostranstvu, što dovodi do nereda tržišta, odnosno ugrožavanja ekonomija drugih zemalja. Te optužbe na račun kineskih proizvođača u sektoru novih energija nisu u skladu sa objektivnim činjenicama i ekonomskim teorijama.

Iz perspektive ponude i potražnje na globalnom tržištu, sa rastom tržišne skale raste i potencijal koji se aktivira, tako da ne samo da ne može doći do pojave viška određenog proizvoda nego do njegovog manjka. 

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) procjenjuje da će potražnja električnih vozila 2030. godine dostići 45 miliona, 4,5 puta više nego što je bila 2022. godine. Iste procjene govore da će globalna potražnja za novim fotonaponskim proizvodima, solarnim panelima i pripadajućom opremom dostići 820 gigavata, oko četiri puta više nego što je bila 2022. Trenutni globalni proizvodni kapacitet je daleko od toga da zadovoljava potražnju na tržištu. 

Potencijalna potražnja za novim energentima u mnogim zemljama u razvoju je ogromna. Može se reći da je, sa stanovišta ogromnog potencijala potražnje, novi proizvodni kapacitet Kine daleko od “viška”. 

Štaviše, pričama SAD i EU o kineskoj prekapacitiranosti nedostaju argumenti u vidu činjenica. U Kini ne postoji politika široko rasprostranjena i uporna  “prekapacitiranost”, i ne izvozi se “višak proizvedenih kapaciteta”.

Rast

Kineski izvoz električnih vozila raste, a cijene vozila isto tako rastu. Prosječna cijena vodećih kineskih električnih vozila u Evropi je otprilike dvostruko veća od cijene u Kini, što pokazuje da je potražnja u porastu i da su optužbe Zapada o dampingu netačne. Kina je najveće svjetsko tržište za električna i hibridna vozila, s izvozom koji čini mnogo manji udio proizvodnje nego u glavnim zemljama proizvođačima automobila kao što su Njemačka, Japan i Južna Koreja. 

To je priroda slobodne međunarodne trgovine, u čijoj je suštini postulat da će sve zemlje proizvoditi i izvoziti više proizvoda u kojima imaju komparativnu prednost. Postavlja se pitanje kako bi se odvijala međunarodna trgovina ako bi se svi proizvodi neke zemlje koji premašuju domaću potražnju prozvali “prekapacitiranošću” (overcapacity), i da se od te zemlje zahtijeva da smanji proizvodni kapacitet?

Zapravo, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska sprovode snažniju politiku subvencija svom sektoru električnih vozila. Vlada SAD je kroz Zakon o smanjenju inflacije (Inflation Reduction Act) obezbijedila 369 milijardi dolara poreskih podsticaja i subvencija za industriju čiste energije, uključujući i dio koji se odnosi na proizvodnju električnih vozila. 

Brojne evropske zemlje su takođe odlučile subvencionisati svoje proizvođače električnih vozila, kroz poreze - kako za kompanije tako i za kupce. Motivacija koja stoji iza ovog očigledno dvostrukog standarda Zapada je lako razumljiva. 

De fakto, Kina se razvila snažno od proizvodnje jeftine robe za koju je imala ugovore sa stranim naručiocima i partnerima ka izvozu proizvoda visoke dodate vrijednosti, i u globalnom lancu proizvodnje i snabdijevanja i postaje sve konkurentnija. 

Zapadni kapital, koji ima monopolističku poziciju, sve je više zabrinut zbog razvoja nove kineske napredne industrije i stoga njegovi protagonisti ne propuštaju priliku da blate Kinu i istiskuju je iz tržišne utakmice. 

To je krajnje neprimjeren način na koji ti akteri žele sačuvati svoje interese. Čak se i brojni američki korisnici interneta takođe ne slažu sa američkim pristupom, pa u šali govore da, kada SAD imaju tržišnu prednost, onda se pišu hvalospjevi slobodnom tržištu; a kad je nemaju, onda bježe u protekcionizam. Tako izgleda vladavina Sjedinjenih Država.

Racionalne odluke

Tržišne prednosti kineske industrije nove energije su ukorijenjene u prednostima koje kreiraju kinesko ogromno tržište, kompletni industrijski sistemi i obilni ljudski resursi. 

Preduzeća stalno smanjuju troškove proizvodnje kroz ogromno ulaganje u tehnološke inovacije, poboljšavaju ekonomsku dostupnost proizvoda, promovišu globalnu zelenu i niskougljičnu transformaciju te daju doprinos ublažavanju globalnog inflatornog pritiska.

Kineski napredni proizvodni kapaciteti doprinose jačanju svjetske ekonomije i vitalnosti industrije. Ne postoji višak visokokvalitetnih proizvoda, nego njihov nedostatak. 

U kontekstu dubokog prilagođavanja globalnog lanca snabdijevanja vođenog napretkom novih energetskih tehnologija, umjesto lažnih narativa, Zapad treba objektivno i dijalektički da sagleda pitanje proizvodnih kapaciteta, istraži više mogućnosti saradnje s Kinom i donese racionalne političke odluke u korist svih strana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

OHR-ovo agovanje
OHR-ovo agovanje
Svesrpski narodni sabor
Svesrpski narodni sabor
Proljeće nereda
Proljeće nereda
Tuzlanski sindikat
Tuzlanski sindikat
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana