Privreda
Foto: Agencije
| Ilustracija
BANjALUKA - Upotreba pojedinih aditiva u hrani u Srpskoj mogla bi biti znatno ograničena predloženim izmjenama propisa kojima se domaća pravila usklađuju sa evropskim, a dok proizvođači ne očekuju veće poteškoće u prilagođavanju, ipak upozoravaju da prelazak na prirodnu proizvodnju, bez konzervansa, može donijeti veće troškove i kraći rok trajanja namirnica.
Izmjene i dopune Pravilnika o prehrambenim aditivima, koje je pripremilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, trenutno su na javnim konsultacijama. Predloženim izmjenama preciznije se uređuje upotreba aditiva u hrani, a posebno ograničenja za pojedine boje i konzervanse. Tako se za tvrde i polutvrde sireve predviđa smanjenje dozvoljene količine nitrata sa 150 na 75 miligrama po kilogramu, dok se za titan-dioksid, bijelu boju koja se koristi u prehrambenoj industriji, navodi da nije odobren za upotrebu u hrani, ali se može koristiti u lijekovima prema posebnim propisima. Pravilnikom se uređuje i označavanje karagenana i pektina kada se koriste sa šećerom kao nosačem.
Pomoćnik ministra poljoprivrede Saša Lalić istakao je da su izmjene pravilnika usmjerene na usklađivanje domaćih propisa sa evropskim standardima, uz očuvanje konkurentnosti proizvođača i zaštitu potrošača.
- Osnovni cilj je da se obezbijedi efikasno funkcionisanje unutrašnjeg tržišta, visok nivo zaštite potrošača i pošten način trgovine hranom. Ministarstvo, osim što prati različite vidove proizvodnje, ima obavezu da vodi računa i o svim potrošačima - rekao je Lalić za "Glas".
On je istakao da je pravilnik iz 2020. godine već uređivao ovu oblast, ali da se predloženim izmjenama ažuriraju zahtjevi za upotrebu aditiva u skladu sa razvojem evropske regulative. Prema njegovim riječima, usklađivanje je važno i za domaće proizvođače koji žele da budu konkurentni na širem tržištu, ali i za uvoznike koji proizvode plasiraju u skladu sa evropskim propisima.
Da je proizvodnja hrane bez dodatih aditiva moguća, ali da zahtijeva drugačiji pristup i nosi određene troškove, smatra vlasnik bilećke mljekare "Pađeni" Nenad Vukoje, koji kaže da njihovi proizvodi ne sadrže dodate boje i konzervanse.
- Radimo na prirodan način i tako smo se predstavili na tržištu, što se pokazalo uspješnim. Podržavamo ovakvu odluku, jer smatramo da je pozitivna i za građane i za proizvođače koji žele da prave prirodne proizvode, bez vještačkih boja i aditiva - rekao je Vukoje.
On je dodao da pronalaženje prirodnih alternativa može predstavljati izazov, ali da je njihovoj mljekari lakše jer se oslanja isključivo na kravlje mlijeko i proizvodnju na prirodnoj osnovi. Ipak, kako je naglasio, kod proizvoda bez dodatih konzervansa rok trajanja može biti kraći, zbog čega je neophodno pažljivo planirati proizvodnju i plasman.
- Kada je riječ o prirodnim proizvodima, rok trajanja nije jedino mjerilo. Važno je da proizvod bude kvalitetan i higijenski ispravan. Takav način proizvodnje jeste skuplji, a kraći rok trajanja može donijeti i veće troškove - objasnio je Vukoje.
Predložene izmjene ne bi trebalo da predstavljaju značajniji problem ni za domaću prehrambenu industriju. Vlasnik kompanije "Krajina klas", u okviru koje posluje lanac pekara "Manja" Saša Trivić rekao je da se domaći proizvođači već prilagođavaju evropskim zahtjevima, posebno što značajan dio sirovina nabavljaju iz Evropske unije.
- Ako je riječ o usklađivanju sa Evropom, ne očekujem neke veće probleme. I naša industrija, kao i proizvođači sirovina od kojih zavisimo, već se prilagođava tim pravilima, tako da ovo nije nešto sasvim novo - rekao je Trivić.
On je naveo da se u pekarskoj industriji posljednjih sedam do osam godina mijenja pristup upotrebi pojedinih dodataka, te da se sve više koriste druga tehnološka rješenja. Prema njegovim riječima, boje se u pekarskim proizvodima rijetko koriste, a u kolačima i tortama sastojci poput boja ili konzervansa uglavnom dolaze iz upotrijebljenih sirovina, kao što su čokolada i margarin, dok se konzervansi mogu naći u pojedinim proizvodima sa dužim rokom trajanja.
Ljekar porodične medicine Milijana Stanković smatra da je smanjenje upotrebe aditiva u hrani poželjno, posebno zbog velikog broja različitih supstanci koje se svakodnevno unose putem industrijski prerađenih proizvoda. Ona je naglasila da se aditivi koriste u propisanim količinama i da njihova upotreba podliježe regulativi, ali da je pitanje mogućih reakcija organizma na različite kombinacije supstanci važno za dalje praćenje.
- Pojedinačni aditivi, u količinama koje su propisane, ne smatraju se opasnim samo zato što su prisutni u hrani. Međutim, postoji veliki broj različitih dodataka i ne možemo unaprijed znati kako će svaka njihova kombinacija djelovati na svakog pojedinca. Kod osjetljivih osoba mogu se javiti alergijske reakcije ili netolerancija, zbog čega je važno raditi na smanjenju upotrebe aditiva - rekla je Stankovićeva.
Savjet
Kada je riječ o svakodnevnim navikama, Milijana Stanković savjetuje raznovrsnu ishranu, više svježeg voća i povrća, svježeg mesa i obroka pripremljenih kod kuće, uz umjerenu konzumaciju industrijski prerađene hrane.
- Ne možemo u potpunosti izbjeći sve dodatke u hrani, ali možemo da vodimo računa o tome šta jedemo. Treba smanjiti unos mesnih prerađevina, slatkiša i konditorskih proizvoda, a ishranu zasnivati na raznovrsnim i što manje prerađenim namirnicama. Kada god smo u prilici, dobro je birati domaće proizvode i podržati domaću proizvodnju - poručila je ona.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
