Građevinarstvo u Srpskoj gubi zamah: Pala potražnja za stanovima

BANjALUKA - Smanjena potražnja i visoki troškovi gradnje doveli su do toga da tržište nekretnina u Srpskoj uđe u neizvjesniju fazu, što potvrđuje drastičan pad broja izdatih građevinskih dozvola i planiranih stanova koji, prema ocjeni upućenih, najavljuje ozbiljno usporavanje građevinskog sektora, ali ne i pojeftinjenje kvadrata.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, broj izdatih građevinskih dozvola u septembru ove godine bio je manji za 23,4 odsto u odnosu na isti mjesec lani, dok je u poređenju sa prosječnim brojem dozvola izdatih tokom 2025. godine zabilježen pad od 31,4 odsto. Istovremeno, broj stanova predviđenih za gradnju u septembru ove godine smanjen je za 18,2 odsto u odnosu na septembar 2025, odnosno za 35,4 odsto u odnosu na prosjek prethodne godine. Ovi podaci ukazuju na slabljenje investicione aktivnosti, a pitanje je da li će se takav trend odraziti i na ponudu stanova, dinamiku izgradnje i buduće cijene nekretnina.

Savo Erić iz sektora građevinarstva Unije poslodavaca Republike Srpske smatra da su slabija kupovna moć stanovništva, nezainteresovanost dijaspore za kupovinu nekretnina i odlazak domaće radne snage među glavnim razlozima usporavanja aktivnosti u građevinskom sektoru.

- Kupovna moć stanovništva u Republici Srpskoj sve je manja, a ni dijaspora nije dovoljno zainteresovana za kupovinu. Uz to, nismo stvorili sve uslove da ljudi koji imaju kapital ulažu ovdje i propustili smo neke prilike – rekao je Erić.

On je ukazao na to da je veliki broj građevinskih radnika otišao u inostranstvo, što otežava organizaciju posla, povećava troškove i utiče na kvalitet izvođenja radova. Dodatni problem predstavlja angažovanje stranih radnika, koje prate brojne administrativne procedure.

Erić smatra da su za pokretanje novog talasa gradnje neophodni povoljniji uslovi kreditiranja, veća podrška bankarskog sektora i zaustavljanje odliva stanovništva.

- Oni koji su već započeli gradnju vjerovatno će završiti planirane objekte, ali očekujem da će naredne godine biti manje planova za nove projekte. Kada je riječ o cijenama, ne očekujem njihov pad jer rastu troškovi struje, goriva i radne snage - naveo je Erić.

Sličnu sliku tržišta opisuje i ekonomista Zoran Pavlović, koji ukazuje na to da se kupci sve teže odlučuju na zaduživanje i kupovinu nekretnina u uslovima političke i ekonomske neizvjesnosti.

- Nisam prodao nijedan od tri stana koja su mi preostala u posljednja tri mjeseca. Ljudi čekaju da vide kako će se razvijati politička situacija i kakve će biti odluke novih vlasti na nivou BiH i entiteta. Kada je budućnost neizvjesna, ljudi ne žele da ulaze u rizik, uzimaju kredite i preuzimaju dugoročne obaveze - rekao je Pavlović.

On dodaje da se problem ne svodi samo na oprez kupaca, nego i na sve veći raskorak između cijena nekretnina i finansijskih mogućnosti građana. Troškovi rada rastu, a poskupljenje goriva povećava i cijenu transporta građevinskog materijala, što se postepeno prenosi na konačnu cijenu stanova. Istovremeno, primanja stanovništva ne prate taj rast, zbog čega dio potencijalnih kupaca odustaje od kupovine ili je odlaže.

Takva situacija utiče i na investitore, koji sve opreznije ulaze u nove projekte, čekajući da se postojeći stanovi prodaju i da dobiju jasniju sliku o budućoj tražnji.

Pavlović smatra da bi eventualno pojeftinjenje nekretnina moglo biti ograničeno na pojedinačne slučajeve, odnosno na investitore koji žele da završe započete projekte i prodaju preostale stanove. Značajniji pad cijena, kako ocjenjuje, nije izvjestan jer su i dalje visoki troškovi izgradnje, od materijala do radne snage.

- Oni koji imaju dovoljno sopstvenog kapitala lakše će završiti započete objekte, dok će investitori koji se oslanjaju na kredite i novac kupaca biti u znatno težoj poziciji. Ako prodaja uspori, a troškovi nastave da rastu, realizacija projekata biće sve komplikovanija - upozorio je Pavlović.

Usporavanje građevinske aktivnosti, prema njegovim riječima, ne bi se odrazilo samo na investitore i tržište stanova, nego i na širu privredu, s obzirom na to da građevinarstvo angažuje veliki broj povezanih djelatnosti, od proizvođača i prodavaca građevinskog materijala do prevoznika i proizvođača betona.

Manji obim radova značio bi slabiji promet u tim djelatnostima, a posljedično i manje prihode od poreza na dodatu vrijednost. Zbog toga bi, istakao je on, nastavak negativnih kretanja u građevinarstvu mogao predstavljati dodatni pritisak na privrednu aktivnost u cjelini.

Cijena

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna cijena završenih i prodatih novih stanova u Srpskoj u drugom tromjesečju ove godine iznosila je 3.193 KM po kvadratnom metru.  Tradicionalno, najveći finansijski teret podnose kupci nekretnina u Banjaluci i Trebinju, gdje se vrijednost stambenog prostora već odavno mjeri hiljadama maraka iznad republičkog prosjeka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.