Privreda
Foto: Arhiva
SARAJEVO - Kroz platne sisteme u BiH za osam mjeseci ove godine prošlo je oko 140 milijardi maraka, što je za 9,5 odsto više nego u istom periodu lani, dok je broj transakcija povećan svega 2,7 odsto. Iako to pokazuje da se obavljaju plaćanja veće vrijednosti, brojke same po sebi ne znače da građani imaju više novca.
Prema podacima Centralne banke BiH, za osam mjeseci obavljeno je oko 37,52 miliona platnih transakcija, ukupne vrijednosti 140,04 milijarde maraka.
Šta znači da se više novca vrti?
Jednostavno, novac prelazi sa jednog računa na drugi. Kada građanin plati prodavnici, prodavnica dobavljaču, a dobavljač radnicima ili drugoj firmi, svaka uplata predstavlja novu transakciju. Zato isti novac tokom vremena može učestvovati u više plaćanja. U ukupnoj statistici, osim svakodnevnih kupovina i plaćanja računa, nalaze se i velike poslovne i međubankarske transakcije.
Broj transakcija povećan je 2,7 odsto, a njihova vrijednost 9,5 odsto. Jedan od mogućih razloga su i više cijene. Ako je roba koja je prošle godine koštala 100 maraka sada 110, za istu kupovinu potrebno je izdvojiti više novca. Na rast vrijednosti transakcija utiču i veće plate, veći poslovni promet i veće pojedinačne uplate. Iz ovih podataka zato nije moguće izdvojiti jedan razlog za rast.
Transakcije
Najveći dio ukupne vrijednosti odnosi se na sistem bruto poravnanja u realnom vremenu (BPRV), koji služi za izvršavanje platnih transakcija veće vrijednosti i hitna plaćanja između banaka. Za osam mjeseci preko BPRV-a obavljeno je oko 1,29 miliona transakcija, ukupne vrijednosti 120,83 milijarde KM. Broj transakcija povećan je 7,7 odsto, a njihova vrijednost deset odsto. Ova razlika pokazuje da BPRV obuhvata znatno manji broj, ali mnogo veće transakcije.
Za životni standard ipak nije presudno koliko novca prođe kroz bankarski sistem, već koliko građanima ostane nakon što plate hranu, stanovanje, struju, gorivo i ostale troškove. Ako plata raste, ali rastu i cijene, veći nominalni iznos na računu ne mora značiti i veću kupovnu moć.
Zato 140 milijardi maraka govori o obimu plaćanja u ekonomiji, ali ne i o bogatstvu građana. Za porodični budžet važnija je razlika između onoga što se zaradi i onoga što se potroši. Bankarski promet, dakle, raste. Pitanje je koliko od tog rasta osjeti prosječna porodica. A odgovor na to ne daje brojka od 140 milijardi maraka, već odnos prihoda i troškova života.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
